HDZ je slab u najvećim gradovima, oporba još slabija: Jedini pobjednik lokalnih izbora mogao bi biti – koronavirus

 
 
Uvjerivši lani relativnu većinu birača u to da je njegova vlada pobijedila koronavirus, Andrej Plenković je na čelu HDZ-a uvjerljivo pobijedio i suparnike na parlamentarnim izborima. Godinu kasnije koronavirus je sve samo ne pobijeđen te bi i na lokalnim izborima mogao imati zadnju riječ…

Prava je šteta to što se na predstojećim lokalnim izborima neće pojaviti ime Dragana Kovačevića. Nakon što se bivši predsjednik Uprave JANAF-a ponovno našao u pritvoru, ovaj put zbog sumnje da je preko privatne tvrtke kojoj je ugovarao poslovanje s JANAF-om, članovima obitelji omogućavao korištenje automobila te kupovao i uređivao stanove, doznalo se i za njegov epidemiološki oprez. Naime u njegovoj je korespondenciji pronađena i rečenica kojom izražava bojazan oko kupovine talijanskog namještaja za jedan od stanova. ‘Da nam ne donesu neki virus’, pojadao se Kovačević dizajnerici, krajnje sumnjičav prema talijanskim komadima namještaja. Očito je prije izbijanja pandemije imao viziju toga što se sve sprema, potvrdivši da je vlada Andreja Plenkovića imala pravo kada je takvog vizionara treći put imenovala čelnom osobom ovog važnog poduzeća.

I dok je Kovačević što se tiče koronavirusa bio ispred svog vremena, sada je zbog drugih stvari iza rešetaka te je pravo pitanje hoće li se i u budućnosti moći kandidirati na izborima s obzirom na to da je vladajuća većina inicirala zakonske promjene kojima se pooštravaju uvjeti kandidiranja, zasad na lokalnim izborima. A upravo bi ovogodišnji lokalni izbori, koji se sukladno zakonskim odredbama održavaju 16. svibnja, mogli proteći ne samo u svjetlu mnogobrojnih lokalnih tema, nego i u odrazu nekih nacionalnih, pa i globalnih. U prvom redu borbe protiv pandemije koronavirusne bolesti. Hrvatska se uz glavninu europskih zemalja upravo nalazi pri vrhuncu trećeg vala širenja koronavirusa koji ima sve više sojeva i za čije će suzbijanje, u najboljem slučaju, trebati još mjeseci, ako ne i godine.

Lani, kada je uoči raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković smiono izjavio da je njegova vlada pobijedila koronavirus, unatoč nepostojećim medicinskim i zdravstvenim dokazima za takvo što, barem su mu veoma dobre brojke epidemioloških parametara u Hrvatskoj davale razlog za pretjerani optimizam. Hrvatska je na izborni dan 5. srpnja 2020. kumulativno imala 3151 slučaj Covida-19 te 113 preminulih uslijed ove bolesti. Uoči raspisivanja ovogodišnjih lokalnih izbora brojke su se dramatično pogoršale te sada nikomu ne pada na pamet proglasiti bilo kakvu pobjedu. Najlošije bi bilo da na izborima pobijedi sam koronavirus.

U tjednu u kojem će Vlada raspisati lokalne izbore Hrvatska će prijeći granicu od ukupno tri stotine tisuća oboljelih od koronavirusne bolesti, a već je prijeđena granica od 6300 preminulih. Državno izborno povjerenstvo, na čijem je čelu predsjednik Vrhovnog suda u odlasku Đuro Sessa, objavilo je preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osiguranje epidemioloških mjera u izbornom procesu, od rada izbornih tijela do prikupljanja potpisa birača, te nema nikakve sumnje u to da će se ovogodišnji lokalni izbori održati u znatno težim epidemiološkim uvjetima nego prošlogodišnji parlamentarni. No lani je situacija s pandemijom uvelike utjecala na izborne rezultate na način da je HDZ iskoristio svoje vođenje zemlje na početku njezina širenja uvjerivši birače u ispravnost odluka i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i same Vlade. U strahu od širenja nepoznate bolesti javnost je reagirala iznadprosječnim povjerenjem u aktualnu vlast, osjetivši popriličan optimizam usred krize te zaključivši da su HDZ i Andrej Plenković jamstvo sigurnosti zemlje. Iako je još u ožujku 2020. SDP u ispitivanjima javnog mnijenja bio ispred HDZ-a na valu pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, na samim je izborima doživio debakl, što nije čudno s obzirom na to da ga vodili Davor Bernardić i mentori.

Hoće li birači i ove godine podržati HDZ-ove liste i kandidate na izborima, smatrajući da su oni najbolja opcija u, i dalje teškoj, krizi koja ima svoju epidemiološku, zdravstvenu i gospodarsku komponentu? Ili će deset mjeseci nakon parlamentarnih izbora drukčije ocijeniti vladajuću stranku i njezin politički vrh, prenoseći svoje mišljenje o njima na lokalnu i regionalnu razinu? K tome, u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji te u Sisačko-moslavačkoj županiji pandemiji su se pridružile posljedice potresa, točnije njihova višemjesečna nesanacija, te danas Petrinja, Glina i Zagreb na svakom koraku svjedoče o dometima i učinkovitosti hrvatskog modela kriznog upravljanja. Kao nikad ranije, ovogodišnji su lokalni izbori pod teretom svih nacionalnih izazova te će za birače gotovo sigurno uz svaku HDZ-ovu listu i kandidata nevidljivo stajati i ime i prezime Andreja Plenkovića. Završni će rezultat uvelike ovisiti o njemu.

Naposljetku, predstojeći su lokalni izbori posljednji izbori prije superizborne 2024., kada bi se u razmaku od nekoliko mjeseci trebali održati europski, parlamentarni i predsjednički izbori ne dođe li u međuvremenu do bilo kakvih iznenađenja. Dakle nakon lokalnih izbora ove godine slijede pune tri godine ‘izborne šutnje’, što se u Hrvatskoj nije dogodilo od 1990. do danas. Najduži je ‘izborni post’ trajao od predsjedničkih izbora održanih u lipnju 1997. do parlamentarnih izbora u siječnju 2000. S obzirom na ishod trećesiječanjskih izbora 2000., višegodišnji neizlazak birača na izbore lako može kumulirati nezadovoljstvo postojećom situacijom te rezultirati značajnijim promjenama kada su posrijedi politički akteri. Stoga su lokalni izbori u svibnju posljednja prilika u sljedeće tri godine da se na vodećim mjestima nađu osobe koje mogu stjecati podršku birača temeljem svog rada, rezultata, suradnje i komunikacije.

Upravo je spoj navedenih stvari u hrvatskom slučaju poprilično upitan kada se promatra prolazno vrijeme borbe protiv pandemije čije će se posljedice osjetiti i na lokalnim izborima. Najbolji je dokaz tomu potpuna promjena imidža aktualnog ministra zdravstva Vilija Beroša. Kao novoimenovani ministar na početku pandemije Beroš se od politički nepoznate osobe premetnuo u političku zvijezdu osvojivši najveći broj preferencijskih glasova na parlamentarnim izborima. Danas je daleko od vrhunca svoje popularnosti, dokazujući sve više nespremnost za vođenje vlastitog resora koji muče neučinkovitost sustava, dugovi bolnica veledrogerijama te domaća ekstenzija fijaska Europske unije kada je riječ o ugovaranju i distribuciji cjepiva protiv koronavirusne bolesti. Možda se u nekom trenutku Vilija Beroša i vidjelo kao Plenkovićeva ili barem Bandićeva nasljednika, ali je sada jasno da je posrijedi političar bez izglednije budućnosti.

Koliko HDZ ima problema s uvjerljivim kandidatima na lokalnim izborima, najbolje govore predložena imena za najveće hrvatske gradove Zagreb, Split i Rijeku. Kada HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba Davor Filipović izjavi kako će se u glavnom gradu graditi tvornica cjepiva protiv karcinoma, i to u gradu uništenog Imunološkog zavoda i nikad dovršene Sveučilišne bolnice, čiji eksterijeri i interijeri služe za snimanje filmova s temom postapokalipse, jasno je što vladajuća stranka može očekivati na najvažnijoj dionici ovih lokalnih izbora. Bilo bi puno kreativnije da je Filipović najavio gradnju gradske tvornice cjepiva protiv korupcije. U tom bi se slučaju barem znalo da nije teško proizvesti antigen kao aktivnu tvar. Ovako će rezultati lokalnih izbora u, malo je reći, prevelikom, preskupom i nefunkcionalnom broju hrvatskih jedinica lokalne i regionalne samouprave, njih 576, ovisiti o spremnosti birača da se uopće odazovu na njih. Na tu će odluku svakako utjecati i epidemiološke prilike 16. svibnja, pri čemu bi vladajućoj koaliciji, zapravo HDZ-u i nekolicini fantomskih koalicijskih partnera, na ruku moglo ići kakvo-takvo dinamiziranje kampanje cijepljenja. Novca ionako više nema, poslovi su stali, a povjerenje je iscrpljeno.

I – da. Kad god HDZ-u krene loše, uvijek mu pomogne slaba oporba koju u aktualnom saborskom mandatu makar brojem mandata predvodi još malobrojniji i neuvjerljiviji SDP. Njegova sadašnjeg predsjednika Peđu Grbina svojedobno ni birači u rodnoj Puli nisu htjeli za gradonačelnika. Još ga je teže zamisliti kao hrvatskog premijera. Ostatak oporbe tek treba dokazati da može voditi bilo što. Zbog toga bi i na novim lokalnim izborima koronavirus mogao odrediti izborni rezultat. U nedostatku kandidata i programa, odlučivat će se temeljem dojmova i želje da se uopće napušta kuća. Dragan Kovačević, čiji je klub usred pandemije zdušno pomagao u borbi protiv izoliranosti i tjeskobe, takvih dvojba ipak nema.

tportal

1 comment

  1. Boško Picula, samo dvije riječi : Pedja Grbin je poštenjačina , obrazan i elokventan, a zašto ga nisu htjeli za gradonačelnika Puljani to najbolje zna IDS!

    Svojedobno u meču izmedju Keruma i Ostojića pobijedio je lopov koji se obogatio ukradenim kamionom humanitarne pomoći i preko svog dućana 2×3 na Brdima ( kvart ) došao do vile na Mejama, hotela Marijan, Zapadne obale , da ne nabrajam dalje jer je voljom ruralnih birača pobijedio “za cencu” Ostojića , tvrdog ljevičara koji nije u kampanji podilazio ni plaćao glasačima …

    Mala napomena : birači oko Trogira ( dva sela ) dobijaju po 500 kn ako glasaju za lokalnog šerifa koji je ionako ” voljom naroda i sebe” zadnjih 100 godina na vlasti…

    O čemu pričamo ?

Odgovori