Stribor Uzelac Schwendemann: Viša knjižničarka

U ukupnoj skoro 170-godišnjoj povijesti gradskog knjižničarstva Darija Mataić Agičić je prva zaposlenica struke koja je, potpisom hrvatske ministrice kulture, zasluženo dobila visoko zahtjevni čin Više knjižničarke. A u brodskoj Gradskoj knjižnici koja je zadnjih godinu i pol dana privatno vlasništvo Mirka Duspare, Sanje Vulete i Ružice Bobovečki, Darija je raspoređena na poslove nabave i ondje uglavnom obavlja daktilografski posao.

Tko je Darija Mataić Agičić?

Darija Mataić Agičić upriličila je u brodskoj Gradskoj knjižnici petnaestak izložbi, organizirala, odabirala tekstove i glazbu i vodila desetak književno poetskih večeri i predstavljanja knjiga s gostima Ivom Gregurevićem, Goranom Višnjićem, Ibricom Jusićem, Enesom Kiševićem, Brankom Kandić Splavski, Krešimirom Blaževićem, Davorom Šišmanovićem, Slavenom Vidakom, Milanom Vlaović, Mirom Gavranom, Dragutinom Štambukom, Ivanom Borkovićem, Matijom Turčinom, Katicom Mihaljević,… Osmislila je i vodila projekt Ženskom stranom književnosti u kojem su gošće bile Julijana Matanović, Milena Vuković Runjić, Mani Gotovac, Ivana Šojat, Ivana Bodrožić… sudjelovala je, organizirala i moderirala pet okruglih stolova: Dragutin Tadijanović, Valentin Benošić, Što čitam u onom što živim ili Svijet mladih i Svijet knjige, Svijet djeteta u postratnim vremenima… Organizatorica je Malog koncerta za male, Tjedana radosti i kreativnog stvaralaštva, Natječaja za najuspješnije literalne i likovne radove na temu Tadijanovićeva i moja Slavonija, U dugu zimsku noć, Danas ti pričam priču… Vodila je Brbljaonice i Sat lektire na Dječjem odjelu Gradske knjižnice, dječje kreativne radionice i pričaonice te program Korak po korak do oporavka UNICEF-ovog psihosocijalnog programa za djecu Hrvatske (s izložbom i pokaznom radionicom). Stručno je surađivala s Astronomskim društvom Gea X iz Slavonskog Broda u oblikovanju Biblioteke Rijeka cvijeća. U udruzi Kameleon & Mreža surađuje na izdavanju Art časopisa Sjene žarkog ljeta. Za Udrugu udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Slavonski Brod organizirala je radionice s djecom koje su u Dubrovniku, Zadru, Vukovaru, Zagrebu, Opatiji i Vinkovcima osvajale prva mjesta. Za Udrugu hrvatskih branitelja lječenih od PTSP-a četiri je godine kao član Državnog tima PSP vodila dječju radionicu i pomagala djeci koja su imala školske probleme. U Udruzi za poticanje zdravog razvoja djece i mladih bila je volonterska voditeljica kreativnih radionica i članica stručnog tima udruge. Surađuje na Festivalu amaterskog kazališta FAK-a kao članica Prosudbene komisije. Organizatorica je i voditeljica debata Memorijala Ostat ću mlad – Krešo Blažević. U lokalnim tiskovinama Brodski list i Novi brodski list pisala je brojne kolumne, oglede i književne prikaze u poetsko metaforičkoj formi. U Brodskom tragu – mjesečniku za promišljenje o kulturi življenja pisala je oglede o kulturi pisanja i kulturi umjeća prikazivanja. Na Radio Slavoniji u emisiji Luna prikazuje Jednu knjigu tjedno. Na portalu Hrvatskog glasa Berlina objavljuju se Darijine priče, a portal Sbperiskop objavio je stotinjak kolumni njenih pjesničkih prikaza knjiga domaćih i stranih autora.

Iz Zbornika hrvatskih književnih kritičara 21. Ako Dariju ne prepoznaje Brod, to umiju drugi. Zbornik smo dobili zahvaljujući Ivanu Stipiću.

Promislila je i organizirala program za maturante Kako napisati esej za državnu maturu. Organizatorica je programa Strip edukacija – Mala škola stripa koji je nagrađen Poveljom Saveza Društava naša djeca i Hrvatskog Društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Voditeljica je projekta: Mladi djeci – tinejđeri u izradi slikovnice za djecu. Uredila je četiri metodičke slikovnice izrađene u okviru projekta Gradske knjižnice. Sudionica je nekoliko stručnih skupova, sedam seminara i jednog simpozijia. Koautorica je znanstveno recenzirane monografije: Leksikon brodskih pisaca. Surađuje u Novostima Hrvatskog knjižničarskog društva i u Godišnjacima Matice hrvatske Slavonski Brod. Piše predgovore, pogovore i recenzije knjiga. O stotoj godišnjici Matice hrvatske i izlaska pretiska Sabranih djela Mare Švel Gamiršek u nakladi Matice hrvatske, napisala je predgovor četvrtom svesku, tj. knjizi Ovim šorom Jagodo. Imala je izlaganja na međunarodnim stručnim skupovima te skupštinama Hrvatskog knjižničarskog društva. Voditeljica je Radionice kreativnog pisanja Piši ponekad na dvogodišnjem projektu KUL Centra (Kulturni centar mladih) – razvoj javno-civilnog partnerstva u kulturi u Slavonskom Brodu sufinanciranom od strane EU… Vrsni je lektor hrvatskog književnog jezika. Sve u svemu: njen životni angažman određuje ono što ona jest.

U osmogodišnjem stažu pomoćnice ravnatelja radila je poslove strateškog planiranja rada Ustanove, na pozicioniranju Ustanove unutar brodskog kulturnog establishmenta, na pozitivnoj kvalitativnoj percepciji Ustanove od strane korisnika i osnivača te na uspostavljanju suradnje s udrugama i poslovnim subjektima.

Darija Mataić Agičić rođena je u Slavonskom Brodu 12. travnja 1968. Osnovnu i srednju školu je završila u Slavonskom Brodu, a na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom fakultetu) u Osijeku diplomirala je 1994. hrvatski jezik i književnost. Od 1993. do 1995. radila je kao profesorica u Ekonomsko-birotehničkoj školi. Od 1995. zaposlena je u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod te je 1995. položila stručni ispit za zvanje diplomirane knjižničarke. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranila je 2011. magistarski znanstveni rad: Strategija razvoja narodnih knjižnica uporabom modela 7S. Pomoćnica ravnatelja knjižnice bila je od 2010. do 2018. Ministarstvo kulture dodijelilo joj je u lipnju 2019., na temelju zasluga i ispunjenju uvijeta, zvanje Višeg knjižničara.

A godinu i pol dana ranije, u siječnju 2018., zlikovačkim smicalicama novo izabrana vršilica dužnosti ravnateljice Gradske knjižnice Ružica Bobovečki, odmah ju je brutalno rasporedila na pult za izdavanje knjiga, mjesto za koje je dovoljna srednja stručna sprema. Bez razloga. Bez obrazloženja. Bez rješenja. Iz čistog pizdojalstva i pokvarenluka. A radilo se o prvoj dami brodskog ženskog intelektualizma koja puno čita, puno piše, prati mnoga područja, ima govornički i pjesnički dar, inteligenciju, šarm, stav, dobru dušu, vrhunski je pismena, sjajno funkcionira performerski, dobar je pedagog i organizator i na kraju, ali i najvažnije: voli posao koji radi, a to je prevažno za ravnotežu. I da budeš svoj. Sve u svemu, Bog ju je pogledao. A gleda i namigušu grijehovima Ružicu Bobovečki – Dusparinu sirovinu koja nikako da shvati da je sekundarna.

Netko je rekao, a ako nije, ja sada kažem: duhovnu palanku određuje agresivni primitivizam, neobrazovanost, neodgojenost, zatucanost, pohlepa i častohleplje kao pogled na svijet…, bezobrazluk, neodgovornost i posvemašnja umišljenost kao životni stav.

22 comments

Skip to comment form

  1. I onda, nakon “suhoparnih” biografskih podataka, u posljednja dva pasusa u vehementnom istupu autora saznajemo zašto je Darija daktilografkinja. Ružo i grade Brode, stidite se!

  2. Knjižnica je postala tvornica skandala!

    Čestitke Dariji. Ne zaboravi da je život maraton. Sad si daktilograf, a uskoro ravnateljica!

  3. Impresivna karijera, zaustavljena u jednom dijelu od ljudi koji se s svojim kritičarima obračunavaju tužbama.

  4. Uzelac spominje Mataićkinu suradnju sa sbperiskopom, pa sam se potrudio:
    http://www.sbperiskop.net/?s=darija+matai%C4%87+agi%C4%8Di%C4%87

  5. Spaljivanje ljudi u knjižnici. Ali, Darija je od keramike.

    1. Samo napadate. A u knjižnici su, siguran sam, službeno čestitali DMA, na dobivanju čina Više knjižničarke, i najvjerojatnije slijedi povećanje plaće. Laž je da je darija daktilografkinja. Ona je prva suradnica Ružice Bobovečki.

  6. Može li nam Ružica Bobovečki javno obrazložiti razloge svog obračuna s Darijom Mataić Agičić?

  7. Za ovakvu knjižnicu Darija je prekvalificirana.

    Trebao bi se javiti Hrvoje Andrić, jedan od arhitekata kadrovske politike u kulturi s. Broda.

    1. Hrvoje se ne bavi nekulturom Duspare i njegovih namjesnika u knjižnici, on se bavi kulturom propadanja knjižnice.

      1. On se bavi kulturom zbrinjavanja svojeg dupeta na prvom mjestu a tako mi se čini i njegova kolegica. Toliko o njihovoj sposobnosti i uhljebljenosti da dvoje ljudi obnašaju dužnost jedne osobe i primaju strava plaće.
        Ili je to uspjeh?
        Jedo u čemu su napredovali je u širenju njih samih.
        Neka si unajme one bicikle što rentaju po korzu i nek porade na sebi.

  8. Knjižnica je postala Kafkin Zamak.

  9. Pa to je sve maslo ankenedoprcanke

  10. Jedni šute i tule u mraku jer su kukavice i neće javno istupiti dok se drugi šire, krevelje i debljaju.

    Pljuc! Pljuc!

  11. Da li se gdja javila na natjecaj za ravnatelja. Ako nije zasto….

    1. Ti izgleda ništa ne čitaš, a ako i čitaš, preskačeš redove. Tvvoje neznanje o tome što se sve dogodilo u knjižnici je žalosno.

  12. Čitam na Facebooku sbperiskopa sljedeći komentar. Vrlo je oštar.

    Marija Tomas-Vrbljančević :”Da jedan novinar može napisati takve grozote za jednu ženu, tko god ona bila…sramotno…dno dna!!

    Darija mi je uvijek bila super dama, ali i gđa Ružica ima struku i znanje, koliko sam mogla vidjeti kroz ove sve godine.

    Neovisno tko je za koga, tako napisati za jednu obrazovanu ženu…pljuc”

    Čini mi se da gospođa ne zna pozadinu.

    1. Bas me zanima što je ta gđa Tomas u srodstvu sa zamjenicom gradonačelnika.

  13. “… Boljima se teško prašta! ..” Darija je toliko briljantna da je to njezina najveća mana i grijeh.

    1. Toliko je briljantna (potvrdilo Ministarstvo) da će joj Bobovečka još i smanjiti plaću.

      Zar nije vrijeme da se sazna zašto je odletio Stipić, a darija degradirana?

      1. To se dobro zna, pa i Stribor već na početku kaže; “… u brodskoj Gradskoj knjižnici koja je … privatno vlasništvo Mirka Duspare,..”!

        1. Osobno sumnjam da babao ima išta s kulturom, pa i s knjižnicom. Ne begeniše on knjige.

  14. Bobovečka nastavlja sa svojim tzv nes(p)retnim i neprihvatljivim marketingom. U eri društvenih mreža i brojnih web stranica o izložbi Camera obscura knjižnica preko njih ne obavještava javnost, nego to čini preko privatnih popisa i favoriziranih medija, a o čemu sam negdje pročitao. Zašto gospođo Ružice navlačite na knjižnicu stigmu ograničene institucije?

Odgovori