«

»

stu. 07 2018

Aktualiziramo: Svoje bitke vodiš sam

Svoje bitke vodiš samJednom Tanzan i Ekido zajedno putovahu po blatnjavom putu. Padala je jaka kiša. Idući putem sretoše lijepu djevojku obučenu u svileni kimono obavijen pojasom, koja nije mogla prijeći raskrižje.

«Dođi djevojko», reče odmah Tanzan. Podigavši je u svoje naručje, prenese je preko blata. Ekido ne progovori do uveče, sve dok ne stigoše do hrama u kome su trebali prenoćiti. Tada se više nije mogao suzdržati.

«Mi svećenici ne prilazimo blizu ženama», reče Tanzanu, «posebno ne mladim i lijepim. To je opasno. Zašto si to učinio?

«Ja sam djevojku ostavio tamo», reče Tanzan. «Da li je ti još uvijek nosiš?»

Ova zen priča, čija poanta ima snagu koana za one koji nastoje doživjeti satori, poticajno djeluje da razmislimo o psihološkom teretu kojeg nosimo, ili, upravo obratno, o (ne)odgovarajućem psihološkim rasterećenjima. Doista, svaki susret s drugim i drukčijim, svaki pogled, svako putovanje kroz predjele vlastite duhovne nutrine, svaka tjelesna akcija, svako (samo)izazvano ponašanje i situacije –  utječu na našu psihološku težinu, stabilnost i kretanje. Mi, u naručju našeg duha, dok hodamo «blatnom cestom», nosimo i lijepe mlade djevojke i starce, i krivnju, i strah, i želju, ali isto tako ih ispuštamo. Kada, gdje, koliko nositi, ne nositi ili ispustiti uvjetovano je naslijeđenim bioelektričnim redom našeg tijela, onim što je stečeno vlastitim naporima i onim što je nastalo pod utjecajem okoline. Karakter i temperament nasljeđujemo rođenjem, ali ih kao osoba (samo)ostvarujemo. Ukupnost je osobnost (personality). Osoba je samostalna supstancija razumne naravi, napisao je Beotije u djelu  «Utjeha filozofije». Premda je to jedna od najboljih definicija biti osobe, uveliko je manjkava, jer su izostavljeni njeni važni konstrukcijski dijelovi: iracionalnost postupaka, snoviđenja, mutnost želja, ekspresionistički mlin utisaka, čulni vrtlozi, srasla samozaštitna krinka i nesavršen imunološki sustav neotporan na psihološke infekcije. Sve su to elementi čvrstoće materijala osobe koji joj omogućavaju samoostvarenje i kontroliranje i upravljanje stvarnošću.

U  stvarnom svijetu  u kojem su na začudan način, kao u kakvoj koloidnoj smjesi, pomiješane stvari, kemijsko-fizikalne činjenice, mašta, projekcije i deluzije, osoba nastoji preživjeti, opstati, dominirati. S tom krajnjom svrhom, s tim glavnim ciljem  svatko nastoji svoje bitke izabrati sam, njihovo vrijeme, mjesto, vlastite snage i protivnika. Problem je u tome što je većina životnih bitaka nametnuta, odigrava se u krivo vrijeme, na pogrešnom teritoriju, s nedovoljnim snagama i jačim protivnikom. Samo su rijetki uvijek spremni. Samo malobrojni ne misle na sebe, jer misliti samo na sebe, kaže i poslovica, svojstvo je strašljivih. A preplašen je napola pobijeđen.

Film – umjetnost koja ima čarobnu, montažnu moć sažimanja i preskakanja vremena i prostora, upravo te svoje dominantne karakteristike, najsjajnije prikazuje tok i razloge najžešćih životnih bitaka- sukobe ličnosti, temeljne katalizatore smisla života. U nekim domaćim naslovima, davnih godina i ludih aktera¹, oni su tek kao opojna aroma, glavnom okusu svetrajnosti bitaka. Samo ih se neoprostivi zaboravljivci neće sjetiti. Te celuloidne priče s isto takvim junacima još uvijek živo govore o neizbrisivim tragovima prohujalih vremena i o konkretnim razlozima za sukobe. A razlozi su, u stvari, uvijek isti i vječni, a drugačije ih shvaća i doživljava smo onaj tko u bitkama izravno sudjeluje.

Postoje i bitke za koje unaprijed naslućuješ da ćeš ih izgubiti, ali ulaziš u njih bez straha, s interesom, sa strašću i nadom. To su bitke u kojima se boriš ne samo da preživiš, već da preživiš onakav kakav si bio prije. Na primjer, to su neprekidne bitke na ovim web stranicama, bitke u kojima se boriš ostati ono što jesi, da slobodno možeš reći da ne želiš biti dio noćnih mora sanjača o zemlji, da samo želiš dostojanstveno odživjeti svoju etapu. Borio se ne borio ipak postaješ dio nečijeg poraza ili pobjede, ovisi iz kojeg kuta gledaš.

____________________________________________________

¹  Film «Crni biseri» Tome Janjića iz 1958. g.  u kojem Severin Bijelić vodi bitku za dječačke sudbine; «Kapetan Leši» Žike Mitrovića iz 1960. g. u kome Aleksandar Gavrić vodi «našu» bitku s balistima; «Marš na Drinu» i major Kursula Ljube Tadića; bivši informbirovac Velimir Bamberg (glumi ga Slobodan Perović) vodi u «Buđenju pacova» Žike Pavlovića iz 1967. g.  vodi bitku s ucjenjivačima za ostatak svog života; Đimi Barka (igra ga Dragan Nikolić) u filmu «Kad budem mrtav i beo» Žike Pavlovića, pogiba na poljskom zahodu, jer je potcijenio ostatke ponosa poraženog; Boris Dvornik u Vrdoljakovom filmu «Kad čuješ zvona»;Golikovi antijunaci Franjo Majetić i Relja Bašić u «Tko pjeva zlo ne misli», u bitci života-za jednu ženu; Ivica Vidović, Jagoda Kaloper i Milena Dravić u «W.R. Misterije organizma Dušana Makavejeva; Bata Živojinović kao Valter u «Valter brani Sarajevo» Šibe Krvavca; «Deps» A. Vrdoljaka iz 1974. g. s Bekimom Fehmiumom u glavnoj ulozi; Berček i Štimac kao pitomci u «Specijalnom vaspitanju» Gorana Markovića; Flojd D. Nikolića u Markovićevoj «Nacionalnoj klasi» iz 1979. g. i prekrasna glazba Zorana Simjanovića; «Sjećaš li se Dolly Bell» Emira Kusturice i bitaka Dine (Slavko Štimac) i njegovog oca (Slobodan Aligrudić); «Život sa stricem» Krste Papića iz 1988. g; Kenovićev «Kuduz» i Slobodan Ćustović; «Čaruga» Rajka Grlića iz 1991. g. i Ivo Gregurević; Svi iz kultnih filmova «Maratonci trče počasni krug» i «Ko to tamo peva» Slobodana Šijana.

sbperiskop

 

 

9 comments

Skip to comment form

  1. dika

    “Postoje i bitke za koje unaprijed naslućuješ da ćeš ih izgubiti, ali ulaziš u njih bez straha, s interesom, sa strašću i nadom. To su bitke u kojima se boriš ne samo da preživiš, već da preživiš onakav kakav si bio prije. Na primjer, to su neprekidne bitke na ovim web stranicama…”

    Idealizam uništava zdravlje.

  2. Edo Bare

    Zen priča upravo boli.

  3. Tunja

    Ja svoje bitke vodim zajedno sa svojom Mandom. Ali, i protiv nje.

  4. umirovljenik

    Zanimljiva razmišljanja. Moj komentar bi bio da se uglavnom slažem s napisanim, ali uz napomenu da svaki onaj tko pokuša objasniti čovjeka, život, razloge postojanja; samo uz pomoć ljudske logike, unaprijed je osuđen na neuspjeh. Pohvala autoru.

    1. Sonja

      Ciljaš na božju volju i predestinaciju? Nije li to OPET ljudsko, odviše ljudsko?

      1. umirovljenik

        Možda se nismo razumjeli, a možda i jesmo.

  5. umirovljenik

    Možda se nismo razumjeli, a možda i jesmo.

    1. beretka

      Ti zaje….š Sonju i sve nas. Ako si vjernik ili agnostik, reci to. U čemu je problemo?

      1. umirovljenik

        Nije mi bila namjera nikoga zafrkavati. Ako je tako ispalo ispričavam se Sonji i tebi i ostalima lp.

Odgovori