25 godina polaganog umiranja: Što dobrog malim poljoprivrednicima može donijeti Agrokorov pad?

Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj iz godine u godinu stagnira ili je u slobodnom padu. Posljedice za agrarni sektor vežu se najčešće za domaće političke manevre, utjecaj globalnih političkih tendencija (poput ruskog embarga) ili višu silu kao što je proljetni mraz prošlog proljeća koji je uništio ili unazadio veliki dio poljoprivrednih kultura diljem zemlje. S takvim se problemima iz godine u godinu uz administrativne barijere bore seljaci, ali iz runde u rundu, nažalost, bivaju sve slabiji, a ukupni agrarni sektor jedva stoji na nogama.

PRAVOCRTNI UDES HRVATSKOG AGRARA: Ivica Todorić – neupitni simbol propasti poljoprivrede

I ŠTO SADA: Možemo li obnoviti industrijsku proizvodnju?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2016. godini ukupna vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda iznosila je malo više od sedam milijardi kuna. Od ukupne vrijednosti poslovni subjekti imali su udio od 63,1 posto dok su mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva činila ostatak od 36,9 posto. Uspoređujući s ranijom godinom, vrijednost otkupa i prodaje porasla je za 4,8 posto kao posljedica rasta ukupne potrošnje na državnoj razini. Gledano iz kategorije proizvođača, za 7,9 posto zabilježili su rast poslovni subjekti, dok su OPG-ovi ostali na gotovo jednakoj razini kao i godinu ranije.

Traktor
Od ukupne vrijednosti poslovni subjekti imali su udio od 63,1 posto dok su mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva činila ostatak od 36,9 posto (FOTO: Pixabay)

Ukoliko se ukupna proizvedena vrijednost raščlani po proizvodima, žitarice sudjeluju s 17,9 posto, sirovo kravlje mlijeko s 14,7 posto, žive svinje s 12,7 posto, živa goveda s 11,8 posto, uljano sjemenje s 10,7 posto, živa perad 6,8 posto, vino s 6,2 posto, kokošja jaja s 4 posto, šećerna repa i njeno sjeme s 3,9 posto, povrće, dinje i lubenice s 3,8 posto, voće, orasi i slično koštuničavo voće s 1,7 posto, krumpir s 1,1 posto te ostali proizvodi s 3,5 posto.

Disperzija poljoprivredne proizvodnje s obzirom na geografski položaj i potencijal u razvijanju brojnih kultura, nažalost, nema nikakav ekonomski učinak u globalu već ovisi isključivo o kretanju ukupnog gospodarstva. S druge strane cijene poljoprivrednih proizvoda u 2016. godini naspram 2015. godine u većini kategorija bilježe pad. Poseban naglasak odnosi se na pšenicu u kategoriji žitarica, a izraženi pad osjetio se i kod voća i povrća, osim jabuka čiji je rast cijena uzrokovan proljetnim mrazom te samim time i manjim urodom. Što se tiče stočarskih i peradarskih proizvoda sve kategorije, izuzev svinjogojstva, bilježe pad.

Gledano iz perspektive malih proizvođača situacija je daleko od idealne. Prema podacima Financijske agencije zaključno s datumom 31. prosincem 2016. godine u blokadi se nalazi 11,6 posto OPG-ova, odnosno 953 od njih ukupno 8.163 s računom obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, dok cjelokupna dugovanja iznose 418,5 milijuna kuna.

Dolac
U blokadi se nalazi gotovo 1.000 OPG-a (FOTO: Lupiga.Com)

Najzaduženije županije su upravo one u kojima je udio bavljenja poljoprivredom i najveći: Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska.

Istovremeno, u prvih šest mjeseci 2016. godine vanjskotrgovinska bilanca prehrambenih proizvoda iznosila je 277 milijuna eura uvoza u odnosu na 113 milijuna eura izvoza.

Generalno gledano od ulaska u Europsku uniju prema podacima Croatiastočara do danas ukupna proizvodnja pala je gotovo na svim razinama, osim rasta mesa peradi, i to za svega 1 posto. Najveći pad zabilježen je kod govedine za 10 posto, svinjskog mesa za 24 posto te mlijeka za 15 posto što je kompenzirano u istom vremenskom periodu povećanjem uvoza govedine za čak 91 posto, svinjskog mesa za 82 posto, mlijeka za 70 posto i mesa peradi (koje je čak uspjelo održati proizvodnju u vremenskom razdoblju od ulaska u EU) za 34 posto.

Brojke ne lažu tako da se i iz priloženog jasno vidi bezidejnost poljoprivredne politike s posebnim naglaskom na male proizvođače. Uz afere koje se vežu uz bivšeg resornog ministra Tihomira Jakovinu za mešetarenje s državnom zemljom te povlačenje novca iz europskih fondova isključivo podobnima, vidljivo je da tendencija poljoprivredne proizvodnje ide isključivo na ruku velikim proizvođačima.

A gdje su u svemu tome domaći seljaci?

Ekonomska računica govori nam kako bavljenje poljoprivredom u startu vodi u propast. S jedne strane politička oligarhija zakonskim propisima i aferama isključivo ide na ruku najvećima, a taj proces traje preko dva desetljeća. Uvozni pritisak s druge strane tlači domaću proizvodnju, a pogotovo u trenutnoj političkoj situaciji gdje zbog ruskog embarga nastaju visoki suficiti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najrazvijenijih europskih država čiji izvoz dovodi do propadanja istočnoeuropskog agrara s posebnim naglaskom na najnerazvijenije zemlje poput Hrvatske, Bugarske i Rumunjske.

Postoji li optimizam za domaći agrar?

Aktualna situacija u Agrokoru kao najvećem poslovnom subjektu koji putem svojih poljoprivredno-prehrambenih kompanija kontrolira domaću poljoprivredu može kratkoročno negativno djelovati te sa sobom uništiti i povući vojsku dobavljača i kooperanata, međutim dugoročno može imati pozitivne efekte za domaće selo i poljoprivredu.

Agrokor
Kratkoročno krah Agrokora može sa sobom uništiti i povući vojsku dobavljača i kooperanata, ali dugoročno stvari mogu biti bolje za male proizvođače (FOTO: Lupiga.Com)

Padom Agrokorovog monopola otvara se praznina na tržištu koja će se popuniti ovisno o političkom pritisku naspram poljoprivredne politike. Na Agrokorovu poziciju može doći ili novi monopolist, odnosno oligopol nekoliko poslovnih subjekata u dosadašnjoj sjeni Agrokora koji su držali manji postotak prehrambenog tržišta poput Spara ili Lidla, uz eventualno priključenje nekog novog igrača na tržištu. S druge strane otvara se prostor za male proizvođače koji uz snažan politički pritisak i kvalitetnije organiziranje poput jačanja zadrugarstva, odnosno regionalnih poljoprivredno-prehrambenih klastera mogu povećati svoj udio na tržištu te multiplicirati proizvodnju.

Uz političku podršku te donošenje zakonskih regulativa poput obaveznih 50 posto domaćih proizvoda u trgovačkim lancima kakve imaju Rumunjska, Mađarska i Belgija dodatno bi ojačale tržišnu poziciju malih obiteljskih gospodarstava te možda dugoročno uspjelo zaustaviti polagano umiranje domaće poljoprivrede koje traje posljednjih četvrt desetljeća.

lupiga

 

12 comments

1 ping

Skip to comment form

  1. Ovi podaci bole svakog normalnog čovjeka:

    Generalno gledano od ulaska u Europsku uniju prema podacima Croatiastočara do danas ukupna proizvodnja pala je gotovo na svim razinama, osim rasta mesa peradi, i to za svega 1 posto. Najveći pad zabilježen je kod govedine za 10 posto, svinjskog mesa za 24 posto te mlijeka za 15 posto što je kompenzirano u istom vremenskom periodu povećanjem uvoza govedine za čak 91 posto, svinjskog mesa za 82 posto, mlijeka za 70 posto i mesa peradi (koje je čak uspjelo održati proizvodnju u vremenskom razdoblju od ulaska u EU) za 34 posto.

  2. Teoretska propast Agrokora ni u jednom realnom scenariju ne može biti dobra ni za HR poljoprivredu, ni za HR gospodarstvo u cijelosti.

    Prazninu na tržištu sigurno ne bi popunili mali igrači – OPGovi i kumice na placu – nego bi postojeći lanci uzeli taj dio kolača. Agrokor ipak kroz Konzum plasira mnogo svoje robe, uglavnom lokalnog porijekla.

    Uz mačehinski odnos države, problem domače poljoprivredne proizvodnje leži u nekonkurentnosti, zastarjelosti i neprihvačanju aktualnih trendova i tehnologija. Promjenile se i kulture koje se uzgajaju, tehnologije koje se primjenjuju kao i način poslovanja, a mnogi poljoprivrednici to ili tvrdoglavo odbijaju prihvatiti, ili presporo prihvaćaju.

    1. Koliko novca (poticaja), toliko prihvaćanja novih tehnologija i novih načina proizvodnje. Država Hrvatska je suoodgovorna!

      U pravu si s obzirom da će im u Kaufladu i Lidlu ispasti vilice od osmijeha na Konzumove muke.

      1. Koliko poticaja dobivaju mali i srednji poduzetnici u drugim granama proizvodnje?

        Uostalom, novce za modernizaciju i podizanje konkurentnosti mogu povući iz EU fondova. Treba samo napisati smislen projekt. Nemojte samo govoriti da je nemoguće – opet ću spomenuti lokalnog poduzetnika, koji je napravio jednu od najmodernijih farmi pilića u Europi, uz veliko udio novca iz EU fondova.

        1. Proizvodnja hrane je strateška djelatnost u svakoj državi. Ovisnost o uvozu i zanemarivanje proizvodne na vlastitoj zemlji pitanje je opstanka i sigurnosti. Poticaji su nužni. Oni su stvar državne politike, za razliku od proizvodnje namještaja, na primjer.

  3. ništa jer njegov pad pokazuje kakva je politika vođena i prikrivana ne donose oni danas zakon lex todorič radi agrokora nego da zaštite pojedince i zataškaju kriminalne radnje a opg če preživjeti postavlja se samo pitanje baranjske plodne zemlje koja bi mirnom reintegracijom mogla završiti kod rusa a radnicima agrokora ostaje isto doči če netko drugi i firma ide dalje samo što sa todoričem ako progovori ne valja jer zna sve koji su u talu ako ne progovori opet ne valja

  4. Agrokor je kroz silne poreze, doprinose, članarine i ine namete hranio hrpetine parazaita po kancelarijama i kurijama, lažna bolovanja i nezarađene lažne ogromne mirovine, cijelu političku upravljačku i uhljebničku nametničku hobotnicu, osim što ih je i izravno zapošljavao u Agrokoru ( https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ovi-utjecajni-ljudi-pomogli-su-ivici-todoricu-izgraditi-carstvo-20170323/print ) kao kadar na teret radnika, trgujući njihovim utjecajem na političke odluke i dajući im za uzvrat ogromne plaće. Jasno je da su Agrokor uništili paraziti svojim štetnim djelovanjem , i da će posljedice pada i rasprodaje Agrokora snositi radnici i dobavljači, a paraziti neće, jer kad parazit ostaje bez posla, on se dalje rotira i uhljebljuje i koristi 6+6+6 vražiju formulu s napomenom da “mora od nečeg živjeti”.
    Radnik koji radi, seljak i proizviđač ne mora, on puši, parazit je spašen. To je tragična hrvatska priča o preskupim namnoženim parazitima koji su rasprodali i dokrajčit će zemlju u kojoj će sve propasti osim njih i bankara. Oni sad organiziraju i zabavljeni su važnim stvarima, svojim cirkusima i predizbornim igrama na kojima će se kreveljiti i obećavati zemlju blagostanja ili dolinu suza, već prema osobnm nahođenju, dok se iza njihovih leđa odvijaju tragedije stotina tisuća ljudi koje su uništili neznanjem, lakomošću, krivotvorinama, privilegijama i plaćama i penzijama od preko 50000,00 kuna bruto na dalje, plus sisanje para na sve moguće načine. Oni, paraziti, neće odgovarati za ništa, a krivi su za sve.

    “Kao građani, plaćamo im 25% poreza na sve što kupimo, kao građani i poduzetnici plaćamo im 580 parafiskalnih i izmišljenih nameta, pričuva i naknada i svu silu poreza i doprinosa. I još im nije dosta. Pa tko će tu uhljeničku neradničku hobotnicu servisirati’ To je naprosto nemoguće. Zato je propao Agrokor. Zbog parazita.”

  5. Što dobrog malim poljoprivrednicima može donijeti Agrokorov pad?

    Može im donijeti neki novi Savjet pri ministarstvu poljoprivrede, za male poljoprivrednike, ustrojen od vrha do sela i zaselaka za sisanje para i uhljebljivanje parazita, a kobajagi za brigu o poljoprivrednicima. Sjetimo se lopovine Jakovine i kako “ministri” i političari rješavaju probleme u državi – pljačkom i prijevarom radnika, seljaka i građana, ovrhama i otimanjem imovine, uništenjem gospodarstva i povjerenih im resursa i vlastitim bogaćenjem.

  6. Prave se političari blesavi da ne znaju zašto je Petrov kazneno prijavio Todorića.
    Pa Petrov je pokupovao sebi i svojoj rodbini najbolju zemlju u okolici Metkovića, pričaju lokalni Metkovčani. Metković i dolina Neretve žive od uzgoja mandarina i paprike, paradajza, krastavaca i krumpira čiji je glavni otkupljivač Todorić kojeg tuži Petrov želeći se osigurati od eventualnog gubitka u skrivenom privatnom biznisu kao polj. proizvođač i tajni vlasnik poljoprivredne zemlje koju je pokupovao kao gradonačelnik uvidom u zemljišne knjige i malverzacijama sa vlasništvom i cijenama zemlje, kako to već mafija kad se dočepa položaja, informacija i love, radi.

  7. dron kao i uvijek imaš prave i istinite informacije sve je točno

  8. Dobar podsjetnik. Pročitati komentare ispod teksta.

  9. Cijela država-čir do čira.

Odgovori