Stribor Uzelac Schwendemann: Sinagoga

Jedna fotografija iz vremena Drugog svjetskog rata pokazuje brodsku Sinagogu s urušenim desnim tornjem. Druga, snimljena krajem ljeta 1945. pokazuje kako je više nema. Ostala je dilema je li namjerno porušena za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske ili je stradala u bombardiranju Broda krajem svibnja i početkom lipnja 1944. i 19. siječnja 1945. godine. U arhivu brodske Gruntovnice razrješenje te dileme čekalo je osamdesetak godina. Čekalo bi još osamsto godina što se tiče vrlih brodskih povjesničara. Otkrio sam ga usput, radeći na projektu Ulice, zgrade i njihovi stanari u staroj brodskoj jezgri od uspostave gruntovnice 1886. do danas. Evo priče. Najamnim ugovorom od 3. prosinca 1942. Ministarstvo državne riznice, Odjel za državnu imovinu na vjeru i dugove, Ured za podržavljeni imetak iznajmljuje podržavljenu Sinagogu najmoprimcima: Ustaša – Hrvatski oslobodilački pokret te Hrvatskom radničkom savezu u Zagrebu, na 99 godina. Za jednu kunu godišnjeg najma. U točki 6 Ugovora piše: „Iznajmljene objekte koje najmoprimac imade upotrijebiti za radničke domove kao i za sve ostalo što je u vezi s njegovim radom, najmoprimac ne može nikom ustupiti, osim svojim podružnicama…“ U točki 1 Ugovora piše: „Ustanovljuje se da je bilo određeno da se svi bivši židovski hramovi na području NDH imadu predati u počasni najam Ustaši – Hrvatski oslobodilački pokret i Hrvatski radnički savez Zagreb.“

Na katstarskoj čestici 148 gr. ul. 7364 k.o. Brod na Savi na kojoj se nalazila Sinagoga upisani su bili još i stanovi rabina i kantora, dvorište, vrt i košer klaonica. Budući da sama zgrada Sinagoge nije bila pogodna za stanovanje ugovorom su dozvoljena sva moguća preuređenja radi privođenja svrsi.

Sve ovo navodi kako je Sinagoga teško oštećenja u bombardiranjima Broda srušena odmah nakon završetka rata… Ali ima još. Kupoprodajnim ugovorom između Izraelitičke bogoštovne općine u Slavonskom Brodu i Narodne banke FNRJ Centrala Zagreb katastarska čestica br. 148 gr., tj. „Bogomolja s vrtom u Širokoj ulici“ ukupne veličine 686 čhv prodana je Narodnoj banci. Ugovor je potpisao tadašnji predsjednik Židovske bogoštovne općine u Slavonskom Brodu – Armin Berger. Zemljište je prodano za 205 800 dinara ili oko 300 dinara po četvornom hvatu. Prethodnu suglasnost za ovu transakciju dao je Savez Jevrejskih verospovednih opština u Beogradu 2. listopada 1947. godine.

***

U istom arhivu sačuvan je: Tlocrt Sinagoge koji je napravio brodski mjernik Koloman Ekl u hvatima. U metrima zgrada Sinagoge je bila 15,74 m široka, 28,64 m  dugačka i oko tridesetak metara visoka (izračun MIG – Geodetske usluge d.o.o.). Toliko. Pozdrav brodskim povjesničarima. Ma gdje bili!…

Židova više nema. Sinagoge više nema. Međutim ostalo je židovsko groblje, čije stanje zapuštenosti je notorno. Na mrtvačnici i pomoćnim prostorijama popravljen je krov, oličena je vanjska fasada, kosi se trava oko grobova no groblje je zaključano i može se posjetiti samo uz odobrenje… Zadnja sahranjena osoba je Spitzer Anđelka dugogodišnja predsjednica brodske Židovske općine koja je još s gradonačelnikom dr. Matom Vukelićem imala papir o ustupanju Komunalcu dijela neiskorištenog grobljanskog zemljišta za uslugu održavanja groblja… koji se sveo na povremeno košenje trave. I ključ u bravi grobljanskog ulaza. No, što je tu je i tako je, iako je brodsko židovsko groblje prvorazredna kulturno religijska turistička atrakcija…

Ivan Stipić od Ministarstva kulture imenovani viši knjižničar koji je nedavno brutalno smijenjen s mjesta ravnatelja Gradske knjižnice, čovjek prepun ideja i dosljedne spremnosti na njihovu realizaciju, koji iz sve snage fali u mrtvačnici u koju je knjižnica kadrovski pretvorena, ima ideju vezanu za mrtvačnicu židovskog groblja. Po njemu, trebalo bi ju pretvoriti u multimedijalni prostor koji memorira brodski holokaust o kojem je Hrvatska radiotelevizija uspješno napravila dva filma od po tridesetak minuta koji su, kao paradigme, u roku od godinu dana tri puta emitirane. U tom prostoru moderno memorijalno osmišljenom (maketa brodske Sinagoge, audiovizualne projekcije, posteri, fotografije, pamćenja sjećanja itd.) prigodno bi se, jedino u državi, vršile edukacije učenika brodskih (i ne samo brodskih) škola, a domaćim posjetiteljima i turistima to bi bila atraktivna pedagoška destinacijska točka.

Ovogodišnje napadno obilježavanje 27. siječnja Dana holokausta u kojem je hrvatska katolička crkva uobičajeno pretjerivala izvjesivši pedesetmetarsku prigodnu zastavu preko pročelja desne lađe zagrebačke katedrale, a državni vrh, isto tako pretjerujući tri dana davao svečane parolaške izjave… je možda dobar znak kako je politička vrhuška Europske unije postala svjesna da model kapitalizma koji prakticira neminovno socijalno i politički derivira fašizam, a posebice njegove masovne mikromanifestacije, pa se s direktivom pretjerivanja u obilježavanju Dana holokausta mažu oči javnosti…

No, iako je sve to jasno i prozirno, činjenica je da stvara dobru klimu za brodski projekt Ivana Stipića, kojem prvi korak treba biti osnivanje udruge građana, kakove Đakovo i Vinkovci već imaju, a zovu se Kulturni krug. Dakle, Brodski Kulturni krug koji bi projektima pokrivao nezainteresiranost, neznanje, inertnost, sporost i ljenost brodskih institucionaliziranih kulturnih adresa.

Stipićev projekt brodskog židovskog pitanja valja kandidirati prema europskim fondovima koji služe u takve svrhe i prepoznavaju napore očuvanja kulturne baštine. A brodski Židovi su prvorazredna brodska kulturna baština jer su bili sol brodske uljuđene, radišne, visoko moralne i etične brodske građanske klase između dva svjetska rata…

Židovsku građansku klasu zatrle su ustaše, a hrvatsku građansku klasu – partizani. I stoga nam je danas tako kako je. Očigledno, potomstva radnika, seljaka[1] i tzv. poštene inteligencije koja su danas na javnoj sceni, kulturu nisu u stanju prepoznavati kao ljudsku djelatnost koja je najvažnija pretpostavka uspješnosti države i društva. A gospodarstva posebice.

[1] U SFR Jugoslaviji samo do 1975. godine devet milijuna ljudi je prešlo iz sela u gradove. I temeljito ih poseljačilo.

 

 

8 comments

Skip to comment form

  1. Uzelac je nezaobilazni kroničar Broda. Brođani mu trebaju biti zahvalni. Iz tame zaborava na svjetlu istine on pokazuje no što je trebalo biti zatrto,

  2. “U arhivu brodske Gruntovnice razrješenje te dileme čekalo je osamdesetak godina. Čekalo bi još osamsto godina što se tiče vrlih brodskih povjesničara.”

    Stribor i brodski plaćeni, diplomirani povjesničari ne vole se javno.

    1. Povjesničari u Institutu fokusirani su na 18. stoljeće.

  3. — Stipićev projekt brodskog židovskog pitanja valja kandidirati prema europskim fondovima koji služe u takve svrhe i prepoznavaju napore očuvanja kulturne baštine.

    Tko treba kandidirati?

    1. samo nemojte organizirati vatromet i ligt show. Dostojanstveno i odmah naći jake sigurnosne mjere protiv ustaških provokatora i grafitera.

  4. “Ovogodišnje napadno obilježavanje 27. siječnja Dana holokausta u kojem je hrvatska katolička crkva uobičajeno pretjerivala izvjesivši pedesetmetarsku prigodnu zastavu preko pročelja desne lađe zagrebačke katedrale, a državni vrh, isto tako pretjerujući tri dana davao svečane parolaške izjave… je možda dobar znak kako je politička vrhuška Europske unije postala svjesna da model kapitalizma koji prakticira neminovno socijalno i politički derivira fašizam, a posebice njegove masovne mikromanifestacije, pa se s direktivom pretjerivanja u obilježavanju Dana holokausta mažu oči javnosti…”
    Da, sve je u današnjoj “Rvackoj” iskreveljeno, lažno i isforsirano za potrebe dnevne – politike pa i holokaust. Lažljivi ljudi lažu, kradu, varaju, ubijaju … i ne biraju sredstva, grupaciju niti temu sa kojom će manipulirati. Dobro je da postoje ljudi poput gospodina Uzelca Schwendermana koji vjerno i nepristrano bilježe činjenice – naše lokalne povijesti. Ljudi koji vode ovaj grad pripadaju skupini došljaka koji ne mari za kulturu a pogotovo jer ovaj u ovom gradu nisu njihovi korijeni.

  5. Židovi su u Brodu opljačkani 1941 u najmanje dva vala. U jednome su sudjelovali i obični građani. Pojedini predmeti iz židovskih kuća nalaze se u pojednim kućama Brođana i dan danas,

  6. Grozno: “Židova više nema. Sinagoge više nema.!

Odgovori