Novinari kao zadnja rupa na svirali: Saborski govor o „slučaju Hanza Media“ nikog ne zanima

Pandemija koronavirusa paralizirala je ekonomiju diljem svijeta. Ništa drugačije nije ni u Hrvatskoj. Međutim, za razliku od mnogih članica Europske unije koje su u ovim kriznim vremenima detektirale značaj medijskog sektora i novinskog izvještavanja, u Hrvatskoj to nije slučaj. Hrvatske vlasti nisu prepoznale specifikum medija, jednako kao što već godinama nijedna vlada nije obraćala pažnju na ionako goruće probleme u tom sektoru.

Tim pitanjem u petak se sa saborske govornice pozabavio Marko Vučetić, nezavisni saborski zastupnik, problematizirajući najnoviju odluku o smanjenju plaća radnicima koju je donijela Hanza media, moćna medijska kuća koja izdaje cijeli niz dnevnih novina, tjednika i magazina raznog tipa, među kojima su i Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Globus, Sportske novosti, Gloria, Auto klub … Međutim, Vučetićev govor gotovo nijedan hrvatski medij nije zabilježio ni u najkraćim crtama. Problem nije u Vučetiću koji redovno pronalazi mjesta na stranicama domaćih tiskovina, već u sadržaju onoga o čemu je govorio. Radi li se o lažnoj kolegijalnosti ili se mediji vode provjerenom taktikom „ne diramo mi vas, kad imate problema, nemojte ni vi nas, kad ćemo probleme imati mi“, teško je reći, ali s obzirom kakvo je stanje posljednja dva desetljeća u hrvatskim medijima, kladili bismo se na ovu drugu opciju.

Da su njegove riječi naišle na posvemašnji ignore u medijskom prostoru primijetio je i sam Vučetić, pa je u subotu reagirao kratkim statusom, može se reći i apelom, na svom Facebooku.

Marko Vučetić
“Financijski udar na novinare, udar je na medijske slobode” – Marko Vučetić (FOTO: HINA/Admir Buljubašić)

„Ovo je tema koja nije izazvala interes javnosti. Potpuno pogrešno. Kakav će nam javni život biti, uvelike ovisi o novinarima. Krenuli smo na put zaborava istine i jačanja propagande. Financijski udar na novinare, udar je na medijske slobode“, napisao je Vučetić.

A o čemu se tu radi?

Uprava Hanze donijela je odluku o smanjenju plaća svojim radnicima, i to za 30 posto, unatoč tome što je dobila državnu pomoć od 3.200 kuna za svakog zaposlenika za mjesec ožujak, plus iznos poreza i doprinosa. U realizaciji odluke Upravu nije smela niti najava kako će država pomoći gospodarskim subjektima s neto iznosom od 4.000 kuna po radniku za naredna tri mjeseca ukoliko pad prihoda tvrtke i dalje bude veći od 20 posto, a u tim bi okolnostima tvrtka stekla i pravo na popriličnu olakšicu u vidu odgode plaćanja poreza i doprinosa pa se postavlja pitanje opravdanosti ovakve odluke. Takav potez u popriličnom je neskladu sa samim smislom državnih mjera koje je predstavio ministar financija Zdravko Marić prilikom čega je poslodavcima poslao poruku kako se ovim mjerama čuvaju radna mjesta i isplata plaća u cijelosti.

Rezanje će najviše osjetiti „obični“ novinari, fotoreporteri, lektori i grafičari, dok će menadžeri, direktori i dio urednika s izuzetno visokim plaćama, s ovakvim načinom smanjenja plaća proći daleko bezbolnije. Ono čega se zasigurno zaposlenici najviše boje je potencijalni ishod u kojem bi smanjenje plaća moglo ostati na snazi i nakon što doba epidemije prođe.

Pri tom poslovanje tvrtke Hanza media ne spada u one gospodarske aktivnosti koje su proglašenjem epidemije koronavirusa potpuno paralizirane. Ukoliko je tiraža i smanjena, portali ove medijske kuće i dalje nesmetano rade, a kao i ostali portali u Hrvatskoj, s pojavom epidemije imaju daleko veću čitanost nego li je to uobičajeno.

Nije Hanza media jedina koja se u medijskom sektoru odlučila na ovaj potez, jer isto su napravili i Novi list te Glas Istre, ali Hanza je među ovim takmacima daleko najveća. Honorarci i freelanceri prošli su još gore. Prema anketi koju su proveli Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske pokazala je da je čak 70 posto honoraraca i slobodnih novinara u Hrvatskoj izgubilo sve angažmane ili barem veliki dio njih (točnije, 28,7 posto ostalo je bez ikakvog angažmana, 26,2 posto je izgubilo većinu angažmana, a njih 15,9 posto kažu da im se angažman prepolovio). Navodi se i kako je otkazana suradnja većini stalnih honorarnih suradnika u Hanzi.

Zdravko Marić
Zdravko Marić poslodavcima je poslao poruku kako se državnim mjerama čuvaju radna mjesta i isplata plaća u cijelosti (FOTO: HINA/Admir Buljubašić)

Anketa je provedena još početkom mjeseca pa su možda ti podaci danas još i gori. Vladi su upućene i konkretne mjere za spas novinarstva, ali čini se da nisu naišle na plodno tlo jer je bilo kakva javna reakcija izostala. Jedna od predloženih mjera predviđa da se financijske olakšice medijskim tvrtkama uvjetuju obavezom da tijekom krize i godinu dana nakon što je korištena pomoć države ne smiju otpuštati radnike, niti im smanjivati plaće te otkazivati suradnju honorarcima.

Jednako je crno, ako ne i crnje, u neprofitnim medijima, gdje njih više od polovine, prema istoj anketi, u narednih godinu dana očekuju gubitak izvora financiranja veći od 50 posto. Ovdje vrijedi samo ukratko spomenuti kako, vjerujemo u želji da neprofitni mediji redom „pocrkaju“, do danas nije počela raspodjela ni jedne jedine kune od 30,6 milijuna kuna koje je Europska unija, odnosno Europski socijalni fond namijenio neprofitnim medijima u Hrvatskoj. Ti novci neiskorišteni stoje već gotovo pet godina, još od mandata Zlatka Hasanbegovića na čelu Ministarstva kulture. Zvuči nevjerojatno, ali natječaj za prvi dio tih sredstava raspisan je nakon niza javnih apela prošlog proljeća, a godinu dana kasnije odgovorni još uvijek nisu evaluirali projekte i donijeli odluku o raspodjeli novca što se ne može nazvati drugačije nego ignorantskim pristupom.

Uostalom, kako na neprofitne medije gledaju u Ministarstvu kulture najbolje govori sljedeća rečenica iz priopćenja tog ministarstva nakon medijskih upita o vladinim mjerama pomoći medijskom sektoru u trenutnoj krizi. „Većina pružatelja medijskih usluga u RH djeluju kao trgovačka društva te su samim time ove mjere usmjerene i na njih“, objavilo je ministarstvo, pa tek kasnije spomenulo i da će se razmotriti uvođenje dodatnih mjera kojima bi se zaštitili ne samo komercijalni, već i neprofitni mediji. Bilo je to točno tjedan dana nakon što je u Hrvatskoj proglašena epidemija koronavirusa. Dakle, ministarstvo je 19. ožujka objavilo kako će razmotriti dodatne mjere koje bi zahvatile i neprofitne medije. Od tada je prošlo 40 dana i dogodilo se nije ništa. Ostalo je slovo na papiru.

Na ovom mjestu red je podsjetiti i da su novinski izdavači 2013. godine tijekom borbe da im se PDV smanji s 10 na 5 posto (prvi put PDV za novine smanjen je 2007. godine s 22 na 10 posto) razlog zašto bi im se trebao smanjiti PDV argumentirali ovako: „Mi smo izračunali i predočili Vladi da je efekt smanjenja PDV-a za državu nula, ali se čuva zaposlenost, a vjerujem da će se svi složiti da je bolje imati zaposlene ljude, nego ljude koji padaju na teret države“. Dakako, smanjenje PDV-a uštedjelo je izdavačima na desetke milijuna kuna godišnje, naravno ovisno o njihovoj nakladi, a koliki dio tih sredstava je uložen u poboljšanje uvjeta rada novinara veliko je pitanje.

No, spominjali smo saborskog zastupnika Marka Vučetića i njegov govor upućen sa saborske govornice, a on je započeo ovako: „Da bi Bandić mogao otići i da bismo mogli shvatiti tko je Bandić i što čini Zagrebu i što svi bandići čine Hrvatskoj potrebni su nam ljudi koji će o tome izvještavati. To su novinari. Novinari koji ne stvaraju propagandu nego izvještavaju o istini koja je bitna za javnost“.

Vučetić je objasnio kako upravo s ovog mjesta želi, ne kao političar, nego kao zainteresirani građanin, upozoriti na „jednu nepravdu i jednu opasnost“, a to je trenutni slučaj u Hanzi. Pobrojao je potom Vučetić mjere koje je država osigurala za spas gospodarstva uplaćujući neto iznos od 4.000 kuna po radniku, a potom nastavio.

„I u tim okolnostima kad ne postoji nikakvo opravdanje da se izvrši financijski udar na novinare, novinari su u Hanzi ostali bez 30 posto plaće, a honorarci i slobodni novinari su ostali bez ugovora i svog angažmana. Ovo je udar na medijske slobode. Ovo je mjera koja će usporiti borbu protiv korupcije“, poručio je sa saborske govornice.

Radio Slobodna Evropa nedavno je kontaktirala glavnog urednika Jutarnjeg lista, Gorana Ogurlića, koji je rekao da on nije prava adresa za razgovor o smanjenju plaća, već je to Uprava. Stoga se RSE obratio članici Uprave Hanza medie, Ani Hanžeković.

„Hanza media poduzela je mjere ušteda s primarnim ciljem očuvanja radnih mjesta i osiguranja kontinuiteta poslovanja”, kratko je za RSE izjavila Hanžeković ustvrdivši kako je smanjene plaće panirano na samo tri mjeseca.

Ana Hanžeković
“Primarni cilj je očuvanja radnih mjesta” – Ana Hanžeković (SCREENSHOT: YouTube)

Vučetić smatra da, ukoliko se ovakva praksa nastavi i u narednim mjesecima, u Hrvatskoj neće postojati slobodno novinarstvo i više se u medijima neće otkrivati korupcijske afere u visokoj politici. Na kraju svog govora apelirao je na hrvatsku vladu da pomogne novinarima i da ih zaštiti.

„Kad rušite ekonomsku moć novinara koji pišu istinu, koji se zalažu za istinu, koji zbog toga mijenjaju ministre, dovode nove političke opcije, prokazuju dosadašnje korumpirane, kad ih svedete na razinu da se moraju boriti za vlastiti goli opstanak, jer kad ostanete bez trećine primanja vama je ekonomska moć urušena“, ustvrdio Vučetić pa nastavio.

„Ako je Republika Hrvatska zainteresirana za vlastitu sudbinu treba pronaći mjere koje će izaći u susret novinarima. Ako smatramo da ćemo ovakvim mjerama šutke zagospodariti medijima, nećemo zagospodariti medijima nego ćemo svi postati neslobodni“, poentira nezavisni saborski zastupnik nadajući se da mediji ipak vladajućima nisu zadnja rupa na svirali.

lupiga

2 comments

  1. Nisu novinari zapišani zato što su često na vjetrometini, nego što misle da je pišalina dezificijens, pa idu prečesto ispod oprati ruke.

  2. Ovo je ozbiljan tekst, a ako bi spomenuli slavonskobrodske novinare – nasmijali bi se do suza.

Odgovori