Prema Reutersovom institutu, najviše dezinformacija kreirano je manipuliranjem i izvrtanjem točnih informacija

Reutersov Institut za studij novinarstva (RISJ) pri Sveučilištu u Oxfordu objavio je analizu dezinformacija, misinformacija i manipulacija informacija o Covidu-19. Uz pomoć baze podataka medijske organizacije First Draft analiziran je sadržaj 225 tekstova na engleskom jeziku kojima su fact-chekeri diljem svijeta raskrinkali netočne informacije o novom koronavirusu i njime uzrokovanom bolesti pokazala je o kojim se razmjerima širenja dezinformacija radi, koji su najčešći izvori dezinformiranja, ali i u kojoj se formi dezinformacije najčešće šire.

Analizom je utvrđeno da je većina (59 posto) dezinformacija i misinformacija u promatranom uzorku načinjena od rekonfiguracija, odnosno izvrtanja, prerada, rekontekstualizacije ili manipulacije izvornim informacijama. Analizom je, također, utvrđeno da je sadržaj koji je manipuliran, a ne u potpunosti izmišljen, proizvodio više reakcija (dijeljenja ili komentiranja) korisnika društvenih mreža, nego što je to slučaj s potpuno fabriciranim sadržajem.

Faktograf je o novoobjavljenom istraživačkom radu i ključnim nalazima razgovarao s glavnim autorom analize dr. J. Scottom Brennenom, postdoktorantom na Reutersovom Institutu za studij novinarstva i Oxfordovom Internet institutu.

Rekonfiguracija, ali i fabriciranje informacija u promatranom uzorku, zanimljivo, izvođeno je vrlo jednostavnim metodama. Naime, iako se posljednjih godina sve više pozornosti posvećuje promatranju i upozoravanju na opasnosti “deep fake” audio i video materijala, istraživači RISJ-a takav sadržaj nisu uočili u promatranom uzorku. Podsjetimo, “deep fake” video i audio materijali kreiraju se uz pomoć umjetne inteligencije i korištenja naprednih tehnika manipulacije sadržajem kako bi pokazali da osoba radi ili govori nešto što nije ni učinila niti rekla.

“U promatranom uzorku nismo uočili nijedan deep fake na koji su fact-chekeri upozorili ili koji su raskrinkali”, rekao nam je Brennen.

Dezinformacije i misinformacije koje su promatrali istraživači RISJ-a mogu se tako opisati sintagmom istraživačica Joan Donovan i Britt Paris kao “cheap fakes” (jeftini lažnjak op.a). Paris i Donovan, naime, 2019. godine objavile su istraživački rad “Deepfakes and Cheap Fakes” u kojem su pratile kako se kroz desetljeća manipulacija audiovizualnog materijala razvija koristeći se novim tehnologijma, ali i kako je takva manipulacija služila konsolidaciji moći u društvu.

Scotta Brennona upitali smo i koji ga je rezultat analize posebno iznenadio.

“Očekivao sam da će najčešće netočne tvrdnje biti povezane s medicinom – kako se koronavirus širi ili liječi, međutim nije se ispostavilo tako. Iznenadilo me što je naša analiza pokazala da je najveći broj tvrdnji zapravo povezan s istaknutim političkim figurama. Ukazuje nam to na trend nedostatka povjerenja u institucije, ali i daje do znanja zbog čega je važno imati neovisne fact-checkere”, rekao nam je Scott Brennen.

Naime, jedan od ključnih nalaza analize pokazuje da su netočne ili manipulativne tvrdnje o akcijama ili politikama koje provode institucije, uključujući vlade i internacionalne organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije ili UN-a najveća kategorija (čak 39 posto) među tvrdnjama koje su provjeravane unutar uzorka koji je istraživao RISJ.

Istaknute političke figure, prema nalazima analize RISJ-a, imaju važnu ulogu i u smislu izvorišta dezinformacija ili misinformacija. Naime, iako su prominentne političke figure kreirale samo 20 posto tvrdnji unutar analiziranog uzorka, zaslužni su za čak 69 posto reakcija publike na društvenim medijima. “Iako većina misinformacija na društvenim mrežama dolazi od običnih ljudi, većina tih objava generira daleko manje reakcije drugih na te objave”, navodi se u analizi.

Uzmu li se u obzir rezultati ovog istraživanja, postaje jasnije zbog čega se čak pet brazilskih medija specijaliziranih za provjeru činjenica jučer odlučilo potpisati zajedničko otvoreno pismo kojim su političare u svojoj zemlji upozorili na to da se u ovim trenucima ne bore samo protiv anonimnih izvora dezinformacija, već i da njihovo ponašanje i nepromišljene ili namjerno dezinformirajuće izjave i postupci znatno otežavaju da se u javnom prostoru šire isključivo provjerene informacije. Naime, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, baš kao i američki predsjednik Donald Trump, u proteklim je tjednima iznio cijeli niz dezinformacija o novom koronavirusu i njime uzrokovanom bolesti Covid-19. Obojica predsjednika tako su u više navrata propagirala navodni lijek za bolest uzrokovanu koronavirusom, iako za to nemaju nikakvih znanstvenih dokaza, a ni podršku relevantnih svjetskih medicinskih organizacija.

Analizom Oxfordovih istraživača je, također, utvrđeno da je primijećen značajan porast objava medija specijaliziranih za provjeru činjenica. Služeći se bazom First Drafta, istraživači s Oxforda utvrdili su da je u periodu od siječnja do kraja ožujka ove godine broj objavljenih tekstova porastao za čak 900 posto.

Oxfordovi istraživači osvrću se i na riječi zamjenice direktora Međunarodne fact-cheching mreže (IFCN) čiji je član i portal Faktograf o kreiranju najveće i pretražive svjetske baze fact-chekova povezanih s dezinformacijama i misinformacijama o koronavirusu. U kreiranje baze od samog početka uključen je i portal Faktograf, a do sada je u njoj objavljeno više od 3000 tekstova koje su proizveli novinari i novinarke iz više od 70 zemalja na najmanje 40 svjetskih jezika.

Portal Faktograf od kraja siječnja do osmog travnja ove godine objavio je više od 65 tekstova kojima smo raskrinkali dezinformacije i misinformacije povezane s novim koronavirusom. U istom periodu Faktograf je 51 čitatelju, odnosno čitateljici odgovorio na zamolbe da tekstom razjasnimo sumnjaju li ispravno da je sadržaj koji su pročitali ili vidjeli netočan. Primjerice, čak devet čitatelja zatražilo je da provjerimo je li točna tvrdnja njemačkog liječnika da je čak pola testova na koronavirus lažno pozitivno. Zbog čega je ta tvrdnja netočna, možete pročitati ovdje.

Faktograf za vrijeme trajanja pandemije vodi live blog kako bi svim našim čitateljima na jednom mjestu bio dostupan pregled dezinformacija o koronavirusu koje smo raskrinkali kao netočne. Više pročitajte ovdje.

faktograf

2 comments

  1. Vrlo indikativan članak. Tako stvari funkcioniraju i u Slavonskom Brodu, na najvećem portalu. Tu nema cijele istine, tek pola od nje.

    1. Ali, stoka puši i pola kurca od informacija kao nargilu. Naprosto uživaju biti prevareni.

Odgovori