«

»

stu. 11 2018

Ljudi su po prirodi miroljubivi. Religije ih čine nasilnima

Autori su pokušali pronaći odgovore na dva ključna pitanja: jesu li ljudi prirodno nasilni ili neki faktori poput religija mogu u odnosima među različitim skupinama pojačati ksenofobiju i tjeskobu koje mogu dovesti do nasilja?

Bartolomejska noć – masakr francuskih katolika nad protestantima 1572.

 

Ljudisu po prirodi miroljubiva vrsta, međutim, u okolnostima u kojima su ugrožena suštinska religiozna vjerovanja koja definiraju njihov identitet spremni su postati vrlo nasilni, pokazala je nova studija, prva u kojoj su korišteni psihološki modeli umjetne inteligencije.

Rad je posebno aktualan u okolnostima u kojima radikalni desni populisti jačaju diljem Europe pa i svijeta na krilima straha od imigranata koji se predstavljaju kao drugi i drugačiji, odnosno kao uzurpatori koji prijete da će preplaviti domicilne kulture i religije. Autori se nadaju da će sustav koji razvijaju vladama država omogućiti da bolje razumiju, predviđaju i smiruju vjersko nasilje.

Istraživanje je predstavljeno u časopisu The Journal for Artificial Societies and Social Simulation, a u njemu su sudjelovali znanstvenici s više sveučilišta među kojima i iz britanskog u Oxfordu, američkog u Bostonu i norveškog u Agderu.

Autori su pokušali pronaći odgovore na dva ključna pitanja: jesu li ljudi prirodno nasilni ili neki faktori poput religija mogu u odnosima među različitim skupinama pojačati ksenofobiju i tjeskobu koje mogu dovesti do nasilja?

Naime, poznato je da religije potiču povezivanje ljudi unutar istih grupa, no da istovremeno jačaju nepovjerenje i neprijateljstvo prema onima izvan grupa, odnosno prema pripadnicima drugih i drugačijih grupa.

Rezultati istraživanja pokazali su da su ljudi po prirodi miroljubiva vrsta. Čak i u kriznim vremenima kao što su primjerice prirodne katastrofe skloni su povezivanju, udruživanju i zbližavanju. Međutim, postoji cijeli niz konteksta u kojima su spremni na nasilje, što posebno dolazi do izražaja kada neke skupine zaprijete njihovim vjerovanjima.

Primjeri nasilja iz povijesti

U studiji su za razvoj modela korišteni neki konkretni slučajevi ekstremnog vjerskog nasilja, a autori su sustav testirali na poznatim povijesnim sukobima kako bi provjerili pouzdanost svojih psiholoških modela ljudi. Najviše pozornosti posvetili su dvama primjerima iz novije povijesti:

1) tri desetljeća sukoba između irskih katoličkih republikanaca i protestanata u kojima je ubijeno oko 3.500 ljudi, a ranjeno oko 47.000

2) trodnevni sukob između muslimana i hindusa u Gudžeratu u kojem je 2002. stradalo više od 2.000 ljudi. Sukob je buknuo nakon što su muslimani zapalili vlak koji se, na povratku s hodočašća, zaustavio u muslimanskom gradu Godhri.

Također su analizirani i neki primjeri nasilja koje su uzrokovali ljudi koji su se zbog vjerskih uvjerenja okrenuli protiv vlastitih nacija, poput terorističkih napada u Bostonu i u Londonu.

Umjetni ljudi u umjetnom društvu

Stručnjaci su u istraživanju kombinirali računalne modele i kognitivnu psihologiju kako bi razvili sustav umjetne inteligencije koji bi trebao omogućiti bolje razumijevanje uvjeta, pokretača i uzoraka vjerskog nasilja. Ideja im je bila da naprave što realističnije psihološke modele koji će vjerno predstavljati ljude i njihova ponašanja.

Jedan od autora studije, Justin Lane, doktorand na Institute of Cognitive & Evolutionary Anthropology u Oxfordu, objasnio je da je 99% ljudi upoznato s umjetnom inteligencijom koja koristi strojno učenje kako bi automatizirala ljudske zadatke kao što su klasificiranje nečega, primjerice pozitivnih i negativnih tweetova i sl.

„Međutim, naša studija koristila je nešto što se zove višeagentska umjetna inteligencija kako bi stvorila psihološki realističan model čovjeka, primjerice – kako ljudi misle te osobito kako se poistovjećuju s grupama? Zašto se netko identificira kao kršćanin, židov ili musliman itd. U suštini kako se naša osobna vjerovanja podudaraju s onime kako grupa sama sebe definira“, pojasnio je.

Kako bi što vjernije oponašali načine na koje ljudi prirodno razmišljaju i obrađuju informacije, upotrijebili su tri ključne teorije kognitivne psihologije. To nije neki potpuno nov ili neuobičajen pristup, no to je prvi put da je fizički primijenjen u istraživanju. Naime, postoji mnoštvo teorijske literature koja ljudski um uspoređuje s računalom, međutim, do sada nitko nije takve informacije upotrijebio za stvaranje računalnih psiholoških modela ljudi. U razvoju modela koji su predstavljali različite nacionalnosti, rase i vjere, kombinirani su ljudi koji su imali pozitivna iskustva s pripadnicima drugih vjera, oni koji su imali negativna iskustva i oni koji su imali neutralna.

Stvorili su i simulaciju stvarnog svijeta koji je oponašao ključna svojstva okoline s kojom su ljudi dolazili u interakcije i u nju naselili tisuće ili milijune modela. Ti modeli međusobno su se razlikovali po dobi, etničkoj pripadnosti i sl. Ljudi su u simuliranom okolišu dobili životni prostor, međutim, u njemu je uređena određena vjerojatnost da će biti izloženi određenim rizicima kao što su prirodne katastrofe ili bolesti te u nekom trenutku i drugi ljudi.

Ugrožena vjerovanja

Rezultati su pokazali da su uvjetima dužih razdoblja eskalacije ksenofobnih napetosti najviše pogodovali društveni rizici kao što su situacije u kojima su pripadnici nekih drugih grupa koji su ugrožavali njihova temeljna vjerovanja ili svetinje postali toliko utjecajni da se s njima više nisu mogli nositi. Eskalaciju nasilja posebno su poticale situacije u kojima su većinska i manjinska skupina postale usporedive po brojnosti, a vjerovanje jedne od skupina bilo je učestalo ugroženo.

Tek kada su sustavi temeljnih vjerovanja ljudi ugroženi, ili kada osjećaju da je njihova odanost vlastitim vjerovanjima dovedena u pitanje, bude se tjeskoba i uznemirenost. Ipak, takva stanja vodila su u nasilje u samo 20-ak posto scenarija, a uvijek su ih izazivali ljudi koji nisu bili pripadnici grupe ili ljudi iz grupe koji su se okrenuli protiv temeljnih vjerovanja i identiteta grupe.

Integracija imigranata

Razumijevanje temeljnih uzroka vjerskog nasilja omogućuje stvaranje modela koji se mogu koristiti na pozitivan i na negativan način – kako za smirivanje sukoba, tako i za njihovo intenziviranje. Autori smatraju da bi se modeli, kada se dodatno usavrše, mogli koristiti kao pozitivno oruđe za stabiliziranje društava i omogućavanje integracija. Jedan od pomaka koji se planiraju u budućnosti jest razvoj modela koji ne bi nastavljali isto funkcionirati tijekom eskalacije nasilja već bi se njihovo ponašanje razvijalo što sličnije onome kako se to zbiva u stvarnom svijetu.

Tim je osigurao sredstva za novi dvogodišnji projekt u kojem će surađivati s norveškom institucijom Center for Modeling Social Systems u Kristiansandu. Rezultati bi trebali pomoći norveškim i slovačkim vlastima da pospješe integraciju imigranata na temelju analize imigracije i integracije nekih drugih naroda u Europi.

6yka

 

 

4 comments

Skip to comment form

  1. kuhalo

    Najiskreniji su popovi kada svete/posvećuju topove. Banda.

  2. warum

    Prvih 99,99999 % svoje povijesti bili smo zvijeri,u istoj lozi kao čimpanze.Još dugo poslije nasilni geni su dominantni.Religija s time nema veze.Ideologija pak ima, više potpiruje,komunizam npr. je najveći zlotvor kojeg je čovjek stvorio,i doživio.

    1. kuhalo

      Zaboravio si na inkviziciju, konkvistadore, naciste, US Army…

      1. warum

        Naspram 100 miliona žrtava komunizma u samo 75 godina ovo je zanemariva brojka rasporedi li se na tisuću godina,tim prije što su komunisti svoje žrtve ubijali u miru,a ne u ratu.Ubijali su koministi svoju braću,ideološke prijatelje ,najprogresivnije ljude svoga doba.

Odgovori