O pohlepi – kad nikad nije dosta

Ljudi mogu biti nezasitni u mnogo čemu: u gomilanju novca, klikova, cipela, znanja, rekorda, poznanika…U Stuttgartu je napravljena trilogija izložbi o našim porivima. Prva je o pohlepi, slijede mržnja i ljubav.

U njemačkom rječniku izraz “Gier”, u prijevodu pohlepa, lakomost, gramzivost, nezasitnost, nezajažljivost, nekontrolirana žudnja, opisana je kao “snažna, neumjerena želja” koja se usmjerava na uživanje, zadovoljenje, imovinu ili ispunjavanje želja. Pohlepa želi više nego što je nužno. Mnogo više.

Za kršćanske crkve pohlepa je jedan od sedam smrtnih grijeha. U današnjem društvu se nezajažljivost promatra kao vrlina nužna za uspjeh u nekim sektorima – recimo na burzi ili na nogometnom igralištu.

Neutaživa žudnja za novcem, blagostanjem i maternalnim dobrima može izgledati nemoralno, ali je u isto vrijeme i motor dinamike tržišne privrede.

Ljudi žude za znanjem, razvojem i uspjehom. Ali i za ljubavlju, priznanjem i prijateljstvom.

Direktorica Povijesnog muzeja u Stuttgartu Paula Lutum-Lenger kaže da je ovaj ljudski poriv zaista ambivalentan. Njen muzej planira izložbu kao trilogiju: lakomost, mržnja, ljubav. “To su sile koje pokreću ljude, ključne emocije u povijesti i u sadašnjem društvu”, kaže ona.

Izložba pokazuje 31 priču, sve su posvećene fenomenu pohlepe. 300 izložaka – dokumenata, objekata, fotografija i video zapisa. Obuhvaćeno je razdoblje od posljednja tri stoljeća, i povezani su s poviješću jugozapadne njemačke pokrajine Baden-Württemberg, čiji je glavni grad Stuttgart.

„Pozitivna” pohlepa?Za direktoricu muzeja je priča o njemačkom kemičaru Fritz Haberu dobra ilustracija nekontrolirane želje. “Njegova neograničena radoznalost je dovela do otkrića koja se koriste i vojno i mirnodopski, što pokazuje ambivalentnost te radoznalosti – lakomosti za znanjem”, kaže Lutum-Lenger. Haber je 1918. dobio Nobelovu nagradu za kemiju jer je razvio metodu sinteze amonijaka, što je omogućilo industrijsku proizvodnju umjetnog gnojiva. To je zajamčilo proizvodnju hrane za dobar dio svjetskog stanovništva.

Ali Haber je stvarao i bojne otrove koje su Nijemci koristili u Prvom svjetskom ratu – zato je u Nemačkoj poznat i kao „otac otrovnog plina”. “Osobno je na bojištu nadgledao korištenje tog oružja za masovno uništavanje”, kaže direktorica.

Jedan eksponat na izložbi pokazuje kako je plemstvo u Njemačkoj početkom 19. stoljeća prigrabilo crkvena dobra, drugi je iz vremena (1884 – 1919) kada je Njemačko carstvo bilo kolonijalni gospodar u Kamerunu: Natporučnik Richard Hirtler je službovanje u zapadnoafričkoj zemlji iskoristio da napravi svoju zbirku umjetničkih predmeta. U Stuttgartu je izložen “Garegin tron”.

Izložba tematizira i pljačku židovske imovine za vrijeme nacističkog režima. Mržnja, antisemitizam, deportacije i masovno uništenje židovskog stanovništva dovode se u vezu s nacionalističkom pohlepom Nijemaca.

Kupovanje do iznemoglosti

U današnjem društvu se pohlepa očituje i u ekstremnom konzumiranju – za neke ljude je šoping bez granica postao životni stil. Na izložbi se mogu vidjeti ljudi kako u tvorničkim trgovinama kupuju luksuzne proizvode po nižoj cijeni ili kao plaćaju goleme iznose za tenisice koje nikad neće nositi.

Na društvenim mrežama Influenceri nezasitno skupljaju lajkove i sljedbenike.

Izložba pokazuje i kako pohlepa utiče na procese proizvodnje. Tvrtke po svaku cijenu smanjuju troškove proizvodnje kako bi maksimirale dobit.

Ovo simbolizira mala skulptura krave koja podsjeća da je Europska unija 2015. ukinula kvote za mlijeko, čime su proizvođači mlijeka počeli zarađivati manje. Na izložbi je pokazano kako je došlo do ekstremnog povećanja proizvodnje mlijeka. Godine 1800. krava je davala oko 1000 litara mlijeka godišnje. Početkom XX. stoljeća je to bilo četiri puta više, a prošle 2020. godine krava – ako nije željela završiti u klaonici kao neisplativa – je morala davati i do 10 000 litara mlijeka godišnje.

Lakomi na pažnju

Magazin Stern je 28. travnja 1983. objavio kako će se „morati promijeniti povijest Trećeg Reciha”, vjerujući kako je došla do tada nepoznatih Hitlerovih dnevnika. Tek nakon što je list objavio nekoliko navodnih izvoda iz tog izvora, utvrđeno je kako je tih 62 svezaka navodnih dnevnika Adolfa Hitlera – krivotvorine. Uredništvo i nakladnik Sterna se polakomio na navodni ekskluzivni pristup senzacionalnom otkriću, platio te krivotvorine goleme novce – i zbog pohlepe upao u klopku koja je nepovratno uništila ugled tog lista.

Svijet sporta: Jürgen Klopp, poznati njemački nogometni trener se proslavio krilaticom “biti pohlepan” kao formulom uspjeha. Ali ta beskrajna ambicija u svim sferama društva može dovesti do ekološke katastrofe.

Na izložbi se može vidjeti glava nosoroga – bez roga. Dvadesetih godina prošlog stoljeća lovci su svakako željeli imati “pet velikih” trofeja: lava, leoparda, nosoroga, slona i afričkog bivola. Ali nosorogova glava pokazuje i pohlepu – rog je odsječen kako bi bio skupo prodan u Aziji gdje se vjeruje u tamošnjoj tradicionalnoj medicini kako pomaže onemoćalim muškarcima ili kao ekstravagantni poklon.

Emocije gramzljivosti, mržnje, ljubavi pokreću ljude, spajaju ih, svađaju ih, okupljaju i razaraju društva. Paula Lutum-Lenger konstatira kako je povijest tih ljudskih poriva beznadno isprepleteni.

Izložba “Pohlepa” će biti otvorena do 19. rujna. Ako mjere protiv pandemije to dopuste, 17. prosinca je planirano otvaranje drugog dijela trilogije – “Mržnja”. Treći dio, nazvan “Ljubav” u Stuttgartu planiraju za ljeto 2022.

dw

Odgovori