Stribor Uzelac Schwendemann: Zakonokršiteljski potencijal Ružice Bobovečki

U postupcima izbora ravnatelja Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu (a i ranije) počinjena su brojna svjesna i namjerna nepoštivanja i kršenja pravila, propisa te duha i slova hrvatskih zakona.

Prekršen je Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01) u kojem stoji kako se članovi Upravnih vijeća biraju „…iz reda uglednih kulturnih i umjetničkih djelatnika“ što nije ispoštivano. Ne samo u Upravnom vijeću Gradske knjižnice nego se gotovo sva Upravna vijeća gradskih ustanova kulture protuzakonito nepotistički nakrcavaju anonimnim poslušnicima bez zakonom zahtjevanih potencijala.

U članku 3 (3) istog Zakona stoji kako „natječaj raspisuje natječajno povjerenstvo“. Naravno, nakon što Upravno vijeće utvrdi uvjete. A natječaj za ravnatelja Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu objavljen je u Glasu Slavonije od 22. prosinca 2018. koji je kolportiran ulicama Osijeka (kao sutrašnje izdanje) u isto vrijeme u koje je 21. prosinca 2018. u Slavonskom Brodu zasjedalo Upravno vijeće Gradske knjižnice. Dakle, „netko“ je nestrpljivo poslao natječaj u Osijek prije sjednice Upravnog vijeća Gradske knjižnice od 21. prosinca 2018. i to dva dana ranije, jer se po marketinškim propozicijama Glasa Slavonije oglasi moraju dostavljati 48 sati prije objave. Pa svi oglasi u navedenom novinskom izdanju imaju datum 19. prosinca osim brodskog natječaja koji ima datum 21. prosinca.

Prekršen je i članak 7 Zakona o upravljaju javnim ustanovama u kulturi u kojem piše da se „…za ravnatelje mogu imenovati osobe koje se odlikuju stručnim radnim i organizacijskim sposobnostima.

Evo što govori javno dostupna dokumentacija o Ivanu Stipiću i njegovoj osobnosti i što govore javno dostupna Izvješća o radu knjižnice o njegovoj sposobnosti.

Nakon bolničkog liječenja i odbijanja ponuđenog mu umirovljenja (dragovoljac, HRVI 70%), završava studij filozofije i studij informatologije (smjer – Opća informatologija) koji s također kasnije završenim studijem knjižničarstva (tri visokoškolske kvalifikacije) dijeli odsjek na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i zajedno se nadopunjuje u području prikupljanja, obrade i prezentacije informacija i znanja (isto znanstveno polje).

Godine 2002. zapošljava se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U NSK-u obavlja posao selekcije, po prioritetu za restauraciju, raritetne knjižne građe u svojstvu kulturnog dobra, pregledava izabranu građu, određuje potrebne zahvate, metode kao i stručno osoblje koje će na pojedinom primjerku raditi. Prati postupak restauracije, restauriranu građu provjerava i vraća u spremište ili nekom drugom vlasniku (crkva, muzej, državne institucije,…).

Godine 2006. po nalogu ravnatelja NSK (Josip Stipanov) priprema projekt permanentne revizije knjižnične građe u Ustanovi, organizira povjerenstvo, samostalno izrađuje bazu podataka, testira je i po odluci postaje voditelj Povjerenstva za reviziju. Kao voditelj povjerenstva do odlaska iz NSK vrši reviziju knjižnog i neknjižnog fonda.

Godine 2009. zaposlen je na radnom mjestu ravnatelja u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod gdje radi, kroz dva povjerena mu mandata, do siječnja 2018.

Bio je mentor studentima knjižničarstva i informatologije više puta.

Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske dodijeljeno mu je stručno zvanje viši knjižničar.

Danas je Ivan Stipić student Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti, sudionik i izlagač na različitim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, s izvršenim svim obvezama na doktorskom studiju i obranjenim sinopsisom doktorske disertacije pod nazivom: Pravni i društveni kontekst razvoja knjižnica i nakladnika u Slavonskom Brodu od sredine 18. do sredine 20. stoljeća.

Do sada je autorski objavio: jednu knjigu (Stipić, Ivan; Grubanović, Mirna; Mataić Agičić, Darija. Leksikon brodskih pisaca. Slavonski Brod: Gradska knjižnica Slavonski brod, Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2016.), više znanstvenih i stručnih radova, više predgovora i pogovora u  knjigama, više kataloga izložaba… U rukopisu su mu, pripremljene za tisak, dvije knjige. Uredio je dvadeset i devet knjiga (monografije, zbornici, mjestopisi, slikovnice, katalozi…)

Pored navedenog Ivan Stipić je, kroz više od osam proteklih godina, bio jedan od organizatora društvenih i kulturnih događanja u Slavonskom Brodu. Kroz svoj dosadašnji rad pokazao je stalnu brigu za prepoznatljivost rodnog grada, ali i Slavonije u cjelini. Taj rad posebno je vidljiv kroz iskazanu kontinuiranu brigu za slavonsku/slavonskobrodsku povijesnu i kulturnu prezentaciju.

Godišnji skup članova Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, na njegovu inicijativu, tradicionalno se, sve do njegova odlaska iz ustanove, održavao u Slavonskom Brodu i programski je, u više navrata, bio posvećen značajnijim obljetnicama naših poznatih zavičajnika (Luka Ilić Oriovčanin, Stjepan Marjanović, Vladimir Rem, Stanislav Geza Milošić, Mato Topalović,…).

Organizirao je i suorganizirao različita tematska događanja iz područja obrazovanja, povijesti, književnosti i likovnosti i glazbe u zemlji i inozemstvu (izložbe, koncerti, filmske projekcije, predstavljanja knjiga, znanstveni i stručni skupovi).

Bio je član različitih programskih/organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova i manifestacija.

Potpomagao je programski i logistički udruge iz Domovinskog rata (organizacija obilježavanja obljetnica, izložbe, književna predstavljanja…).

Kroz vrijeme svojeg ravnanja ustanovom implementirao je u knjižnici različite projekte s vidljivom prepoznatljivošću socijalne komponente prema najugroženijem dijelu korisničke populacije: projekt 6+, projekt vezan uz samohrano roditeljstvo, Knjigom do kućnog praga – invalidne osobe. Osigurao je tiskovine u slobodnom pristupu za sve pripadnike nacionalnih manjina na njihovom matičnom jeziku i pismu.

Knjižnica je, u njegovom mandatu, aktivno prihvatila participaciju u projektu Brod – sveučilišni grad: kroz otvaranje zasebne studijske čitaonice, osigurani popust studentima na članstvo i na ostale knjižnične usluge, kroz organizaciju studentske prakse, radionice za pisanje eseja (priprema za maturu), kroz opremanje i otvaranje posebnog prostora za studijski rad, kroz nabavu stručne građe za brodske studente u većem obimu i kroz potpisivanje Memoranduma o suradnji s Veleučilištem u Slavonskom Brodu.

U okviru svojeg rada u Knjižnici, pored menadžersko-administrativnih poslova upravljanja ustanovom, osmislio je i pokrenuo: pilot projekt Virtualne knjižnice, autorski baštinski projekt digitalizacije pisanog kulturnog blaga u okviru stvaranja Digitalnog repozitorija brodske baštine (www.brodensia.hr) i ciljano izdavaštvo kroz pokrenuti autorski projekt Brodske leksikografije (Leksikon brodskih pisaca, Brodske športske priče iz davnine, Stare brodske gostionice…), kako bi, nakon temeljitog istraživačkog rada, konzervirao kulturno-identitetsku povijest (ljudi, mjesto, vrijeme  i događaji) grada Slavonskog Broda i Slavonije u cjelini.

Kroz svoj dosadašnji rad je, uz stalno nastojanje oko poboljšanja rada knjižnica u gradu i županiji (kontinuiranim podizanjem standarda kroz djelatnost Matične službe), ostvario i kvalitetnu suradnju s velikim brojem ustanova, udruga i pojedinaca (neke je i udomio) na području Grada Slavonskog Broda, RH, ali i šire te je i na taj način unaprijedio javni i društveni život zajednice u gradu Slavonskom Brodu… Surađivao je sa Zajednicom tehničke kulture grada Slavonskog Broda, Maticom hrvatskom, organizacijama nacionalnih manjina Ukrajinaca, Bošnjaka, Srba i Roma, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Društvom hrvatskih književnika, Institutom za povijest – Podružnicom za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Strojarskim fakultetom, Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti – Dislociranim studijem u Slavonskom Brodu, Veleučilištem u Slavonskom Brodu, Brodskim dekanatom RKT crkve, Maticom hrvatskom, Brodskim harmonikaškim orkestrom Bela pl. Panty, likovnom udrugom Galerija 4, Udrugom Regoč, Volonterskim centrom Slavonski Brod, Društvom psihologa, Kulturno-likovnom društvom Berislavić, Kino klubom Paluba 7, Udrugom Vrapčići (mentalnom retardacijom), Udrugom Loco-Moto (invalidi), Ligom za borbu protiv raka, Lions klubom, Rotary klubom, Družbom Braća hrvatskog zmaja, Udrugom HVIDR-a, Šahovskim klubom, Udrugom Foto Kadar SB,…

Učinio je, kroz medije, više nego vidljivom svoju knjižničnu djelatnost (300 i više bibliografskih jedinica kroz godinu), a za praćenje knjižničnih događanja i HRT višekratno je iskazala svoj interes.

Kroz različite oblike tiskarsko prezentacijske djelatnosti Brođanima je približio vlastitu književnu, športsku i inu povijesnu građu….

Posebno treba istaknuti velik broj održanih predavanja i nastupa u javnim medijima gdje se, pored stručnog djelovanja, iskazao u popularizaciji kulture, kulture u Slavoniji, lokalne kulturne zajednice i samog grada Slavonskog Broda.

Prepoznatljivost dobrog rada Gradske knjižnice Slavonski Brod vidljiva je kroz zapisnike Gradskog vijeća grada Slavonskog Broda za proteklo vrijeme njegova ravnanja ustanovom kao i kroz knjižnici i njemu osobno na desetke dodijeljenih zahvalnica od strane različitih institucija, ustanova i udruga civilnog društva. Kvalitetu njegova financijskog poslovanja prepoznata je i ocjenjena od strane Državnog ureda za reviziju 18. ožujka 2015. (http://www.revizija.hr/izvjesca/2015/revizija/pojedinacna_izvjesca/knjiznice/gradska_knjiznica_slavonski_brod.pdf ) izraženim bezuvjetnim mišljenjem.

Radu Ivana Stipića kroz različite preporuke potpisane od najeminentnijih ljudi iz društvenog, obrazovnog područja i područja kulture najvidljiviji je njegov izuzetan  doprinos: području propagiranja nacionalne književnosti (Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika), području knjižničarske struke tj. području informacijskih i komunikacijskih znanosti (prof.dr.sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu; prof.dr.sc. Jadranka Lasić Lazić, voditeljica Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti), području integracije hrvatske kulture (Tomislav Žigmanov, predsjednik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata).

Ružica Bobovečki je promašeni defektolog (s uobičajenim knjižničarskim kursom) na radu u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod koju je uz pomoć protuzakonito složenog  Upravnog vijeća Gradske knjižnice, brodski gradonačelnik Mirko Duspara protuzakonito postavio na mjesto ravnateljice.

Na tom mjestu ona stalno uporno i drsko krši Zakon o knjižnicama i knjižničkoj djelatnosti (NN 17/19) glava VII. Stručni knjižničarski djelatnici (1) „Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća knjižničarska zvanja obavljaju stručne knjižničarske poslove“.

Ravnateljica defektologinja, stručno potpuno defektno, jedinu magistricu znanosti u ustanovi (čiji magisterij je financirao grad Brod) stavlja na poslove sa srednjom stručnom spremom iako je ista imenovana Višom knjižničarkom po Ministarstvu znanosti i Ministarstvu kulture Hrvatske. Defektologinja Bobovečka naprosto ne zna što bi s njom jer nema pojma što je knjižničarska struka budući je po struci proučavatelj defektnih ljudi.

Ružica Bobovečki je opća opasnost po stanje struke u Gradskoj knjižnici kao što je i njen mentor, bivši anesteziolog iz Žeravačkog potoka, opća opasnost po grad Slavonski Brod.

U Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u odredbi II. Knjižnična djelatnost čl. VI. stoji da se „Zakonom osigurava zaštita i očuvanje knjižnične građe koja ima svojstva kulturnog dobra“. Naime, u knjižnici je, u vrijeme vrednovanja Ružice Bobovečki, nakon radnog vremena zaključan jedan korisnik i u zgradi je proveo cijelu noć. I nikom ništa. U prekršajnim odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti piše: „novčanom kaznom od 5 do 30 tisuća kuna kaznit će se pravna osoba u čijem se sustavu nalazi knjižnica koja: (2) „nije poduzela mjere za zaštitu knjižnične građe“. I umjesto da se Bobovečka smjeni, nju se na ponovljenom natječaju ponovno izabire i to na skandalozan način: natječajnim uvjetovanjem znanja jednog stranog jezika dokazivo, ne diplomom, nego putem pisanja eseja na temu koja je Ružici Bobovečki bila znana, a Ivanu Stipiću ne (čisti sukob interesa).

Zakon o hrvatskim braniteljima (NN 121/17) prekršen je u dva navrata.

Ivan Stipić je „…u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu vođen domoljubljem stao u obranu slobode, demokracije i zajedništva hrvatskog naroda poštujući najveću razinu etike ratovanja i načela ratnog prava. Branio je i obranio Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj.“ (citat iz Zakona o braniteljima).

Temeljem toga ostvario je status osobe o kojem se govori na 63 stranice Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Zakon je prekršen i u prvom i u drugom natječaju za izbor ravnatelja Gradske knjižnice.

U glavi VII. Prava u svezi s radom, članak 101 piše: (1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom prema slijedećem redoslijedu:

  1. djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
  2. djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
  3. hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata

Članak 102 (1) Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima prilikom zapošljavanja temeljem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, prema slijedećem redoslijedu:

  1. djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
  2. djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
  3. hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata

Prekršen je i članak 10 Zakona u upravljanju javnim ustanovama u kulturi koji nadzor

nad „zakonitošću rada i općih akata javne ustanove u kulturi obavlja Županijski ured nadležan za kulturu“. Nadležni županijski ured to nije učinio.

Učinio sam to ja: kolumnom na Sbperiskop portalu. I mene, s titulom počasnog člana Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu, i Veljka Lukića, urednika portala, s titulom člana knjižnice koji je u godinu dana posudio i pročitao najviše knjiga – utužilo je. Utužile nas višestruka prekršiteljica zakona Ružica Bobovečki i Sanja Vuleta koju je Bobovečka, čim je postala v.d. ravnatelja, postavila za voditeljicu novouspostavljenog Odjela za odnose s javnošću iako u Gradskoj knjižnici postoji mr. sci. marketinga (u knjižničarstvu) i osoba s golemim iskustvom na tim poslovima.

Ponavljam: Ružica Bobovečki je opća opasnost po struku u Gradskoj knjižnici, a Veljkov portal, po reakcijama korisnika dobio je svjetsku posjećenost, pa je Gradska knjižnica u Slavonskom Brodu postala planetarno najpoznatija brodska ustanova. Čestitam! Zahvaljujući Ružici Bobovečki – defektologinji.

Pripisak

U mojoj najnovijoj knjizi, 29-oj po redu, u napomeni objavio sam: „Ovih, abecednim redom poredanih, 150 varijacija (55262 riječi u 6021 redova) samo su nosač mojih osam portalskih napisa o magnumkrimenovski sramotnom događaju u kulturnoj povijesti Slavonskog Broda: bezobzirnoj, samovoljnoj i drskoj smjeni, u nizu, uspješnih ravnatelja Koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić, Galerije umjetnina, Muzeja Brodskog Posavlja i posebno Gradske knjižnice… knjižnice koja je prije dvadesetak mjeseci bila, stručno i kulturološki, brodski hram kulture, a danas je pretvorena u pokvareni bibliobus parkiran pokraj Save. Budući da je u teškom defektu povjeren je na skrb – defektologu…

A brodska stoljetna kultura nakon ovoga što joj radi gradonačelnik anesteziolog – probudit će se, jednog dana, kao bundeva.“

14 comments

Skip to comment form

  1. Završnica na razini najvećih hrvatskih kolumnista.

    Moraju Brođani saznati zašto Stipić nije pnovo izabran za ravnatelje knjižnice. Koji su razlozi navelo gradonačelnika da mu, kako se ovdej pisalo, odsječe glavu?

  2. Suhoparno i potkrijepljeno. Tek na kraju rasplasava se Striborov raskošan polemički žar. Ne treba zaboraviti da su on i Lukić na sudu na koji ih je dala Bobovečka očito pod utjecajem nezajažljivog odvjetnika.

  3. A što kažu pičketine iz Kulturnog vijeća grada koje su formalno odradile posao?

  4. Svaka čast na članku 👏👏👏
    Stipič je jedan u nizu kojem je Babo “odsjekao glavu”…..
    Babo nikad nije niti poštovao rad, znanje i poštenje, kod njega su druge “vrline” bitne, a to se i vidi po izboru svojih užih suradnika….
    Pa i u samom.Vijecu mu sjede pekari i ribari, čije je cijele porodice pozapošljavao, pa šta će njemu jedan visokoobrazovani Stipić….

  5. – Do sada je autorski objavio: jednu knjigu (Stipić, Ivan; Grubanović, Mirna; Mataić Agičić, Darija. Leksikon brodskih pisaca. Slavonski Brod: Gradska knjižnica Slavonski brod, Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2016.),

    Radi se o jednoj od najvažnijih knjiga tiskanih u Brodu u XXI stoljeću.

  6. “Ružica Bobovečki je promašeni defektolog (s uobičajenim knjižničarskim kursom) na radu u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod koju je uz pomoć protuzakonito složenog Upravnog vijeća Gradske knjižnice, brodski gradonačelnik Mirko Duspara protuzakonito postavio na mjesto ravnateljice.”
    Ma ljudi, što je novo na trulom kulturnom nebu naše čaršije!? Nema nitko nikakve ovlasti nad svojim radnim mjestom bilo koje ustanove … ili plešeš kako Babo svira – ili letiš!

  7. Iskreno postovani gospodin Stipic je branitelj, ali nije bog. Uostalom sto ne pisete o Spiceru nego samo o tom Stipicu i Ruzici. Navedenom gospodinu koji je bio clan udruge NDH, nezavisni dragovoljci hrvatski.Domoljub je ali nije bog ponavljam.., kao ni Ruzica
    Budite objektivni istine radi, da li su gospodina Stipica zaposlenici knjiznice cijenili kao osobu. O tome ni slova…

    1. Nešto si ti gadno pobrkao. Da skratim, nije Stipić bog, ali zakon bi trebao biti bog, a u Hrvatskoj i u Brodu su protiv tog boga.

    2. Ivan Stipić nikada nije bio član navedene udruge. Ja jesam, ne samo član, nego i predsjednik slavonsko-brodske podržnice u dva mandata te u jednom predsjednik na županijskoj razini.

  8. http://prijatelji-kako-ste-mi-danas.blogspot.com/2008/02/politiari-vs-branitelji.html
    E da on vec vise od 10 godina zeli bit samo ravnatelj….., bio je. Duspara koliko god bio los pobijedio je na izborima i postavlja svoje sampione.

  9. Još jedno esejističko majstorstvo Stribora Uzelca. Dijagnoza rsapa brodske kulture.

  10. Ovo je, koliko pamtim, 4-5 tekst u kome Stribor Uzelac pokazuje maltene svoje idolopoklonstvo prema Stipiću? O čemu se tu radi, pa makar sve bila istina? Naime, Uzelac je poznat kad je negator, kad lomi postojeće vrijednosti i uništava vječne zasluge. Njegov obračun s Remom je primjer takvog stava.

  11. Na sud bi trebalo pozvati barem 15 svedoka koji će govoriti o kontekstu satiričkog osvrta S, Uzelca Sch.

Odgovori