Aktualiziramo: Stribor Uzelac Schwendemann: Stulli, Stulli, đabe si krečio…

Hrvatski leksikograf franjevac Joakim Stulli (1730.-1817.) rođeni je Dubrovčanin. Leksikografijom se bavio pedesetak godina svog života, a 1801. godine u Budimu mu je objavljen prvi dio riječnika „Lexicon latino-italico-illyricum“. Drugi dio „Rjecsosloxje u komu donosuse upotrebljenia uredna mucsnia istieh jezika sad krasnoslovja nacsini, izgovaranja i prorjecsja“ objavljen je u Dubrovniku 1805. kao i treći 1810. pod naslovom „Vocabulario italiano-illirico-latino“.

Stullijev riječnik najopsežnije je djelo starije pa i ukupne hrvatske leksikografije. On na 4 700 stranica donosi oko osamdeset tisuća riječi što ga čini tada jednim od najvećih u svijetu. Stulli hrvatski jezik naziva „ilyrskim“, a ilirski shvaća kao staroslavenski jezik pa shodno tome ne izdvaja ruske i druge slavenske riječi. Unatoč tome riječnik mu je vrijedna riznica hrvatske jezične građe. Pisao je dubrovačko-dalmatinskim pravopisom pa je posebno carsko povjerenstvo (Antun Mandić, Joso Krmpotić, Marijan Lanosović1 i Joakim Stulli) u Beču se odlučilo za slavonski slovopis. Riječnik dokumentira razvijenost hrvatskog (iliričkog) jezika u 18. stoljeću kako leksički tako i semantički. Nažalost, socijalne prilike bile su takove da su svećenici bili jedina hrvatska inteligencija (slavonski feudalci nisu znali ni čitati ni pisati), a oni su pisali uglavnom odgojna i vjerski poučna djela. U drugim zemljama zapadne Europe i Mediterana u to vrijeme narodni je jezik već stekao svoje mjesto, no u Hrvatskoj još uvijek nije potisnut latinski. U takvim društvenim okolnostima Stullijeva vjernost prijevoda, jasnoća, pravilnost i jezgrovitost civilizacijski su inventar hrvatskog vokabulara, hrvatskih semantičkih jednadžbi i hrvatske leksičke građe kao zbirke neobičnih i zadivljujućih riječi. Očigledno je da je Stulliju materinji jezik talijanski pa on, slično kao Ivan Velikanović svoju „Svetu Tereziju divicu“ koja je „…za prikazu u jezik talijanski složena i u ilirički prevedena“, zgrapno prevodi s talijanskog na ilirički i latinski.

Evo kako on to šarmantno radi: blagospremitelj (blagajnik), bog ti dao zdravlje, dobro došao (zdravo), bogoštovlje (religija), brodidba (putovanje brodom), čovjekoljupstvovati (biti human), dadba (davanje), djecovodstvo (pedagogija), djelidba (dijeljenje), domjanovenje (pogreb), domoustroiteljstvo (kućni red), domovnica (domaćica, kuharica), duševno crvotočenje (grizodušje), dvornik (sluga, najmnik), dvornik (župan), gledatelj, gleditelj, zritelj (gledaoc), gnusoslovac (psovač), gornjica (kat), haj, dobit, utiščenje (mito), halla (gad, smrad, izmet), hlap (seljak), hlapčac (seljančić), hlapski (seljački), hlepiti (željeti), iznahoditelj, umohitrac, zjajnitelj (pronalazač), iznjaukati (izmoliti), jamačnost (jakost, snaga, moć, sila), jamačan (debel), jezikoprotresanje (trač), karajuća zloreka (satira), kirpić (opeka), klahtarija (skitanje), knjigaona, knjigoskranica, knjigohranarnica (knjižnica), knjigočinac (pisac), knjigohranitelj, knjigostraznik, knjigarnik (knjižničar), korabljoprivrnuće (brodolom), kordekanje (proturječnost), kradba (krađa), kritičar (rasudnik), lažoglagoljitelj (lažac), maločestoća (rijetkost), mar, pomnja (briga), međutak (intermeco), nabiguzica (parazit), nabiguzištvo, lihva nedopuštena (kamata), nadjevnica (kulin), nadslovak (akcent), nagraisati (nadrljati), nalježit (podoban), namisao, zamisao (ideja), nazočiti (biti prisutan), nemiročudnost (zabrinutost), nevjernički, hudovjernički, poganski (etnički), očigled (uviđaj), očitonaukokazanje (matematika), odhoditi (odlaziti), odjećnica, ruhnica (garderoba), ohlepa (volja), okolopozorište (amfiteatar), okolovodnjak (oluk), ončas (odmah), opetovan (ponovljen), otočastvo (rodno mjesto), otrjebina, metilo, pometak (smeće), parac (odvjetnik), pismohrana. listovnica (arhiva), pismoslagalac (pjesnik), pjesmu pjevati iznenatke (improvizirati), pješkehodac (pješak), plotojadec (grobna ploča), poludnik (vjetar jugo), popeći se (brinuti), pozemljušica (podrum), pretresanje tuđih stvari (kritika), prodadba (prodaja), raskošnica (galerija), raskrižje (raskršće), rasploditelj (propagator), razbroj (aritmetika), razbrojnik (računar), razgoditi (rastaviti), samokres (pištolj), skladnopjenje (muzika), skladorječje (rima), skočnica (salto), slikopisac (moler), slovopečatnica, knjigotjestište (štamparija), slovotajnopis (šifra), sprijedno ugonjati, rinjati (upirati), supragarteljan (spojiv), sutjeloviv, otjelesniv (inkorporiran), svekolikstvo (cjelokupnost), svinjska pretilina (slanina), šuica (ljevica), tintilin (duh prikaza), tisućnik, tjasačtenčelstvovati (pukovnik i pukovnikovati), trbuhobjesje (proždrljivost), ući u srališće (ući u wc), uhićen (uhvaćen), uhititi (uhvatit), uljanik (pčelinjak), umnodaran (razuman), uzmnožito (obilno), velebičac (alpska planina), veleglasje (vika), vjernorječan (od riječi), vodotopje (lokva), zaganski (potajno), zakleniti (zaključati), zakoljnica, zaklanica (žrtva), zbor (sabor), zemljomjerenje (geodezija), zgodopisateljan (povijestan), zlomniteljan (sumnjiv), zlovonjstvovati (smrditi), znojilište (sauna), žestokličan (bezobrazan)…

Stullijevo medicinsko i farmaceutsko nazivlje: betežiti (bolovati), bolesnovračnik (liječnik), bređa, teška, djetetna (trudnica), cjelba (lijek), crijevobjesovanje (mala potrbušnica), dvodesnik (ljevoruk), glavozdrav (normalan), izmet (abortus), jajoizlazičetvo, jajotočje (jajovod), kora (krasta), kušturavljivost (mršavost), liječno zrno (pilula), lječba, vračba (liječenje), mesotrovnica (gangrena), mrakouman (lud, mahnit), nemoćnopromjena (kriza), odsisiti (odbiti dijete od sise), ognjic (vrućica), oruđe za mjeriti vrućinu (termometar), prvočedac (novorođenče), puhvica (prištić), razumno udosječje (anatomija), rukoljekar (kirurg), srijeducilj (pupak), stiskača, puporeza (primalja), udušje (kašalj), utrobonadutje (nadutost), velika čestosernica (dijareja), vračba, cjelba (medicina), zimlica (drhtavica)…

Stullijevi seksizmi: bludnobolesnost (triper), brakotatstvovanje (bračna otmica), cvit igda netaknuti (djevičanstvo), djetorodno sjeme (sperma), gnusnica (kurva), gnusnoslovlje (ružne riječi), gunjav (dlakav), kurvomamitelj (svodnik), ljubodjelstovati (prostituirati se), milovnik (ljubavnik), muželežnik (peder), nagloželja (požuda), naprčit (libidinozan), naprčitost (bludnost), nečasnica (prostitutka), odjevičitelj, djevorastitelj, oskrvnotelj (silovatelj), ovugnuti (povlažiti se), parč (jarac), parčiti se (jebati kozu, jarca, skotološtvo), pohotijenstvo (libido), pravostasan (erektiran), prčetina (jarčevina), rodnosjeme prosipaoc (masturbator), smrdljiv (jarcodahan), soljubovnik, sotrudnik, spodvižnik (ljubavni rival), sramni dio žene (pizda), srijedocilj (pupak), suproć naravan (protuprirodan), tjelockvarniti (masturbirati), udadba ženitbovanje (vjenčanje), utroba (vulva), zadnjobludnost (sodomija), zagondžija (tajni ljubavnik), zambrakara (kurva), ženariti, bludovati (kurvati)…

Stullijeva rijetka i nepostojeća nazivlja u današnjem jeziku: bahtati, čepljuskati, dibati, grohotati, hakati, hinjikati, hlamati, hlapati, hmiliti, kalačiti, karčiti, karhati, krabiti, kurdekati, lahtati, lebečati, marlostiti, nahiliti, pahati, pruditi, sijaziti, skiliti, ščemetati, tartati, tindirikati, uvhviti, varlati… badalo, bobolj, borsuk, cmolj, gepka, gilep, gljen, guka, gulipan, hak, haluga, hiljok, hoja, hrek, hulba, izčest, jegek, kaljigan, kerepica, kihra, kirka, kluba, lotor, meljva, mezga, nagki, nalip, namodar, natek, oliganj, omelj, opardu, pećal, peljež, pen, pereulok, putilo, račitelj, selenik, skatart, sknip, skralj, skuka, sličje, šćip, šćućak, škrilja, takmar, takmi, tarač, tmuča, trohica, trokeo, turjaka, veska, vlahojlica, vljsaki, zacalo, zastup…

Pripisak

Jezikoslovci tzv. Nezavisne države Hrvatske lažnim su žudnjama nedostojno imitirali i zloupotrebljavali Stullijevu iskrenost. Njegov hrvatski proizlazi iz želje da se misao izgovori iskreno i bez ostatka, a ne iz nagnuća razlikovnosti koja je četrdesetih godina prošlog stoljeća dovela čak i do kategorične tvrdnje dr. Petra Guberine da u hrvatskom književnom jeziku nema sinonima („Razlike između hrvatskog i srpskog književnog jezika“ Matica hrvatska 1940. g. str. 15). Njegov razlikovni riječnik od oko tri pol tisuće riječi pokazuje i dokazuje da su srpski i hrvatski jezik različiti jezici (morfološki, fonetski, sintaksički, stilistički, rječnički) ali ne dokazuje da se gotovo potpuno razumiju jer tri i pol tisuće razlikovnih u odnosu na ukupno osamdeset tisuća Stullijevih je ispod 5 posto, a i tih pet posto su uglavnom sinonimi. Endehazijska i današnja novohrvatska puristička praksa, pod opakim političkim pritiscima i bolesnim nagnućima, doveli su do toga da je današnji tzv. novohrvatski jezik upotrebljiv samo na silu (vojska, policija, državne i obrazovne ustanove, televizija…) U svakodnevnom obraćanju, u književnosti, teatru, filmu… on je gotovo neupotrebljiv jer je neprirodan. Pokvarena mu je logika, ekonomija i pamet. A književne riječi su mu, pod pritiscima, izgubile prirodno značenje pa ih uvelike nadomještaju žargon, šatra, podštapalice, anglizmi, dijalekt, psovke, smajliji i emodžiji. Kvarenjem jezika pospješuje se njegovo umiranje. Zamor od nasilja gledama i svezama, brojidbama i zahladnjenjima, prisućima i ukrudbama, pogriješkama i prijezirima doveo je do toga da danas outsourcinge, spinoute, preferencijalne modele, flate takse, draftove, mastere i ostala angloamerička sranja… nikom više ni ne pada na pamet prevoditi na hrvatski, iako ga zagađuju preko svake mjere. Neki dan su na HTV-u dvije razdragane koze obrazlažući uspjeh nekog svog projekta izjavile kako su puno guglale, brainstormale i logirale. Trend je stigao i do zadnje kulturne selendre u Hrvatskoj našeg bosanskog Broda u kojem se javno obznanjuju i plakatiraju Fashion show u dvorani Vijuš, Cool tour de Brod, Hair make over, Late night shopping u Colosseum cityju, Travel free, Fresh aire house party, Farm show, Panonica driving challenge u Donjim Andrijevcima.

1 Jezikoslovac i teološki pisac Marijan Lanosović (Orubica, 1742.-Brod na Savi, 1812.) unosio je njemačke riječi u Stullijev riječnik, no taj posao nije završio. Rukopisna građa tog dodatka Stullijevom riječniku nalazi se u arhivi Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu. 

sbperiskop

5 comments

Skip to comment form

  1. Htjeli su razlikovni čistoću, a dobili su jezičnu prljavštinu.

  2. Esej znalca koji zna što piše, jer mu je jezik alat bez kojeg ne može.

  3. “Endehazijska i današnja novohrvatska puristička praksa, pod opakim političkim pritiscima i bolesnim nagnućima, doveli su do toga da je današnji tzv. novohrvatski jezik upotrebljiv samo na silu (vojska, policija, državne i obrazovne ustanove, televizija…) U svakodnevnom obraćanju, u književnosti, teatru, filmu… on je gotovo neupotrebljiv jer je neprirodan. Pokvarena mu je logika, ekonomija i pamet. A književne riječi su mu, pod pritiscima, izgubile prirodno značenje pa ih uvelike nadomještaju žargon, šatra, podštapalice, anglizmi, dijalekt, psovke, smajliji i emodžiji. Kvarenjem jezika pospješuje se njegovo umiranje. “

  4. Esej koji nikad nije bio aktualniji. Intelektualci a la Uzelac u stalnom su sukobu s jezičnim higijeničarima. Zuje ti trutovi, ali meda ne daju.

  5. ” Fashion show u dvorani Vijuš, Cool tour de Brod, Hair make over, Late night shopping u Colosseum cityju, Travel free, Fresh aire house party, Farm show, Panonica driving challenge u Donjim Andrijevcima.”……

    kraj teksta je fenomenalan : pokazuje sav pomodni jad vječnog dokazivanja, da je jezik živ i da se zbog svoje živosti i mijenja..
    Ali, ovi anglizmi pa i svi novi tehnološki pojmovi novog doba su samo trendovski , često običnom puku nerazumljivi i dovode do neugode kad shvatiš—-da ne shvaćaš!
    I dobro je @Jep primijetio, da su svi neologizmi vraćeni iz starih vremena isključivo modus onih, koji javno nastupaju u mediju, a takvima se ne opraštaju greške neznanja ili ne upotrebe riječi tudjmanovskog nadmetanja u znanju jezika. Zamislite, kakav fijasko bi Tonogal doživio u svojoj matičnoj “hrvatskoj” kući kad bi rekao :
    “Ja ću da provjerim taj podatak “………..!!! Nema šanse.

    Ali, lijepo je znati, da smo se ( a primijetili ste ) riješili

    PISMOHRANE I
    DJELATNOG RADNOG VREMENA

    i svi lingvisti koji su se pred desetak i više godina zalagali da u sudskoj pisarnici ( uredu, kancelariji ) radi PRISTAV odustali su i ostavili posao sudskom službeniku . Mene je to razveselilo, a vjerujem i druge

    ***********ali, moglo bi se dogoditi, da cvit igda netaknut potakne pohotienstvo pravostasnog muškarca i izazove gnusosovlje zbog nagloželje prema sramnom dijelu žene *******

    STRIBORE hvala……..poslije ovoga teksta znam da ništa ne znam

Odgovori