Peterson u ovom dugo očekivanom nastavku knjige 12 pravila za život ide dalje i pokazuje kako do smisla života dolazimo i izlazeći izvan onoga što poznajemo te prilagođavajući se svijetu neprestanih promjena. Previše kaosa dovodi u pitanje našu sigurnost, ali, jednako tako, previše reda dovodi do manjka znatiželje i kreativnog poleta.

Dugo očekivani nastavak knjige Jordana Petersona 12 pravila za život svjetsku i hrvatsku premijeru ima u utorak, 2. ožujka 2021. godine, pod naslovom Izvan reda: još 12 pravila za život.

Hrvatsko izdanje objavljuje se u nakladi Verbuma, a Hrvatska će biti jedna od desetak zemalja koje će prevedenu knjigu imati dostupnu u domaćim knjižarama na dan svjetske premijere.

U nastavku prenosimo ekskluzivan izvadak iz knjige.

Ne činite ono što mrzite

Za razliku od prethodne knjige, glavna je tema ove knjige istražiti kako možemo izbjeći opasnosti pretjerane sigurnosti i kontrole. Budući da su naše znanje i razumijevanje nedostatni (a to uvidimo kad ono što nastojimo držati pod kontrolom ipak pođe po krivu), jednom nogom moramo stajati u redu, a drugom pokusno iskoračiti s onu stranu, onkraj reda. Osjećamo poriv da na toj granici na kojoj se nalazimo istražujemo i otkrivamo najdublja značenja i smisao, dovoljno sigurni da strah možemo održati pod kontrolom, ali istodobno učeći, neprestano stječući nova znanja u suočavanju s onim s čim se još nismo pomirili, odnosno čemu se još nismo prilagodili. Taj instinkt za smisao – nešto puno dublje od pukoga mišljenja – pravilno nas usmjerava u životu da nas ne bi poklopilo ono što nas nadilazi… (…)

***

Vjerujem da dobro koje ljudi čine, ma kako se malenim možda činilo, ima puno više veze s dobrom koje se općenito očituje u svijetu nego što ljudi obično misle, a isto vjerujem i za zlo. Svi smo mi kao pojedinci više odgovorni za stanje svijeta nego što mislimo ili bismo željeli misliti. Bez pomne pozornosti kultura sama po sebi naginje pokvarenosti. Tiranija raste postupno i traži od nas da uzmičemo korak po korak. No sa svakim uzmicanjem sve je veća šansa da ćemo opet uzmaknuti. Svaka izdaja savjesti, svako prešućivanje (unatoč gorčini koju pritom osjećamo) i svaka racionalizacija slabi otpor i povećava vjerojatnost daljnjih ograničenja na putu. To je napose tako kad oni koji se guraju naprijed uživaju u stečenoj moći, a takvih ljudi uvijek ima. Bolje je usprotiviti se i biti budan dok je cijena koju za to treba platiti još uvijek relativno niska – i dok potencijalne nagrade još možda nisu isključene. Bolje je usprotiviti se dok je to još moguće učiniti. Nažalost, ljudi često djeluju protivno svojoj savjesti – čak i kad su toga svjesni – a pakao obično dolazi korak po korak, jednu izdaju za drugom. Treba imati na umu i da ljudi nemaju baš običaj otvoreno se suprotstaviti nečem za što znaju da je loše, čak i ako to mogu učiniti praktički bez ikakvih posljedica. Trebamo o tome duboko promišljati želimo li moralno i budno živjeti: ako se ne pobunimo protiv sitnih prijestupa spram savjesti, na temelju čega pretpostavljamo da nećemo svjesno sudjelovati kad se ti prijestupi potpuno otmu kontroli?

Ići izvan reda između ostaloga znači znati kad imate razloga za to. Ići izvan reda između ostaloga znači razumjeti da savjest ima glavnu riječ u vašem ponašanju i da je ona nadređena vašim konvencionalnim društvenim dužnostima. Ako se odlučite usprotiviti i odbijete neku naredbu; ako učinite nešto što drugi ne odobravaju, ali vi ipak čvrsto vjerujete da je ispravno, morate moći vjerovati samom sebi. To znači da ste barem pokušali živjeti iskreno, smisleno i produktivno (upravo onakav život kakav bi bio tipičan za nekoga kome biste vjerovali). Ako časno živite i osoba ste od povjerenja, nećete se dati podčiniti niti ćete postupati na način protivan društvenim očekivanjima, nego tako da društvu pomognete da se održi na nogama. Na taj način možete biti dijelom snage istine koja zaustavlja korupciju i tiraniju. Suveren pojedinac, koji je budan i bdije nad svojom savješću, jest sila koja skupinu, nužnu strukturu koja upravlja normativnim društvenim odnosima, štiti od toga da postane slijepom i ubojitom.

(…)

Kada dođe do rasapa kulture – zato što si odbija osvijestiti svoju degeneraciju; zato što nema junaka vizionara – ona se rastvara u kaos koji je u temelju svega. U tim okolnostima pojedinac može dobrovoljno zaroniti, duboko koliko se usuđuje, i iznova otkriti vječna načela koja obnavljaju viziju i život. Alternativa su očaj, korupcija i nihilizam – nepromišljeno podvrgavanje lažnim riječima totalitarnih utopija i bijednu, lažnu, ogorčenu ropskom životu.

Ako biste radije bili dijelom nekoga velikog pothvata – čak i ako se smatrate tek malenim kotačićem mehanizma – od vas se traži da ne činite ono što mrzite. Morate osnažiti svoj položaj, ma kako nizak ili beznačajan bio, suočiti se s prijetvornošću koja sustavno radi na štetu vašega duha te početi živjeti autentično i istinoljubivo. U suprotnom, priroda skriva svoje lice, društvo otupljuje, a vi ostajete obična lutka, s koncima koje povlače demonske sile iza kulisa – i još nešto: sami ste za to krivi. Nitko nije deterministički predodređen da ostane lutka.

Nismo bespomoćni. Čak i u ruševinama najvećih životnih katastrofa možemo pronaći korisna oruđa. Jednako tako, čak ni najstrašniji, najužasniji div ne mora biti tako moćan kakvim se čini ili kakvim se predstavlja. Dopustite mogućnost da mu se možda možete oduprijeti; da možda možete odoljeti i spasiti svoju dušu – a možda i posao (no ako možete podnijeti ideju preobrazbe, možda uslijedi zov boljega posla…). Ako ste voljni zamisliti se kao nekoga tko bi mogao – i, možda još važnije, trebao – odoljeti, možda ćete početi zapažati koje oružje imate na raspolaganju. Ako se zbog onoga što radite impulzivno istresate na druge; ako vam ono što radite podriva motivaciju da idete naprijed; ako i zbog onoga što radite i zbog onoga što ne radite osjećate prezir prema samom sebi i prema svijetu (što je još gore); ako vam se zbog načina na koji živite teško buditi ujutro s vedrinom i radošću; ako vas muči snažan osjećaj da ste sama sebe izdali – onda možda ignorirate taj tihi, mali glas jer ste skloni misliti da na njega pozornost obraćaju samo slabi i naivni.

Ako na poslu od vas zatraže da učinite nešto zbog čega ćete sama sebe prezreti – zbog čega ćete se osjećati slabi i postiđeni, zbog čega ćete se otresati na one koje volite, nešto zbog čega nećete biti motivirani za produktivan rad i bit će vam zlo od života – možda je vrijeme da promislite, razmotrite, razvijete strategiju i dovedete se u položaj s kojega možete reći “ne”. Možda ćete zadobiti dodatno poštovanje ljudi s kojima se ne slažete u moralnim pitanjima, makar ćete zbog svojih postupaka možda svejedno morati platiti visoku cijenu. Možda će vaši neistomišljenici čak biti voljni preispitati svoje stavove – ako ne odmah, možda s vremenom (jer i njih možda muči savjest, jednako tiho i postupno).

(…)

I budimo jasni: ovdje nije riječ o tome da mrzite posao zato što morate ustajati prerano ili zato što morate raditi kad je prevruće ili prehladno ili prevjetrovito ili presuho ili kad ste potišteni i jednostavno želite ostati u krevetu. Nije riječ o nezadovoljstvu zato što morate obavljati servilne, ali ipak korisne zadatke, poput pražnjenja kanti za smeće, brisanja podova, čišćenja zahoda ili bilo čega drugoga čime zauzimate svoje nisko, ali zasluženo mjesto na dnu kompetencijske hijerarhije – ili staža. Gorčina koja se u vama nakuplja zbog obavljanja takvih neophodnih poslova najčešće je obično nezadovoljstvo, nemoć da prihvatite neko nisko početno mjesto, nevoljkost da prihvatite ulogu lude, arogancija i manjak discipline.

Neposlušnost glasu savjesti nipošto nije isto što i ogorčenost zbog nepoželjna niska položaja.

To odbijanje – ta izdaja vlastite duše – zapravo je preduvjet za obavljanje očito kontraproduktivna, apsurdna i besmislena posla, za nepravedno postupanje prema drugima i laganje o tome, za prezir i izdaju svojega budućeg “ja”, za podnošenje nepotrebna mučenja i zlostavljanja (i za mirno promatranje dok drugi pate na isti način). To odbijanje znači zatvarati oči i dati pristanak da se govore i čine stvari koje znače izdaju najdubljih osobnih vrijednosti i zbog kojih čovjek postaje varalicom u vlastitoj igri. A nema sumnje da je put u pakao, osobni i društveni, popločan ne toliko dobrim namjerama, koliko usvajanjem stavova i poduzimanjem postupaka koji nužno uznemiruju savjest.

Ne činite ono što mrzite.

O knjizi Izvan reda

U svjetskom bestseleru 12 pravila za život, prodanom u više od 5 milijuna primjeraka, klinički psiholog i proslavljeni profesor s Harvarda i Sveučilišta u Torontu dr. Jordan B. Peterson izložio je protuotrov kaosu u životu: vječne istine u kontekstu modernih tjeskoba. Njegovi su uvidi pomogli milijunima čitatelja i snažno odjeknuli svijetom.

Petersonova prva knjiga i u Hrvatskoj je doživjela izniman uspjeh. Hrvatsko izdanje 12 pravila za život, objavljeno u listopadu 2018. godine, još uvijek ne silazi s top ljestvica čitanosti, a do sada je doživjelo više izdanja s ukupnom nakladom od čak 33.000 primjeraka.

Peterson u ovom dugo očekivanom nastavku knjige 12 pravila za život ide dalje i pokazuje kako do smisla života dolazimo i izlazeći izvan onoga što poznajemo te prilagođavajući se svijetu neprestanih promjena. Previše kaosa dovodi u pitanje našu sigurnost, ali, jednako tako, previše reda dovodi do manjka znatiželje i kreativnog poleta. Knjiga Izvan reda poziva nas da ta dva temeljna principa stvarnosti – red i kaos – dovedemo u ravnotežu te nam otkriva duboki smisao koji možemo pronaći na razdjelnici tih putova.

U ovo vrijeme nestabilnosti i trpljenja Peterson nas podsjeća na izvore snage na kojima se svi možemo napajati, a koje on preuzima iz psihologije, filozofije te najvećih svjetskih mitova i priča. Nadahnut istinama drevne mudrosti, kao i osobnim iskustvima iz vlastitog života i kliničke prakse, Peterson donosi dvanaest novih načela koja čitatelje mogu usmjeriti prema odvažnijem, iskrenijem i smislenijem življenju.

“Knjiga Jordana Petersona 12 pravila za život desetke tisuća hrvatskih čitatelja potakla je da učine konkretne korake k smislenijem i radosnijem životu. Raduje nas da će nastavak te Petersonove knjige pod naslovom Izvan reda imati istodobno hrvatsku i svjetsku premijeru te da će hrvatski čitatelji moći biti među prvima u svijetu koji će čitati tu knjigu”, poručio je Petar Balta, glavni urednik Verbuma.

JORDAN B. PETERSON autor je uspješnice 12 pravila za život koja je u svijetu prodana u više od pet milijuna primjeraka. Nakon što je desetljećima radio kao klinički psiholog i profesor na Harvardu i Sveučilištu u Torontu, Peterson je postao jedan od najutjecajnijih javnih intelektualaca u svijetu. Njegovi YouTube videozapisi i podcasti privukli su stotine milijuna slušatelja, a predavanja u sklopu promotivne svjetske turneje posjetilo je više od 250.000 ljudi. Autor je ili suautor više od stotinu znanstvenih akademskih radova. Živi u Torontu s obitelji.

*Knjigu je moguće nabaviti u knjižarama Verbum i preko web knjižare www.verbum.hr, na linku ovdje.