Lažni Facebook profili i stranice – kako varaju, tko ih kreira i kako se na njima zarađuje

Lažni Facebook profili i stranice česta su tema Faktografovih tekstova, posebno od kada je krajem travnja Faktograf započeo suradnju s Facebookom kao nezavisni partner u detektiranju i raskrinkavanju lažnih vijesti i dezinformacija koje se šire tom društvenom mrežom.

Na ovoj društvenoj mreži lažni profili i stranice broje se u milijardama. Sam Facebook tvrdi da je od siječnja do ožujka ove godine uklonio čak 2 milijarde i 200 milijuna lažnih profila, iako je u mjesecima koji su prethodili uklonio dodatne stotine milijuna. Kako je CNN zabilježio, posljednje uklonjene milijarde gotovo su jednake ukupnom broju aktivnih, odnosno stvarnih korisnika te društvene mreže.

U ovom tekstu želimo barem djelomično odgovoriti na pitanje u kakvoj vrsti interakcije su lažni i stvarni profili na ovoj društvenoj mreži, odnosno s kojim ciljem i svrhom, kakvom potencijalnom koristi se kreiraju lažni profili i na koji način pokušavaju profitirati od stvarnih korisnika Facebooka, koji su najčešće nesvjesni činjenice da su dio nečijeg poslovnog plana.

„Postoji mnogo raznolikih razloga zbog kojih bi netko kreirao lažni profil ili Facebook stranicu, jednako kao što postoji mnogo razloga zašto bi se netko predstavljao lažno uživo, ali motiv je gotovo uvijek jednak – nekakva korist“, govori nam Mia Biberović, izvršna urednica portala Netokracija.

Očite prevare, suptilne varke i novčana korist

Raznoliki su i načini na koje je moguće ostvarivati novčanu korist.

„Bilo da je riječ o očitim prevarama, gdje se netko lažno predstavlja ne bi li direktno zavarao razne osobe i iz toga izvukao materijalnu korist, ili o nešto suptilnijim varkama, gdje se lažni profili kreiraju ne bi li pojačali vojsku pratitelja kakvog influencera, koji će potom od toga ostvariti materijalnu korist jer će uz jače “brojke” lakše ostvariti kakvu plaćenu suradnju s brendovima, uvijek će se netko okoristiti lažnim profilima i stranicama. U prvi primjer spadaju Facebook stranice koje nose ime kakvog poznatog brenda, poput lanca trgovina, putem kojih se organiziraju lažne nagradne igre ne bi li “organizatori” došli do osobnih podataka osoba koje su na tu varku nasjele (recimo, preslike osobne iskaznice koja služi kao “dokaz” potvrde identiteta, odnosno da bi “nagrada” stigla na kućnu adresu osobe koja ju je navodno osvojila), a u drugi spadaju razni servisi za prodaju fanova, pratitelja, do kojih se može doći u dvije sekunde pretraživanja interneta“, nastavlja Biberović.

Faktograf je tako, primjerice, ovog tjedna upozorio čitatelje i korisnike Facebooka na lažnu stranicu „Lidl HR“.

Što su to “farme portala”?

Darko Brkan, predsjednik Udruženja građana “Zašto ne“ izdavača Raskrinkavanje.ba, platforme za fact checking medija u Bosni i Hercegovini za Faktograf napominje kako ne postoji način direktnog zarađivanja od Facebooka, već da se ta društvena mreža na različite načine koristi kao sredstvo na putu do ostvarivanja profita.

„Ne zarađuje se direktno lažnim Facebook profilima i stranicama jer ne postoji način direktne monetizacije stranica i profila od Facebooka, ali su naravno isti važan dio procesa. Dakle, iz perspektive zarade od plasiranja informacija, ili, tačnije, dezinformacija, Facebook profili i stranice se koriste da bi se preko njih dovela publika na online platforme, a preko kojih se onda zarađuje“, govori Brkan Faktografu.

Najočitiji primjer takvih platformi su, govori nam Brkan, takozvane “farme portala”. Raskrinkavanje.ba o tom je fenomenu prošle godine objavilo cijelu seriju analiza, a prvu možete pročitati ovdje.

„Mreže web i Facebook stranica, gdje se na Facebook stranicama uglavnom linka na sadržaje koji su na web stranicama, nazivamo ‘farmama portala’. Web stranice su u većini slučajeva portali koji izgledaju kao mediji, to jest kao informativni portali. Iako se na takvim stranicama mogu naći članci koji izgledaju kao vijesti, iza njih zapravo ne postoji nikakva redakcija niti novinari i novinarke koji pišu za njih. Jedina svrha njihovog postojanja je ostvarivanje zarade, te su stoga prepuni reklama. Sam sadržaj ovakvih stranica može se podijeliti u dvije kategorije – tekstovi, snimci i drugi sadržaji preuzeti iz medija ili drugih sličnih portala; te lažne vijesti i dezinformacije koje se izmišljaju kako bi zainteresovale posjetitelje i posjetiteljke da kliknu na stranicu“, objašnjava Brkan.

Ako je Facebook sredstvo, koji je cilj?

Tu se u priču uključuje Google. Dok je prosječnom korisniku interneta, Google najčešće poznat po svojoj tražilici ili alatima za prevođenje, prevarantima su puno korisnije dodatni alati iz Googlove ponude. Bez njegovih oglašivačkih alata prevaranti bi teško zarađivali, govori nam Darko Brkan.

„Takvi portali su uglavnom anonimno registrovani i povezani su sa više različitih Facebook stranica. Postoje čak i tržišta na kojima se ovakvi portali i povezane Facebook stranice prodaju i mijenjaju “vlasništvo”. Sve one zajedno nemaju nikakvu namjenu osim da vlasniku donesu zaradu. A do zarade dolaze uglavnom preko korištenja servisa još jedne velike tech kompanije, Google-a. Google-ov AdSense je servis koji portali najčešće koriste za ovaj vid zarade. Putem ovog alata, vlasnici portala i blogova iznajmljuju prostor Google-u, koji zatim na njega postavlja reklame oglašivača. Svaka posjeta stranici na kojoj su postavljeni Google oglasi donosi novac njenom vlasniku, a zarada se dobija i na osnovu klikova na samu reklamu. Visina zarade zavisi od broja posjeta i pregleda stranice, zbog čega neke od njih koriste posebne skripte koje „osvježavaju“ stranicu kako bi povećali broj posjeta. Pored ovoga, stranice koje imaju veliki broj posjeta nekada i direktno iznajmljuju prostor za reklame oglašivačima, pri čemu se njegova vrijednost određuje brojem posjeta koje stranica ostvaruje – što više ljudi dolazi na stranicu, reklama je isplativija“, zaključuje Brkan.

Crno tržište lažnih profila

Kako ga naziva, „crno tržište lažnim profilima i stranicama“,  komentirala nam je i Mia Biberović. Napominje da postoje osobe koje se bave isključivo ovakvim oblikom zarađivanja.

„Jedan od domaćih primjera je dobro poznat jer se odvio tijekom parlamentarnih izbora 2015. godine, kada je popularna Facebook stranica Uživo iz zagrebačkih tramvaja, koja je svojim šaljivim sadržajem privukla velik broj fanova i pratitelja, promijenila ime u Uživo iz slučajne države te postala oruđe u predizbornoj kampanji. Dakle, za pretpostaviti je da je netko profitirao prodajom ili prenamjenom stranice, a niz ljudi se time bavi profesionalno (izgradi profile/stranice/grupe, okupi oko njih određen broj osoba te ih potom preprodaje dalje).I prodaja profla/stranca i kreiranje lažnih profila protivni su Facebookovim uvjetima korištenja i ova društvena mreža vodi svakodnevnu bitku s tim problemom. Često je to borba tehnologijom protiv tehnologije, gdje se sprječava otvaranje ogromne količine lažnih profila ili njihovo brzo uklanjanje odmah nakon otvaranja“, kaže nam Biberović.

Tehnologijom protiv tehnologije kao protiv vjetrenjača?

Biberović nas je podsjetila i na informacije koje joj je u nedavnom intervjuu iznijela Facebookova menadžerica javnih politika koja je prije nekoliko mjeseci bila zadužena za nadgledanje tima koji je pratio izbore za Europski parlament te pokušaje zloupotrebe Facebooka u kampanji.

„Rekla nam je kako je u drugom i trećem kvartalu 2018. godine uklonjeno 800 i 754 milijuna lažnih profila, i to u 99,6 posto slučajeva prije no što su ih drugi korisnici prijavili. To je doista mnogo, posebice jer se mnogima čini da je broj lažnih profila ogroman, a zamislite samo koliki bi bio bez ovih nastojanja Facebooka da dobar dio njih spriječi da djeluju i prije no što budu vidljivi drugim korisnicima. No, to ne mijenja činjenicu da je problem s lažnim predstavljanjima te trgovanjem profilima, stranicama, grupama na Facebooku i dalje velik, a borba protiv njih često nalikuje borbi protiv vjetrenjača, ali sve ovo samo dokazuje važnost povećanja digitalno-medijske pismenosti javnosti kako bi se što lakše prepoznavali pokušaji manipulacije“, zaključuje Biberović.

Lažni profili i stranice u političkim kampanjama

Na koji se točno način lažni profili i stranice koriste u političkim kampanjama, ali i u političkoj svakodnevici, pitali smo komunikacijskog stručnjaka Gordana Turkovića koji i sam ima brojna iskustva rada u političkim kampanjama.

„Tijekom posljednjih desetak godina svjedočilii smo pojavi velikog broja opcija koje društvene mreže nude za promociju u političkim kampanjama, poglavito na Facebooku koji je, barem za Hrvatsku, u u tom kontekstu najrelevantniji. Osim klasičnih fan pageova, na kojima je jasno naznačeno da je riječ o službenim profiima tog i tog kandidata, otvara se i niz lažnih profila koji služe za napade i degradiranje protivničkih kandidata, stranaka i slično. Iako vam to neće priznati, najčešće se takve negativne i nerijetko prljave kampanje, vode direktno iz stranačkih digitalnih timova uz pomoć mreže, kolokvijalno nazvanih, “ljudskih botova” koji dijele, lajkaju i objavjuju komentare u skladu s njihovom strategijom komuniciranja na društvenim mrežama“, govori nam Turković i dodaje da se takve osobe ponegdje naziva i „internet agentima“.

Ljudski botovi

Mreže internet agenata, odnosno ljudskih botova, posebno su dobro razvijene u Srbiji. Turković napominje da „gotovo nijedna nijedna objava vezana za opoziciju na portalima i društvenim mrežama, ne može proći bez čitavog niza komentara od strana “botova” Srpske napredne stranke“. O toj temi mediji u Srbiji već su ekstenzivno pisali.

„U Hrvatskoj u vrijeme izbora također možete vidjeti povećanje aktivnosti takvih komentatora na društvenim mrežama, nešto manje u “mirnodopskom” vremenu. Zasigurno svaki od vaših čitatelja ima barem jednog takvog među svojim prijateljima, nije teško uočiti takav obrazac ponašanja jednom kad krenu djelovati. Upravo oni najčešće dijele objave tih lažnih stranica za koje nikad niste čuli ili pak, portala koji se najednom pojave baš u vrijeme izbornih kampanja“, govori Turković.

U kampanjama posebnu važnost imaju Facebook stranice jer se za razliku od privatnih profila, objavljeni sadržaj na njima može spozorirati. Novac uložen u oglašanje određene objave na Facebooku omogućava značajno širi doseg, nego obična objava na Facebook profilu.

„Uz pametno korištenje statistike fan pageova, možete kvalitetno identificirati i proširiti svoju publiku za oglase, ali i proširite je kroz povezivanje njihovih interesa, koje su svjesno ili nesvjesno otkrili Facebooku, s interesima njihovih prijatelja. Također pomaže ako administratori tih lažnih stranica znaju producirati viralni sadržaj koji će se, uz plaćeno oglašavanje, rado i organski dijeliti među korisnicima društvenih mreža. Ako proširimo ovu  priču i na oglašavanje na Googleu, ovakve lažne stranice mogu služiti i kao tzv. landing pageovi za ovu vrstu reklame, odnosno kroz oglase na tražilicama ili display mreži unutar portala usmjeravaju ljude da kliknu i pročitaju informacije koje im se tamo serviraju“, govori nam Turković.

Od lajka do glasa

Na vlastitom primjeru pojasnio nam je još jednu od tehnika omasovljavanja pratitelja političara na Facebooku.

„Nedavno me je je tako jedan naš političar dodao za prijatelja iako se nikad nismo formalno upoznali. Namjerno sam ga pustio, čisto da vidim o čemu se radi te sam na kraju bio u pravu. Nakon otprilike mjesec dana, sve je svoje prijatelje, uključujući mene, prebacio na svoj novi fan page. Odmah sam kliknuo unlike. Mnogi to neće ni primijetiti, već će misliti da komuniciraju s privatnim profilom, što uvijek odaje veći kredibilitet kod ljudi. Na ovaj su vas način ‘prevarili’ da započnete digitalno prijateljstvo,  samo da bi na kraju postali još jedna adresa za odašiljanje političkih poruka i plaćenih oglasa“, govori Turković Faktografu.

Zaključno, pitamo ga, primjećuje li značajan porast proteklih godina u korištenju takvih tehnika u političkim kampanjama.

„Apsolutno, u prvoj sam političkoj kampanji sudjelovao 2012. godine i već tada se koristio čitav niz tehnika za dopiranje do publike. Tada se dosta služilo sa zatvorenim Facebook grupe za širenje sadržaja, alat za koordinaciju koji do dan-danas nije potpuno izumro. S tim da se povećao broj kanala kojim se može distribuirati poruka do ranije spomenutih botova pa neki to rade preko Whatsappa, Vibera, Slacka, Telegrama i sličnog. Danas svi imaju smartphoneove s velikim internet paketima te su samim time mogućnosti za vođenje digitalne kampanje postale nemjerljive. Iza ekrana uvijek se nalazi čovjek i on će zasigurno uvijek naći način da zaobiđe restrikcije koje u novije vrijeme društvene mreže nameću zbog pritiska javnosti, a sve kako bi i došao do krajnjeg korisnika sa svojom porukom“, uvjeren je Turković.

faktograf

Odgovori