Neprijateljska propaganda: Vijesti iz paralelne stvarnosti

U specijalnom izdanju ove rubrike, posebno prilagođenom izvanrednim okolnostima zagrebačkog potresa i pandemije koronavirusa, za sve čitateljice i čitaoce kojima je realnost postala suviše nadrealna donosimo ekskluzivne informacije iz svijeta dobro opremljenih bolnica, sposobnih lokalnih vlasti i odgovornih medija

Kapitulacija

U ovotjednom izdanju ‘Neprijateljske propagande’ potpisujemo kapitulaciju. Negdje između zagrebačkog potresa, smrtonosnog virusa i novog humanitarnog hita Bona Voxa kucnuo je čas da položimo oružje. I zato, umjesto uobičajenog izdanja rubrike, za sve one kojima se čini da je aktualna realnost postala suviše nadrealna donosimo ekskluzivne vijesti iz paralelne stvarnosti.

Zastave

Ako nešto može umiriti građanke i građane Zagreba nakon zemljotresa koji je teško oštetio centar grada i ostavio bez doma više od stotinu ljudi, onda je to staložena i dobro koordinirana reakcija lokalnih vlasti. Na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, već u prvim trenucima nakon nepogode izdali su jasne i nedvosmislene upute, pokazavši da unaprijed misle i na ubrzano širenje koronavirusa što će ga masovni izlazak ljudi iz stanova zasigurno izazvati. Bandić pritom ne bi bio Bandić da novonastalu situaciju ipak nije iskoristio za vlastitu promociju: ‘Nadam se da je mojim političkim protivnicima sada jasno zašto sam čitavo vrijeme inzistirao da se dovrši izgradnja Kliničkog centra Novi Zagreb, započeta još u osamdesetima’, poručio je. ‘Zahvaljujući tome što raspolažemo velikom, moderno opremljenom bolnicom, imat ćemo gdje smjestiti i liječiti oboljele čiji će broj u idućim tjednima eksponencijalno rasti. Volio bih znati što sada misle svi oni koji su proteklih godina predlagali da se u Zagrebu podižu hoteli, turističke atrakcije, fontane i slične gluposti, a pogotovo oni koji su iz osobnih interesa gurali suludi prijedlog poslovno-stambenog kompleksa na mjestu današnjeg hipodroma, od kojeg bi koristi, kao što dobro znamo, imali samo strani investitori. Zahvaljujući mojoj inicijativi, drage Zagrepčanke i Zagrepčani’, završio je gradonačelnik u trijumfalnom tonu, ‘korist od svoga grada imat ćete prvenstveno vi!’

Dojmu dobre kontrole kriznih okolnosti pridonio je i angažman Pavla Kalinića, pročelnika Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama. Za ovog gospodina šira javnost do jučer gotovo da i nije čula, što je u neku ruku logično, jer mu je posao da se pojavljuje samo u izvanrednim uvjetima. Sada, međutim, vidimo da je itekako dorastao zadatku. Njegova izjava s press-konferencije dokaz je da u gradskoj upravi doista misle na sve: ‘Primijetio sam da je izvjestan broj naših sugrađana posljednjih dana izvjesio hrvatske zastave na pročelja svojih zgrada’, započeo je pomalo neočekivano Kalinić. ‘Razumijem potrebu da se u ovim teškim trenucima simbolički ujedinimo, ali nemojmo pritom gubiti glavu’, nastavio je. ‘Mislim, doslovno. Fasade su oštećene nakon potresa, u Zagrebu puše jak vjetar, još nam samo treba da neki barjak tresne na slučajnog prolaznika. Ne dajte da barjak s pročelja nekome padne na glavu’, završio je šaljivom opaskom, toliko potrebnom u ovim teškim danima, ‘samo zato što je nekom praznoglavcu prethodno palo na pamet da ga treba staviti gore.’

Hoteli

I dok su promišljeni potezi gradskih vlasti samorazumljivi – za to ih, naposljetku, plaćamo – masovno oduševljenje izazvala je odluka najvećih zagrebačkih hotela da odmah ustupe prostor ljudima koji su u potresu ostali bez stanova. Svojih 208 luksuznih soba i apartmana prvi je na raspolaganje stavio legendarni agramerski Esplanade. Iz hotela Sheraton, međutim, brzo su upozorili da je Esplanadina zgrada, iako dobro očuvana, relativno stara pa bi zbog mogućnosti novog udara bilo primjerenije da se ugrožene smjesti upravo u njihovih 306 praznih soba. Uskoro je stigla i ponuda Westina: Sheraton je, kažu, suviše blizu užem centru grada, gdje je zabilježena najveća šteta, pa stoga ljude pozivaju kod sebe… Vrlo brzo nakon potresa, ukratko, zagrebački hoteli započeli su žestoku bitku za svakog unesrećenog gosta. Do zaključenja ovog teksta nismo doznali u kojem će od mnogobrojnih hotela ljudi biti smješteni, ali smo zato primili zajedničko priopćenje iz udruge hotelijera: ‘Neovisno o tome tko od nas primi sugrađane nastradale u nepogodi, svi smo spremni ustupiti svoje resurse za brigu o oboljelima čiji će se broj povećavati idućih tjedana. Svjesni smo, naravno, da će Vlada Republike Hrvatske ionako biti dovoljno odgovorna da u određenom trenutku, u sklopu izvanrednog stanja, naredi korištenje naših prostora u humanitarne svrhe. Ali kao odgovorni poduzetnici, mi ne namjeravamo čekati državnu intervenciju. A kao ugostitelji, dobro znamo da je domaći gost najvrjedniji’, zaključuju, dodavši za kraj: ‘Konačno, molimo medije da prestanu širiti pesimizam pišući o tome kako se hrvatskoj turističkoj sezoni sprema propast. Dok traje korona, za nas traje i sezona!’

Križ

Jedan od – ako se to tako može reći – potresnijih prizora potresa zasigurno pruža Zagrebačka katedrala: s vrha njenog desnog tornja srušen je veliki križ. ‘Od samog početka borbe protiv koronavirusa Crkva, kao i uvijek u teškim vremenima, poziva da se okrenemo Bibliji’, povjerio nam je u kraćem razgovoru anonimni izvor blizak vrhu Kaptola. ‘Ne govore li, uostalom, starozavjetne knjige: ‘Uništio sam narode,/ razorena su kruništa kula njihovih,/ poharao sam njihove ulice:/ nema više prolaznika!’ (Sef 3:6) Doduše, mi smo ovaj dio s prolaznicima shvatili doslovno, a onaj s kulama i kruništima nekako više metaforički. Da bi sada, nakon potresa, ispalo da se ticao upravo katoličke katedrale. Pa smo malo zbunjeni’, priča naš sugovornik. ‘Ali možda je baš to prilika za Crkvu da zastane i preispita vlastitu ulogu u društvu. Unutar klera, recimo, već se čuju glasovi koji kažu da bi Zagrebačka nadbiskupija trebala predložiti raskid Vatikanskih ugovora. Vi vrlo dobro znate da, zahvaljujući njima, ova država svake godine za Crkvu izdvaja blizu milijardu kuna. Kako opravdati te izdatke sutra, kada započne velika ekonomska kriza? Kako uzimati milijarde dok ljudi nemaju što za jesti? Kako ćemo vjernicima pogledati u oči? Kako tek nevjernicima, koje nitko ništa ne pita dok im uzima novac?’ nabraja naš izvor, zaključivši: ‘Možda Crkva već dugo ne razlikuje bitno od nebitnog. Možda smo pobrkali materijalno s duhovnim, vjeru s politikom, brigu za slabije s prilično slabom brigom… Ako nije neprimjereno, dozvolite da se malo našalim: možda je onaj križ s krova katedrale trebao pasti do bismo napokon prestali gledati u križ.’

Odhljeb

Čini se da su u križ bili zagledani i na Hrvatskoj radioteleviziji, koja je neposredno nakon potresa kao jednu od glavnih vijesti objavila da otkazuje prijenos svete mise iz Zagrebačke katedrale: da stvar bude gora, za to je vrijeme na najgledanijem, prvom programu televizije išao film ‘Grk Zorba’, a nakon njega, kao da se baš ništa važno nije dogodilo, emisija ‘Lijepom našom’. Zbog ovog propusta, uprava HRT-a već je idućeg dana objavila da podnosi kolektivnu ostavku. ‘Ne želimo se skrivati iza činjenice da smo izvanrednu situaciju uživo pratili na Četvrtom programu’, objavio je donedavni glavni ravnatelj. ‘U našem ugovoru s Vladom Republike Hrvatske, na kojem se temelji rad kuće, jasno stoji da je među temeljnim vrijednostima HRT-a ‘postavljanje mjerila u medijskoj industriji’. A mjerila se ne postavljaju tako što, dok glavni grad države trese najveći potres u posljednjih 140 godina, na udarnom kanalu puštate igrane filmove i zabavne emisije. Pošto nismo znali postaviti mjerila svojim programom, odlučili smo ih postaviti preuzimanjem odgovornosti!’

I dok javna radiotelevizija čini sve što može ne bi li vratila povjerenje javnosti, nesvakidašnji apel upućen je iz komercijalnog medijskog sektora. Na inicijativu portala Index, uz podršku najčitanijih dnevnih novina poput Jutarnjeg i Večernjeg lista, tekst poziva na svojevrsnu promjenu uređivačkog smjera u nastupajućim tjednima. ‘Godinama su glavna meta naših kritika bili proračunski paraziti, korumpirani činovnici, nesposobni službenici – popularni ‘uhljebi”, stoji tamo. ‘Svi znamo da je bilo dovoljno razloga da ih raskrinkavamo. Ali isto tako, ne možemo se pretvarati da najveći dio naše publike s vremenom nije počeo smatrati uhljebom doslovno svakoga tko prima plaću iz državnog budžeta. I bili bismo glupi kada bismo tvrdili da upravo mi nismo najodgovorniji za to. U društvu pred kojim su izazovni mjeseci i godine, nije vrijeme za kolektivne hajke i progone. Također, dok građani ovise o medijskim informacijama više no ikada, nije vrijeme za klikbejt naslove ni izvještaje o tome što estradne zvjezdice rade u samoizolaciji. Naši novi heroji su liječnici i medicinske sestre, vatrogasci, radnici gradske čistoće, nastavnici koji spremaju online nastavu, sve one javne službe koje omogućuju da zemlja funkcionira u najtežim uvjetima… Trenutak je da svoj prostor posvetimo njima, umjesto neselektivnom lovu na uhljebe’, pozivaju naši najutjecajniji mediji, poručivši za kraj: ‘Odhljeb je lansiran!’

portalnovosti

2 comments

  1. Nije ovo samo igra riječima.

    – ‘Možda Crkva već dugo ne razlikuje bitno od nebitnog. Možda smo pobrkali materijalno s duhovnim, vjeru s politikom, brigu za slabije s prilično slabom brigom… Ako nije neprimjereno, dozvolite da se malo našalim: možda je onaj križ s krova katedrale trebao pasti do bismo napokon prestali gledati u križ.’

  2. Postnikov svakim danom (kolumnom) sve bolji. Gušt ga je čitati!

Odgovori