Slavonci najviše svoji za vlastitom trpezom

Gastronomija nije znanost, kako to umišljaju mnoga gospoda profesori, ona je umjetnost. Ovom parafrazom Bismarckove samosvidljive definicije politike ne samo da potvrđujemo teoremu da su „s kruhom sve tuge manje”, nego da kult hrane, kulinarsko umijeće, vrhunsko spravljanje hrane i uživanje u njezinoj degustaciji- stavljamo na istu razinu s umjetnošću, čija je jedina svrha, kako bi rekao Krleža, oduhovljenje života. Od Grka Arhestrata, Rimljanina Apicija, Francuza Brillat-Savarinapa sve do Engleza golog kuhara Jamiea Olivera, koji su nadahnuto i duhovito pisali i govorili o spravljanju slasnih zalogaja svoga doba, gastronomski užici predstavljani su kao temeljni užici koji otvaraju put svim ostalim zadovoljstvima.

Konstatirajmo da su uživatelji raznovrsne hrane zapravo istraživači svijeta za vlastitom trpezom, a potiče ih, kao i druge istraživače, želja za uspoređivanjem. Tako na najbolji način upoznaju djelotvornost hrabrosti i potrage. Dragi čitatelji, uvjereni da u hrani uživate mudro i odvažno, da se skloni istančanom istraživanju, SBplus vas vodi na prvo putovanje, u Slavoniju kako bi ju istražili kroz dva recepta-avanture. Slavonija je, što se jedenja i pijenja tiče, doista zemlja plemenita. Kada je riječ o Slavoniji kao zemlji obilja i najšire lepeze gastronomske ponude, trebate odmah znati da je, na prvi pogled, zbunjujuća dvojba da li se jede da bi se živjelo ili se živi da bi se jelo, za tamošnje sladokusce providna zamka. Dok samouvjereno brišu masna usta od, naprimjer, fiša ili čobanca, oni egzaltirano tvrde: „Ma kakva dilema, ovdje se živi da bi se jelo!” Slavonci, naseljeni između tri porječja, Save, Dunava i Drave, poznati su istraživači zemlje Gurmanije. Slavonska kuhinja prepuna je iskustava prethodnica s tih geografskih prostora, ali i dodira s susjednom vojvođanskom, mađarskom i bosanskom. Slavonski stol uvija se pod pšeničnim i kukuruznim brašnom, mlijekom, vrhnjem, sirom, svinjskim, junećim i pilećim mesom, jetrenjačom, grahom, kupusom, tikvicama, rajčicom, krumpirom paprikom, krastavcima, divljači, gljivama, ribom i čime sve još ne… treba samo izabrati najzrelije komade iz mora te hranilačke raskoši i zgotoviti ukusne obroke.

 

Objavljeno: 15.12.2010 na portalu www.sbplus.hr

Odgovori