Budućnost medicine nakon korone

Pandemija Covida-19 mogla bi biti katalizator napretka medicinske znanosti te omogućiti budućim generacijama zdraviji i dulji život.

Na proslavi vašeg 125. rođendana pripovijedat ćete prapraunucima kako li se samo život stubokom promijenio nakon davne pandemije Covida-19 i kako niste tada ni sanjali da ćete poživjeti neočekivano dugo.

U medicini, reći ćete, toliko se toga dogodilo vrlo brzo, svi bolesni su kao čudom ozdravili i dotad smrtonosne tegobe bile su izliječene prije nego što ih stignete i spomenuti susjedima. Prapraunuci će vas poluzainteresirano slušati pogledavajući u na zidu izvješenu medalju s vašeg prošlogodišnjeg polumaratona i nitko se neće niti obazirati na mali robot koji tiho zuji po sobi mjereći vaše životne funkcije i nalažući brojnim čipovima u vašem tijelu da pripuste sljedeće doze raznoraznih medikamenata.

Osoba u naslonjaču do vas, s kojom ste u braku skoro pa evo cijelo stoljeće, držat će vas blago za ruku i slušajući vas na trenutak pomisliti da ste se malkice promijenili otkad vam je na jesen transplantirana cijela glava. U tako ugodnoj obiteljskoj atmosferi prešutjet ćete kako ste u vrijeme te davne pandemije na društvenim mrežama frenetično objavljivali teorije zavjere o 5G čipiranju, nakon čega ste jedne zimske večeri preko reda i krišom da nitko ne sazna zavrnuli rukav u polutamnoj ordinaciji i primili prvu dozu tada vrlo traženog cjepiva.

“Velim vam, ta pandemija je bila jedna totalna konfuzija,” zaključit ćete na kraju vašeg rođendanskog monologa.

Lijek spravljen samo za mene

Opisana bi se futuristička fantastika zaista mogla obistiniti, barem ako je suditi po najavama farmaceuta o senzacionalnim dostignućima potaknutima upravo korona pandemijom. Armije znanstvenika, aktivirane u tisućama laboratorija širom svijeta u danonoćnoj utrci za usavršavanjem cjepiva, u epruvetama mućkaju i druge projekte nudeći nam sada nadu u borbi protiv ne samo koronavirusa, nego i karcinoma, rijetkih bolesti i Alzheimera.

Uzmite na primjer mRNA koji se, laički rečeno, pregurao preko reda jer se u paničnoj utrci za cjepivom pokazao kao najpouzdanija opcija za vraćanje čovječanstva u kakvu-takvu normalu. Većina cjepiva protiv Covida-19 koje se sada koristi u zapadnim zemljama bazirano je na mRNA (glasnička RNK), pa tako primjerice i u Njemačkoj gdje, kao što je vidljivo na grafikonu dolje, četiri petine cjepiva distribuiranog do 8. ožujka stiže od proizvođača koji koristi tu tehnologiju.

Distribucija cjepiva u Njemačkoj u 2021. po proizvođačima, izvor: Our World In Data

Desetljećima već znanstvenici sanjare o beskrajnim mogućnostima koje pruža mRNA, koja bi liječenje krojila točno po mjeri pacijenta, ciljala upravo njegove tegobe i bolesti, kao neka sićušna karika koja nedostaje za čudesno izlječenje organizma.

Tehnologija je, nakon dugogodišnjih mukotrpnih eksperimentiranja, uspona i padova, tek s dolaskom korone i naglom potrebom za ogromnim količinama cjepiva dobila zeleno svjetlo za primjenu u širokoj populaciji, a ubuduće će se, najavljuju znanstvenici, koristiti u liječenju kompliciranih karcinoma koji se ne mogu kirurški odstraniti, HIV-a, bolesti srca, cistične fibroze, multiple skleroze i brojne druge bolesti.

Plan zvuči jednostavno –  pronaći problem u organizmu pacijenta, poznavati njegov DNK i potom mu ubaciti sintetički proizvedenu, samo za tog pacijenta kodiranu hibridnu molekulu koja će narediti stanicama i imunitetu što da rade kako bi se problem odstranio.

Kao što se automobil trese pri većoj brzini ako mu jedan kotač nije dobro balansiran, tako se i imunitet u čovjeka buni kada nešto nije u redu, slikovito objašnjavaju izumitelji mRNA koji tvrde da će njihove molekule potiho stići do ciljanih stanica u organizmu bez da izazovu burnu samouništavajuću reakciju cjelokupnog imuniteta. Gotovo kao jednostavno balansiranje kotača kod vulkanizera nakon čega automobil savršeno juri dalje.

Gen za slaninu

Ako vam je primjerice liječnik zabranio kulen i kranjske kobasice zbog povišene masnoće u krvi, rješenje je posuditi malo genske mutacije od ljudi poput vašeg prijatelja na kojeg ste ljubomorni jer bez problema navečer smaže pola kilograma slanine, a i dalje je zdrav kao dren.

Neki sretnici naime imaju specifičan gen koji im održava kolesterol vrlo niskim, a sada znanost pruža mogućnost izoliranja dijela tog gena kako bi se mogao ubrizgati svim gladnim mesoljupcima kao trajno rješenje protiv začepljenja krvnih žila.

Vjerojatno vam na pamet već padaju brojne ideje kako biste sve mogli poboljšati vlastiti organizam, no već smo na vrlo skliskom terenu jer se radi o manipulaciji genima i prepravljanju života kakvog poznajemo, o moralnim i etičkim pitanjima na koja bismo trebali imati odgovor prije masovnih korištenja novih supertehnologija.

“Samu tajnu života, naš DNK, sada ne samo da možemo čitati, nego i pisati, ali i prepraviti ako želimo,” kaže autor Walter Isaacson koji predskazuje skorašnju veliku biotehnološku revoluciju i mnoge promjene u zdravstvu.

Nije, vele znanstvenici, daleko dan kada ćemo kod kuće, uz pomoć specijalnih uređaja za brzu analizu gena, obavljati test koji će u minuti detektirati prehladu, virus, neravnotežu između dobrih i loših bakterija u želucu, ali i pojavu kancerogenih stanica.

Hitler u snu nobelovke

Genetski inženjering intenzivno proučavaju i moćne vojske širom svijeta, a ruski je predsjednik Vladimir Putin jednom prilikom kazao da bi se uz pomoć takve tehnologije mogli unaprijediti vojnici tako da budu snažniji i ne osjećaju bol.

Biokemičarka i nobelovka Jennifer Doudna, koju plaše moguće zlouporabe, prisjeća se noćne more, sna u kojoj joj je, kako opisuje, u sobu ušao Adolf Hitler i rekao – “Želim znati o toj tvojoj novoj tehnologiji.” Dr. Doudna gaji nadu da će biti uspostavljena stroga pravila i doneseni zakoni koji će propisati za što se manipulacija genima može koristiti, a za što ne.

Lako je pretpostaviti liste želja koje bi se mogle ostvariti ubrizgavanjem nekog mRNA pripravka – pojačati mišićnu masu za ostvarenje boljih sportskih rezultata, poboljšati mozgovne stanice u svrhu boljeg učenja i pamćenja, obojati oči u plavo ili kosu u crno, izliječiti tešku bolest i, naravno, produljiti život za koje desetljeće, a možda i stoljeće.

U raznim predviđanjima o budućnosti medicine su i osobni zdravstveni roboti koji će, komunicirajući sa senzorima i čipovima usađenima u tijelo, stalno kontrolirati stanje organizma, dok će umjetna inteligencija istovremeno uspoređivati genetsku sliku pacijenta i njegovih krvnih srodnika te algoritmom u minuti odlučivati o potrebnim tretmanima i lijekovima.

Photo by National Cancer Institute on Unsplash

Bogataši imaju prednost

No tko će to sve platiti? Dok nitko ne spominje koliko bi roboti, senzori i sva čudesa nove biomedicinske personalizirane tehnologije mogli stajati pacijenta ili zdravstveni sustav neke države, razvidno je da će najbogatiji građani i elita, kao i uvijek, imati određenu prednost.

Ultrabogataši u Silicijskoj dolini opsjednuti su promišljanjima kako zeznuti smrt i investiraju milijarde u istraživanja o biohakiranju, transfuzijama krvi mladih i zdravih ili ubrizgavanju stanica janjećih fetusa u stražnjicu. Podmlađivanje matičnim stanicama iz placente fetusa janjeta doduše nije ništa novo, reklamira se desetljećima, u švicarske i njemačke luksuzne klinike navodno su na dozu tog eliksira dugovječnosti svraćali i Winston Churchill, Madonna, Nelson Mandela i britanska kraljica Elizabeta II, a sada se tretman može naručivati i putem interneta te ubrizgavanje obaviti u miru vlastitog doma.

U ljudskoj žudnji za vječnim postojanjem ništa se nije promijenilo od vremena kad su egipatski faraoni mumificirani za život poslije života, ili od šesnaestog i sedamnaestog stoljeća kada su Europljani kosti istih tih egipatskih mumija mrvili u prah za, kako su vjerovali, lijekove protiv svakojakih tegoba. Na cijeni su bili i u prah mrvljene kosti ljudske lubanje koje bi se, primjerice, popile s čokoladnim napitkom u nastojanju zaustavljanja krvarenja.

Ni danas najbogatiji ne žale novca u bjesomučnoj potrazi za formulom besmrtnosti, nestrpljivi su i ne da im se baš čekati 2045. godina kada će se, tvrdi futurist Ray Kurzweil, potpuno spojiti umjetna inteligencija i čovječanstvo, dakle kada ćemo postati besmrtni jer će tijelo postati računalo, odnosno računalo će preuzeti tijelo, kako vam je već draže.

Sve će se međutim dogoditi još ranije, već 2025. godine, tvrdi Elon Musk najavljujući ubacivanje čipova u mozak do kraja ove godine kako bi počeli testovi s pretvaranjem misli i osjećaja u elektronske signale. Pojednostavljeno, s takvim implantom u mozgu mogli biste jednoga dana recimo na Facebook poslati vašu sljedeću objavu diktirajući sve tek vlastitim mislima jer bi algoritam trebao biti u stanju pretvarati aktivnosti neurona u rečenice.

Gdje će ti duša

Osim o ubacivanju elektronike u lubanju, znanstvenici raspravljaju i o mogućnostima transplantacije glave, što će na početku biti rizičan, ali u budućnosti lako moguće ostvariv kirurški zahvat koji pred nas stavlja zanimljivo pitanje – što se tada događa s dušom, slijedi li duša tijelo ili mozak ili se događa nešto treće? Možda bi baš takav poduhvat mogao ponuditi odgovor na pitanje postoji li uopće duša?

Američkog neurokirurga i uvjerenog katolika Roberta Whitea takve su nedoumice kopkale cijelog života i premda je u drugoj polovici dvadesetog stoljeća mnogo puta pokušao presaditi glavu životinjama (ponešto uspjeha ostvario je u testovima s majmunima), nije ostvario san da zahvat obavi i na ljudskim pacijentima.

Doktor White, koji je najavljivao mogućnost presađivanja glave čuvenog znanstvenika Stephena Hawkinga, u audijenciji kod pape Pavla VI diskutirao je o znanosti, uspostavio biomedicinsku etičku komisiju Vatikana, a u Moskvi je dobio priliku razgledati dobro sačuvan mozak Vladimira Iliča Lenjina.

Nakon Whiteove smrti 2010. godine štafetu pobornika transplantacije glave preuzeo je talijanski kirurg Sergio Canavero, u medijima ponekad zvan i doktor Frankenstein, koji budi nadu u nov način besmrtnosti – zamjenu istrošenog tijela novim kad god to bude potrebno.

Što s liječnicima?

Ako će dakle računalo određivati sljedeću dozu mRNA cjepiva za uništenje nove nakupine kancerogenih stanica ili ako će specijalizirani kirurški robot čak i glave postavljati na nova mlađa jedra tijela, što će onda raditi ljudski liječnici?

Za svakojake boljke, komorbitete (ili ako vam je draže subolesti) koje mnogi od nas nakupe do srednjih godina, odlazimo danas na preglede kod brojnih specijalista – radiologa, hematologa, internista, onkologa, neurologa, kardiologa – no što će biti sa svima njima ako umjetna inteligencija procjenjuje stanje organizma bolje i brže?

Photo by Possessed Photography on Unsplash

Kod liječnika svraćamo zbog tri razloga – dijagnoze (saznati što nije u redu), tretmana (saznati plan liječenja) i prognoze (saznati kad će mi biti bolje, kad ću prizdraviti), a u svemu tome umjetna inteligencija malo-pomalo preuzima veću ulogu. Stoga je lako moguće da će nas, vele prognoze, na nekom specijalističkom pregledu u budućnosti dočekati robot i jedna osoba koja je možda iskusni liječnik, a možda tek mladac s tromjesečnom edukacijom rukovanja medicinskim računalima.

Takav scenarij ne bi nas trebao iznenaditi ako se podsjetimo što je tehnologija učinila u drugim područjima i koliko je radnih mjesta ugasila, primjerice u internet bankarstvu zbog kojeg rijetko odlazite na šalter u banku ili u online portalima s vijestima zbog kojih više ne kupujete novine.

Covid-19 mogao bi stoga biti prekretnica u medicini jer su farmaceutima na raspolaganju ogromna sredstva koja su države uložile nadajući se brzom pronalasku efikasnih cjepiva. Upravo taj novac, koji neprestance pristiže istraživačkim laboratorijima, daje vjetar u leđa za daljnja dostignuća i nove lijekove za brojne bolesti.

Farmaceutske kompanije i njihovi direktori ostvarit će velike profite, tehnologija će sve više ubrzavati i u idućih deset godina, najavljuju optimistično farmaceuti, imat ćemo nekoliko novih revolucionarnih lijekova, ali za petnaest godina bit će ih i preko pedeset.

faktograf

2 comments

  1. Budućnost u kojoj kapitalizam kroji društvo – nema budućnosti.

  2. Covid 19 neće biti nikakva prekretnica, to i oni s inteligencijom broja cipela znaju……..
    Korona kao bolest, pošast, trenutak ljudske spoznaje, laboratorijski uradak iz Kineskog laboratorija ili od uginulog šišmiša…………svejedno je podrijetlo ….proći će kad umru neotporni ili kad postanemo “krdo” : sva ova priča oko cjepiva je je BORBA izmedju farmaceutskih tvrtki , ali ne obična borba za primat na terenu zemaljske kugle, nego podla, financijska i beskrupulozna, korporacijska a pitanje je TKO kome u ovoj priči vjeruje ?
    Zapravo, najsretniji su i bit će samo oni, koji stjecajem okolnosti prežive

Odgovori