Svako malo, kuna više/ Jeste li skužili što se događa u dućanima? Ekonomist objašnjava zašto je došlo do ovog fenomena: ‘To je razornije od poreza’

Dr.sc. Petar Vušković kaže da sada imamo ubrzanu inflaciju koja će sigurno trajati do jeseni

Na policama u trgovinama u posljednje se vrijeme može vidjeti kako cijene proizvoda rastu. Građani iz dana u dan primjećuju da su pojedini proizvodi drastično poskupjeli, a posljedica je to inflacije koja nas je snašla, a kako stvari stoje – s njom ćemo se još neko vrijeme morati boriti.

Ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković u razgovoru za Net.hr kaže kako je inflacija makroekonomski fenomen, koji možemo opisati poput plime i oseke.

“Procjena Europske komisije za Hrvatsku je godišnja inflacija od 1,5 posto. To je razina inflacija na koju smo spremni pristati. Sve ostalo je pretjerano obezvrjeđivanje novca na koje će HNB morati utjecati, pogotovo dok još imamo svoju valutu, odnosno monetarnu politiku u svojim rukama”, kaže nam Vušković.

Poput plime i oseke

Sada imamo ubrzanu inflaciju, nadodaje, koja će sigurno trajati do jeseni.

“Znate, inflacija je makroekonomski fenomen koji možemo opisati poput plime i oseke. Kada imate plimu (inflaciju) tada povećanje razine mora građanima smanjuje kupovnu moć, kada je oseka (deflacija) tada povlačenje mora ostavlja prostor za veću kupovnu moć”, pojašnjava nam.

Kada inflacija prijeđe tri posto, to je ozbiljan alarm. To znači da je novac toliko utjecao na ekonomski standard građana da HNB kroz svoj monetarni instrumentarij mora djelovati. Moć inflacije je razornija od poreza, napominje Vušković.

“Od poreza barem zajednica može imati neku korist. HNB bi ozbiljno trebao već sada pratiti tijek inflacije i biti pripravan”, kaže nam.

Na pitanje koji će proizvodi najviše poskupjeti, Vušković nam odgovara da može poskupjeti jedino ono što mjerimo, a mjerimo ono što nam je važno.

“Poskupjelo je voće, povrće, kruh, žitarice, ulje, masti, stanovi. Godišnja inflacija tih proizvoda će se kretati u granicama od jedan do tri posto”.

Cijene će rasti dok se ne zadovolje potrebe

Međutim, što je s onim proizvodima koje ne mjerimo, a stvar su naše potrošačke preferencije, pita se Vušković.

“Ako dodem na Kvatrić po svoj omiljeni kup banana split i umjesto 35 kuna platim ga 45 kuna, za mene je to poskupljenje za više od 25 posto. Bez obzira što je cijena vanilije rasla zbog nestašice sirovine na Madagaskaru, sumnjam da je to glavni razlog rasta cijene banana splita. Glavni razlog je samo jedan, odgođena potražnja za vrijeme korone utjecala je na rast potražnje nakon ukidanja mjera. Cijene će rasti sve dok potrošači ne zadovolje svoje potrebe i očekivanja. Tada uvjetno možemo reći da su se ponuda i potražnja izjednačile što ekonomski rječnikom zovemo stabilnost cijena”, govori ovaj ekonomski analitičar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Opća potrošačka inflacija je došla iz triju razloga: odgođena potražnja za proizvodima i uslugama za vrijeme koronakrize, problemi u opskrbnim lancima te monetarni poticaji tržištima, kaže Vušković.

“Naravno, sada se može dalje secirati pa analizirati za svaki proizvod posebno. Na primjer, kod stanova su opet problematični ti monetarni poticaji koji su zapravo APN krediti, zatim tu je potres te gravitacija Zagreba u koji godišnje dođe živjeti nekoliko tisuća novih stanovnika što vjerojatno ponuda novih nekretnina ne može pratiti”, kaže Vušković, koji osobno najveći problem i strah oko daljnje inflacije vidi u monetarnim poticajima (NPOO) s razine Europske unije koje ne samo da realno iskrivljuju tržište, već i stvaraju nepovoljne konkurentske odnose između poduzeća. “O tome se kod nas malo govori”, nadodaje.

Inflacija dolazi i kod uvođenja eura

Ono što sve zanima zapravo jest do kada će inflacija trajati. Hoćemo li se dugoročno morati boriti s povećanjem cijena?

“Stabilnost cijena je ‘sine qua non’ tržišta te ‘ulje’ makroekonomskim agregatima koji nam pokazuju krvnu sliku ekonomije”, kaže nam Petar Vušković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U zadnjih desetak godina dobro vođenom monetarnom politikom tržištu smo osigurali niske stope inflacije ispod tri posto, nadam se da ćemo na tom tragu i ostati”, kaže Vušković, nadodavši da granice inflacije u kojima nije potrebno alarmantno gledati na podizanje cijena su +-3%.

“Inflacija se ‘ne rađa’ samo na strani potražnje već i na strani ponude pogotovo sada kada je svijet toliko globaliziran. Zamislite da svjetske ekonomije pogode neki novi sojevi virusa. To uvjetuje vraćanje epidemioloških mjera. Njih možemo gledati kao određena ograničenja u transportu što će rezultirati poremećajima u opskrbnim lancima i direktnim utjecajima na ponudu, a zatim i na cijene. Zatvaranje granica, PCR testovi i samoizolacije mogu ograničiti vanjskotrgovinske procese”, govori.

“Za nas će tema inflacije biti posebno zanimljiva 2023.-2025. kada budemo uvodili euro. Općenito gledano, cijene će i dalje dominantno ovisiti o cijeni nafte na svjetskim tržištima”, zaključuje Petar Vušković.

net

1 comment

  1. Istina! Došlo sitnozuboj stoki sve na naplatu. Baš se vidi kako cijene sjele u lift.

Odgovori