Saboteri u našim turističkim redovima: Zašto nije došlo do realizacije ugostiteljsko-gastronomskog vodiča Slavonskog Broda i okolice

kulenPrije nešto više od dvije godine imao sam ambiciju napisati turistički Ugostiteljsko-gastronomski vodič Slavonskog Broda i okolice, po uzoru na izdanja koja imaju i najmanja turistička mjesta na Jadranu, s dodatkom od ravničarskih specifičnosti i autorskih pečata i posebnog kuta gledanja na domaća jestiva i pića. Ideju su prihvatili i podržali Ivan Stipić, ravnatelj Gradske knjižnice, a u drugoj, posebnoj rundi i Željko Rački, odvjetnik i ugostitelj, vlasnik Hotela ART. Obojica kužireri, s mentalnim sklopom borbenih uličnih fightera i izraženih poduzetničkih refleksa, što je ovaj potonji višestruko materijalizirao do stvaranja lokalne legendo o uspjehu, bez puno uvjeravanja s moje strane shvatili su važnost projekta odnosno potrebu da i Brod dobije turističku publikaciju o stanju ugostiteljske ponude. Projekt je bio dobro obrazložen, pa ga je, koliko se sjećam, prihvatio i gradonačelnik Duspara. Uputili su se papiri sve do nadležnog Ministarstva.

I gdje je zapelo? Zašto projekt nije realiziran? Zapelo je na volji i tehničkoj pomoći brodskih turističkih profesionalaca. I volja da se pomogne i tehnička podrška bila je nedovoljna, pa čak se, osvrnem li se gnjevno, radilo o specifičnom sabotiranju ideje. Jednostavno, to nije bila njihova stvar, jer nije potekla iz njihovog inkubatora, nego od nekog tamo novinskog pisca. Projekt im, razumjeli su odmah, ne bi donio ništa, pa čak ni mogućnost odabira tiskara, za razliku od njihove kontrole i prakse masovnog štampanja letaka, brošurica u kojima se repetiraju karte Broda i prežvakane pričice o Tvrdjavi, Samostanu svetog Trojstva, korzu i ostalim turističkim atrakcijama, s već viđenim i banalnim turističkim navlakušama. To, da nisu htjeli predložiti da se izdvoji ijedna kuna, ne vrijedi ni spominjati.
Godinama sam bio sindikalni birokrat u Medicinskom centru i Đuri Đakoviću i vrlo dobro znam kako i koliko na realizaciju zamisli utječe „stručna pomoć“ i školovani način kanaliziranja entuzijazma. Tako da sam vrlo brzo shvatio da projekt nema šanse, da ga zavlače profesionalni turistički kočničari, a što nije bilo lako prihvatiti.

U nadi da nije sve gotovo, da je turistička svijest kod prozvanih evoluirala do razumijevanja važnosti ove publikacije za Slavonski Brod, iz hrpe materijala u kojima je projekt obrazložen, izdvajam jedan papir iz kojeg i javnost može vidjeti njegove okvire i ciljeve:

Gradu Slavonskom Brodu koji ima ambicije postati nezaobilaznom kontinentalnom turističkom destinacijom, što prije je potrebna turistička publikacija sa sadržajem i karakteristikama vodiča kroz reprezentativne ugostiteljske objekte u kojima se spravljaju i sve brojnijim posjetiteljima serviraju raznolika i ukusna hrana i piće. Vodič bi bio baza podataka, kataloški pregled restorana, hotela, svratišta i drugih ugostiteljskih objekata u kojima se slavi gastronomska profesija, u kojima je usluga na profesionalnoj razini, a ponuda gastronomskih specijaliteta pretpostavlja vrhunsko umijeće. U tom smislu, nakana inicijatora je da se tiska vodič kao sveobuhvatan turistički putokaz u odabiru ugostiteljskih objekata i ponude.

Vodič bi bio mala riznica informativnih natuknica o Slavonskom Brodu i o svim ugostiteljskim objektima. Uz svaki ugostiteljski objekt u Gastro vodiču, osim fotografije, bile bi navedene detaljne informacije o: nazivu i vrsta objekta, vlasniku, kontaktima, opremljenost objekta (klima uređaj, grijanje, broj parkirnih mjesta i smještajnih kapaciteta, broj stolova), ukupnom kapacitet ugostiju, radnom vremenu, mogućnostima plaćanja, vrsti kuhinje, ponudi te specijalitetima kuće itd.

U okviru vodiča našli bi se ilustrirani rječnik domaćih gastronomskih pojmova (na primjer: fruštuk, fiš, roštilj, kulen, ražanj, žganci, kruh iz peći, slanina, pac, peka, faširani šnicl, kajmak, zafrig, paprikaš, čobanac, pogačice, čvarci,lepinja, salenjak, medenjaci, sataraš, valjušci, satrica, palenta, kopar…) opis nepisanih pravila kod konzumacije jela i pića, te pregled brodskih vina i vinara. Ova ukoričena sabirnica koja bi svojim pristupom i preglednošću afirmirala gastronomsku ponudu Slavonskog Broda, bila bi napisana na stilski zanimljiv način, suvremeno grafički opremljena na način najboljih domaćih i svjetkih sličnih vodiča. Stoga bi vodič, osim turističke publikacije, imao i svojstva kulturološkog dokumenta o stanju ugostiteljske ponude u koju svakako spada i niz autohtonih jela.

U okviru planske djelatnosti izdavanja vodiča, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, plan je prevesti vodič na engleski jezik (za početak) i napraviti njegovu elektroničku inačicu koja bi bila dostupna svim korisnicima Interneta putem njezinog postavljanja na službene stranice Grada, Turističke zajednice, Gradske knjižnice, Obrtničke komore,… Ovaj način prezentacije vodiča omogućio bi svim potencijalnim korisnicima brodske ugostiteljske ponude brzi i kvalitetni pregled, kontakt s ugostiteljima, rezervaciju,… Također bi svojom dostupnošću i preglednošću i atraktivnim dizajnom pomogao u privlačenju novih gostiju kojima ova, brodska destinacija do sada nije bila poznata i pristupačna.

Gastro turistički vodič doprinjeo bi popularizaciji slavonskobrodskog turizma, bio bi poticaj za gastronomska natjecanja, utjecao bi na promociju grada sve više svjesnog svojih turističkih potencijala kao gospodarske djelatnosti i ugostiteljstva kao sastavnog i važnog dijela te uzdanice našeg razvoja.

 

15 comments

Skip to comment form

  1. ” U nadi da nije sve gotovo, da je turistička svijest kod prozvanih evoluirala do razumijevanja važnosti ove publikacije za Slavonski Brod….”. Lukiću, jel ti to nakon svega misliš ozbiljno, ili si ironičan?

  2. Znam da će ovo zvučati bogohulno, ali g. Lukiću, zar ne bi time priznali kvalitetu i nužnost Dusparine ideje o Brodu kao turističkom središtu? Zar ne bi time stali na stranu “velikog opsjenara”? Neću sad tvrditi kako su ljudi iz TZ postupili dobro, jer bi to značilo da znaju što rade, ali pogledajmo malo realno što bi u takvoj knjižici trebalo biti!

    Vaša tumačenja naših gastro pojmova i još k tome ilustrirana bih vrlo rado pročitao. Znam da bi mnogi ti opisi natjerali meni i drugim čitateljima slinu bili ilustrirani ili ne. No idemo pogledati što bi pozitivno imali napisati o brodskom kulinarstvu i ugostiteljstvu: nekad jako dobar Grozd, nekada više nego solidni Dragec i Zdenac i povremeno podnošljivi Uno, manje Onyx. Pa pobogu, u ovom gradu ne možeš pojesti ni solidne ćevapčiće (radi li još Sarajka? – tamo su daleko najbolji), hrana u Savusu, Artu i Lotusu je daleko ispod razine nekakve konfekcije. Što to preostaje, ako ćemo biti iskreni, ako nećemo stvarati lažnu sliku o našem gradu? Nema ni dobrih krčmi po selima, a seoska obiteljska turistička gospodarstva još nisam stigao obići. Gdje pojesti dobar čobanac ili fiš, po domaći spravljene svinjske jetrice ili pijanog šarana? Ima li igdje na jelovniku zapečenih žganaca sa krvavicom, sataraša il đuveđa, saljenaka il čvaraka?

    Problem brodskih ugostitelja je svaštarenje i bježanje od domaćih specifičnih jela ovog podneblja. Prihvaćanje hotelske i restoranske konfekcije i još k tomu osrednja ili loša realizacija istih nikako ih ne kvalificira biti objektom opisa jednog velemajstora riječi.

  3. Jelovnike sastavljaju gosti ,a ne ugostitelji.Nudi se ono što se i traži,a traži se bečki šnicl,čevapi bosanski ,pljeskavica srpska,gulaš mađarski i sl.

    .Druga stvar je to što naša izvorna jela nitko ne prepoznaje,a za to je netko u TZ itekako kriv.Od fišijada smo napravili kirbajeve,a fiš nije naše izvorno jelo.

    A da si došao bez autoriteta,Lukiću,bez Stipića i Račkog ,možda bi bio ozbiljniji.

  4. Nego ovako Lukiću stvari stoje.TZ BPŽ ide u ropotarnicu zajedno sa svojim direktorom Huljićem,uostalom kao i sve druge TZ na kontinentu.Slavonija će biti obuhvaćena jednom organizacijom,DMO;sa sjedištem u Osijeku.

    Turistički brend BPŽ ,ili kako si ti zamislio ,Broda i okolice,uskoro dakle više ne postoji,ako ga je i bilo,a zdušno je građen u zadnje vrijeme i od našeg župana te gradonačelnika..Pisati vodič o brendu kojega nema baš i nije pametno.

    Cijenim tvoju ideju,ali eto ti dakle i novi izazov.Slavonija kao turistička budnica.

    Imam i ja nješt za kasti .

    1. Secesija, tvrdiš da ovaj zakon: http://www.zakon.hr/z/342/Zakon-o-turisti%C4%8Dkim-zajednicama-i-promicanju-hrvatskog-turizma, prestaje/neće više važiti?

      Ako to i bude istina, gotovo da je nevažno za realizaciju projekta. Zainteresiran za Vodič ugostiteljsko-gastronomske Slavonskog Broda i okolice. Brod i okolica postojat će neovisno o lokalnim birokratsko-organizacijskim tvorevinama.

      Ako/kad stvari dođu u radnu temperaturu, tu smo, kontaktirat ćemo se, jer najvažniji su oni koji imaju nješt za kasti.

  5. Destinacijska meneđment organizacija i destinacijska meneđment kompanija su bliska budučnost.Vjerovatno iduće godine.Tako je organizirana i turistička branša Evrope.

    Dok su TZ-e diosta trome birokratske tvorevine, DMO ,a osobito DMC su privatno javne tvorevine sa malim uticajem lokalne birokracije.Ostat će vjerovatno samo župan i gradonačelnik.da se mene pita ,samo počasno.

    Vodiča će znači trebati svih vrsta,ali za DMO Slavonija.

  6. Veljko ,ako si već čekao više od dvije godine ,sačekaj još jednu.Vrši dopune i pripremaj se.Imat ćeš pravu stvar u pravo vrijeme.

    Možda se ispuni i treći ,najteži uvjet,možda Slavonija bude i pravo mjesto.

  7. Kada Rački nije uspio progurati projekt, onda se zaista radi o gadnom otporu. Teško je realizirati takvu ideju bez podrške ceha koji opet ovisi o TZ, ali trebalo bi pokušati.

  8. Rački je aorist kod predsjednika TZ grada,kod gradonačelnika.A kod predsjednika TZ županije moraš ići preko drugih ljudi.

    Rekoh dogradi vodič i onda se pojavi,ali u Osijeku,ako tamo netko već ne radi na tome.

  9. Predsjednica TZ Grada je izjavila u medije da joj je omiljeno jelo: hamburger. Pa što očekivati od nje i njenog predsjednika? Pričaju o sadržaju restoranske karte, kontakt, naziv jela, ime lokala, da poznaju Zakon o ugostiteljstvu vidjeli bi da su to zakonom propisani podaci, ne trebaju oni sad izmišljati niti ih nabrajati. Žalosno je što kasnimo desetke godina u svemu pa i u ovome. Kada na teret gradskog proračuna putuju bilo bi dobro da nešto vide, nauče i primjene. Uzalud njima putovanja.

  10. Kuloarski ju zovu Biljana Hamburger.Ali nitko se do sada i nije nametao na njeno mjesto.Doktorica turizma nema konkurencije,ako ne računamo Ankicu Majetić…

  11. Skromna neka duša kad se zadovoljava s hamburgerima i izletićima. Valjda računa kad već ne koristi, bar da puno ne šteti. I to je nešto.

  12. Pročitala sam naslov i sve mi je bilo jasno. Zašto? Zato što je u našem gradu, dvadesetogodišnjim sustavnim djelovanjem na sva moguća i nemoguća mjesta postavljena ista sorta – učmalih, nesposobnih i polupismenih bića, koji, ukoliko ne mogu “muniti” nešto sa strane ne žele mrdnuti dupetom. A tu je i strah da će se pojaviti netko tko će, na njihovo zaprepaštenje, htjeti i znati. Nećeš razbojniče 🙂 u našem gradu to ne prolazi..sorta “ne talasaj” ne pušta ni blizu svog šesnaesterca.

    1. Kristinaprusina Vama velika pusica! Pogodili ste, kao alkar u ‘sridu’…

    2. Ova sorta ili ekipa “ne talasaj”, ako “ne pušta ni blizu svog šesnaesterca”, onda zaista dobro igra.

      Ali tu je i SUDAC, naš brodski ‘nishimura’. tko nikom ne sudi jedanaesterac samo ekipi “ne talasaj”! A ti možeš plakati, da je to nepravda!!!

Odgovori