«

»

sij. 10 2019

Govor mržnje opet buja: Provjerili smo koje su najčešće uvrede i zašto tako malo mrzitelja stigne ruka pravde

Slučaj sina Ivana Đakića (21), sina saborskog zastupnika Josipa Đakića i predsjednika HVIDRA-e, ponovno je otvorio tešku temu zločina iz mržnje, odnosno njihova sprječavanja i efikasnog sankcioniranja. Provjerili smo što kažu statistike, čime je najčešće motiviran govor mržnje i gdje je zakazao sustav sankcioniranja

Đakić mlađi izazvao je sablazan u javnosti jer je na pravoslavni Božić na svoj profil na Facebooku postavio fotografiju osobe s ustaškim znakovljem koja u ruci drži odrubljenu glavu osobe s četničkim oznakama. Uz fotografiju je napisao ‘Svim ‘prijateljima’ srbićima sretan božić’. Iako je Ivan Đakić vrlo brzo obrisao tu objavu te se ispričao, policija ga je uhitila te je proveo noć u pritvoru. Vlada je osudila njegov postupak nazvavši ga govorom mržnje. Hoće li nadležne državne institucije Đakićev postupak jednako promatrati te ga primjereno kazniti, tek ćemo vidjeti.

Otkako je u Kazneni zakon uvedeno kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju 1. siječnja 2013. godine, do 31. prosinca 2017. godine policija je evidentirala ukupno 65 takvih kaznenih djela.

 

Po godinama, policija je evidentirala: 2013. godine – 13 kaznenih djela, 2014. godine – 15 kaznenih djela, 2015. godine – sedam kaznenih djela, 2016. godine – 12 kaznenih djela i 2017. godine – 18 kaznenih djela, od čega šest na Facebooku. U jedanaest mjeseci 2018. godine evidentirano je 19 kaznenih djela koja se ubrajaju pod javno poticanje na nasilje i mržnju, podaci su do kojih je došao N1.

‘Što se tiče policijskog postupanja u slučaju govora mržnje, ako su govorom mržnje ostvarena obilježja kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju, nad počiniteljem policija provodi kriminalističko istraživanje te se protiv počinitelja nadležnom Državnom odvjetništvu podnose odgovarajući optužni akti’, objasnili su proceduru u MUP-u.

Ugledajmo se u Estoniju

No na nepravilan tretman govora mržnje u posljednjem je izvješću za 2017. godinu upozorila pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Iako se, naime, u zakonskom okviru striktno propisuje zatvorena lista motiva zločina iz mržnje, iz podataka MUP-a proizlazi da je u dva slučaja netrpeljivost prema osobama druge regionalne pripadnosti okarakterizirana kao zločin iz mržnje, a u jednom slučaju institut zločina iz mržnje primijenjen je zbog toga što je djelo počinjeno na trudnici.

Zločin iz mržnje kazneno je djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe te se ne smije koristiti šire od toga, smatra pučka pravobraniteljica u izvješću za 2017. godinu.

Naime, posebna zaštita koju propisivanje zločina iz mržnje pruža u vidu težeg kvalificiranja, odnosno sankcioniranja, ima kao svrhu uklanjanje nejednakosti s kojom su suočene određene društvene skupine, a ne zaštitu svih pojedinaca koji su iz bilo kojih razloga posebno ranjivi ili osobito izloženi, poput trudnica ili osoba druge regionalne pripadnosti. Stoga bi mogućnost težeg sankcioniranja mržnje prilikom počinjenja kaznenog djela trebala biti ograničena isključivo na osnove koje su ovom odredbom propisane, navela je pravobraniteljica u izvješću.

Zakonodavac je propisivanjem zatvorene liste karakteristika odredio ciljane skupine na koje su ovakvi zločini uobičajeno usmjereni, a pogrešnom primjenom na druge pojedince ili skupine ugrožava se svrha koja se željela postići. Prepoznavanje i progon ovih zločina i dalje je problem, a mržnja kao motiv počinjenja nedovoljno se prepoznaje i posljedično neadekvatno ili uopće ne procesuira. Vidović je u spomenutom izvješću preporučila da se naprave dodatni napori pri edukaciji pravosudnih i policijskih službenika, a kao pozitivan primjer navela je Estoniju, državu koja ima i web policajce s vlastitim profilima na društvenim mrežama te koji u kontaktu s građanima preveniraju neprimjereno ponašanje.

Nacionalna netrpeljivost glavni motiv

Vlada RH s druge strane planira napisati posebni zakon koji bi osigurao to da se kaznena djela u virtualnom svijetu tretiraju jednako kao i ona u realnom.

Prema podacima MUP-a, tijekom 2017. zabilježeno je 25 kaznenih djela evidentiranih kao zločin iz mržnje, uključujući javno poticanje na nasilje i mržnju.

Što se tiče strukture prijavljenih djela, izuzev kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju, koje je prijavljeno sedam puta, najzastupljenija su kaznena djela prijetnje (6) i oštećenja tuđe stvari (4). U skladu s podacima iz prethodnih godina, najviše je zločina motivirano nacionalnim ili etničkim podrijetlom oštećenika (9), pri čemu su četiri djela počinjena prema Romima, tri prema Srbima te dva prema Bošnjacima, dok su osobe homoseksualne orijentacije bile metom zločina iz mržnje u pet slučajeva, a u dva djela MUP je motivacijom naznačio veličanje ustaške ideologije, navodi se u izvješću pravobraniteljice za 2017. godinu.

Ustaško znakovlje na bisti Ive Lole Ribara
Ustaško znakovlje na bisti Ive Lole RibaraIzvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Slično kao i statistike MUP-a, podaci DORH-a o motivaciji počinjenja te strukturi ovih kaznenih djela upućuju na slične trendove. Nacionalna netrpeljivost daleko je najčešće identificirana kao motiv počinjenja zločina iz mržnje, dok je na drugom mjestu spolna orijentacija. Najbrojnija su kaznena djela prijetnje (13), dok se ostala odnose na kaznena djela protiv života i tijela (pet tjelesnih ili teških tjelesnih ozljeda te jedno sudjelovanje u tučnjavi) ili pak oštećenje tuđe stvari (4).

Spolna orijentacija drugi je najzastupljeniji motiv počinjenja zločina iz mržnje
Spolna orijentacija drugi je najzastupljeniji motiv počinjenja zločina iz mržnjeIzvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Prema podacima MUP-a, sudovi su postupali u ukupno 32 predmeta vezana uz zločine iz mržnje, od čega je 14 preneseno iz prethodnog razdoblja, dok ih je tijekom 2017. zaprimljeno 18 novih, među kojima je najviše kaznenih djela motivirano nacionalnim podrijetlom (12), zatim spolnom orijentacijom (3), dok je jedno počinjeno zbog političkog ili drugog uvjerenja, a dva iz ostalih razloga. Ukupno je tijekom 2017. riješeno 12 predmeta, a u svima su donesene osuđujuće presude.

Dakle podaci za 2017. pokazuju da je nacionalna pripadnost žrtve zločina iz mržnje najučestalija motivacija ovih kaznenih djela, a počinitelji najčešće posežu za prijetnjama, oštećenjem imovine i fizičkim napadima, zaključuje se u spomenutom izvješću.

 

tportal

 

 

Odgovori