Stribor Uzelac Schwendemann: Javni intelektualac i slučajna ravnateljica

Bratoljub Klaić definira intelektualca kao umnog djelatnika s visokom školskom spremom koji misli vlastitim mozgom.

Međutim, biti intelektualac podrazumijeva društveni angažman: utjecaj na javnost obranom visokih društvenih, kulturnih i političkih standarda, bavljenje širokim spektrom globalnih pitanja o rasuđivanju i ukusu vremena, želju da se politikom istine utječe na okolinu, senzibilitete za konvencije i vrijednosti koje osiguravaju i potiču napredak, traženje istine bez obzira na posljedice…

Intelektualac nikad nije zadovoljan stanjem i poretkom stvari i stalno postavlja pitanja moćnicima, utjecajnima i odgovornima…

Između šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dakle, kod nas u tzv. socijalizmu, vladala je neprikrivena odbojnost režima prema pametnim ljudima, neovisnim o vladajućem partijskom jednoumlju. Smatralo se da svojom autonomijom, stupnjem odmaka i mentalnim distanciranjem od konvencija ugrožavaju pravila i ograničenja vladajućih institucija i stvaraju podlogu za društveni nered.

Takvi stavovi nipošto nisu povijesno nepoznati. Nakon Drugog svjetskog rata intelektualci su bili „odgovorni za moralnu propast Amerike“, izdajnički paraziti“ i „beskorisne lude“… Joseph Schumpeter je smatrao intelektualce „prijetnjom opstanka kapitalizma“, a Bertrand de Jouvenel drži inteligenciju “najvećom prijetnjom društvu”. U komunističkoj Rusiji optuživali su inteligenciju kako pretendira zamijeniti fetišku ulogu  proletarijata.

Povijesno gledajući, intelektualcima se davao značaj i poklanjala pažnja. Makar i negativna. Danas, ne da im se ne poklanja pažnja, nego ih nema. Nestali su iz javnog života i što je još gore: niti fale, niti ih itko treba. Institucionalizacija i profesionalizacija intelektualnog života, tržišna utakmica, moć i karakter medija ne ostavljaju prostor za održivost uloge neovisnih kritičkih intelektualaca, a i postmoderna je ozbiljno uzdrmala temeljne zasade njihove prosvjetiteljske uloge.

U Brodsko-posavskoj županiji približno deset posto  stanovništva ima visoku stručnu spremu. To je oko sedam, osam tisuća ljudi, a među njima, broj javnih i nezavisnih kritičkih intelektualaca stane na prste jedne ruke… I to nije županijski, nego svjetski score. Russel Jacoby u svojoj  knjizi Posljednji intelektualac istražuje taj nestanak intelektualaca iz javnog života…

U Slavonskom Brodu jedina dva autentična javna intelektualca su vremešni umirovljenici: Veljko Lukić i ja. Ima ih još dvoje, troje, ali nemaju našu autentičnost. Naime, ni Veljka, ni mene ne određuje radno mjesto, nego način na koji djelujemo i vrijednosti koje zagovaramo. Obojica ne živimo od ideja, nego za njih. Udaljeni od posebnih identiteta i interesa govorimo i djelujemo u korist društva kao cjeline, odbacujemo partikularizam, dovodimo u pitanje tuđa mišljenja i konvencije, privlači nas politički život, ali se, kao desetobojci,bavimo širokim rasponom aktualnih pitanja. U borbi za istinu –  križari smo koji uzaludno pokušavaju njihati Brod…

I, jebiga, utužilo nas. Utužila nas andrijevačka intelektualka bez polemičkih, a i brojnih drugih kapaciteta – ravnateljica Gradske knjižnice Ružica Bobovečki. Uz plaćeničku pripomoć provincijskog parca Mije Kladarića.

Ponavljam. Kao počasni član Gradske knjižnice (to sam ja), i čitalac koji je u godinu dana posudio iz Gradske knjižnice i pročitao najviše knjiga (to je Veljko), nanijeli smo joj duševnu bol, od po 30 tisuća kuna svaki, opisujući i javno objavljujući kako je tipičnim kadrovskim šibicarenjem i još tipičnijim žeravačko-gradonačelničkim mutežom slučajno postala ravnateljica, usprkos tome što je njen protukandidat bio hrvatski branitelj i invalid Domovinskg rata, s izričitom zakonskom i moralnom prednošću koji je, uz to, barem sto puta kvalificiraniji za taj posao. Što je vrlo lako dokazivo.

Međutim, brodsku javnost i brodsko pravosuđe to ne interesira pa će Ružica Bobovečki sigurno otploviti u brodsku povijest. U rubrici: vjerovali ili ne. I ondje biti uz bok s brodskim gradonačelnikom koji je nekada respektabilni kulturni Brod uspio svesti na razinu Žeravačkog Potoka, a zaposlenike Gradskog poglavarstva tretirati kao stočni fond. I u jednom i u drugom  uspješno ga, u Gradskoj knjižnici, imitira Ružica Bobovečki, nemajući pojma da na taj način svoj rok trajanja uvezuje s njegovim.

28 comments

Skip to comment form

  1. Stribore, navijamo za vas! Navijamo za autentičmost, a protiv smo fejkera, uhljeba i podguznih muha gradonačelnikovih.

  2. – U Slavonskom Brodu jedina dva autentična javna intelektualca su vremešni umirovljenici: Veljko Lukić i ja. Ima ih još dvoje, troje, ali nemaju našu autentičnost. Naime, ni Veljka, ni mene ne određuje radno mjesto, nego način na koji djelujemo i vrijednosti koje zagovaramo. Obojica ne živimo od ideja, nego za njih. Udaljeni od posebnih identiteta i interesa govorimo i djelujemo u korist društva kao cjeline, odbacujemo partikularizam, dovodimo u pitanje tuđa mišljenja i konvencije, privlači nas politički život, ali se, kao desetobojci,bavimo širokim rasponom aktualnih pitanja. U borbi za istinu – križari smo koji uzaludno pokušavaju njihati Brod…

    Reći ovo javno, svakako znači biti uvjeren u iznešene tvrdnje. Plus za hrabrost, plus za provokaciju, plus za kritiku postojećeg

  3. Treba imati muda i ovako se isprsiti. Tko su onih još dvoje-troje?

    1. Baš razmišljam tko bi oni mogli biti. Možda se sjetim do kraja mjeseca. Svaka čast na utemeljenoj prepotenci!

  4. Nastranu Striborovo prepotentno kurčenje, ali stvarno zašto se Ružica Bobovečki upustila u tužakanje, zašto imitira Duspau koji je tužio Petra Bašića? Tužiti nekog za duševnu bol i procijeniti ju određenom novčanom cifrom sramota je. Ravnateljice knjižnice i ljubiteljice djece- nije to primjer z nikoga, a pogotovo ne za mlade.

    1. Stipi Mesiću su na Ustavnom sudu rekli da političar mora otrpjeti kada ga nazovu idiotom!
      Piše Telegram: Političari kao javne ličnosti , moraju biti spremni prihvatiti oštre kritike, mišljenje je Ustavnog suda.
      U ovom gradu ne smiješ na glas izreći istinu jer bi mogao i u zatvor ako si sirotinja i nemaš novaca za dobrog odvjetnika .

  5. U Slavonskom Brodu jedina dva autentična javna intelektualca su vremešni umirovljenici: Veljko Lukić i ja, piše Uzelac. Oni jesu vremešni, ali su mlađi od mnogih četrdesetogodišnjaka, pa čak i tridesetogodišnjaka. Mladost je u glavama i stavovima.

  6. Ovo je olovna rukavica bačena u lice brodske mladeži i stareži.

  7. Uzelac i Lukić,dva autentična intelektualca.Ma jok,majko mila,oni su samo kritizeri,čak ne ni kritičari ,jer od kritičara se očekuju prijedlozi za bolje,od njih dvojice pamtim samo neke smiješne tričarije oblikovane kao prijedloge.

    Točno je kakao Brod nema,niti je ikada i imao nekoga ,akademskog slobodnjaka,znanstvenika,profesora na koleđima,jer stalni predavački satus je nužan zaštitnik akademske slobode.Ali ako Brod od tog kalibra nikoga nema to ne znaći da za tim statusom posegnuti mogu neki samozvani intelektualci.

    Oni,iako marxisti, misaono ne dosežu ni do Hegelovih spisa.Ni meni ,majko mila ,kako sam znao reći,često u raspravama ni do kolena ne sežu,a nisam intelektualac.

    1. Ha ha ha ha… koji si ti zavidni jadnik. Cijli dan ti je trebalo da složiš ovu budalaštinu. Ništa nisi shvatio.

  8. Jedan SB privatni poduzetnik cijeli dan smišlja što će ti odgovoriti.Bravo i tebi i tvom poimanju preduzetništva,kao da si još u komunizmu bato.

    Dobro ,po obrazovanju,intelektualac sam,tri diplome su potvrda.Ne smatram se pak intelektualcem,jer se bavim nečim drugim, i to uspješno.Prijatelji me ipak doživljavaju intelektualnije od samoga sebe.Po knjigama koje sam pročitao,nema vas bato …ni do kolena.

    Ali tebe nešto drugo muči.Kritzizerstvo je tvoj izbor ,a nisi ga morao uzeti ,sredina je vapila za kritičarima ,a često su drugi bili veći kritičari,pa i ja među njima od vas samozvanih intelektualaca.

    1. Da nisi intelektualac govore tri stvari. Prvo, nisi u stanju pravilno iščitati nijedan tekst do sada, pa ni ovaj, jer nemaš ni širine ni koncentracije. Drugo, nacionalist si, uskogrudnih shvaćanja društvene i povijesne zbilje. I treće, ne izlažeš svoju kožu javno nikada i nigdje. Laprdaš možda privatno nekomu o nečemu, ali tvojih radova i tvog imene nema nigdje. Ne razlikuješ privatno i javno. Sjedi dolje, jedan iz građanske hrabrosti i komparativnog znanja. Nula iz društvenog aktivizma.

      1. Piplfoks, nema tu pomoći. Čovjek misli ako je pročitao 1 000 knjiga da je intelektuaac. Na jednom mjestu sam pročitao. da Lukić samo posjeduje 2 500 knjiga. No, ne čini ga to intelektuualcem. Nego svakodnevno javno određivanje prema društvu u kojem živi. Uzelac je napisao 30 relevantnih knjiga. U žiži je kritike postojećeg. A warum nacionalistički serenda i zavidi.

        1. Nisam za pravopisnu i korekturnu strogost u komentarima koji se ovdje i inače ostavljaju, ali kad se ide ispod neke razine onda je to nepodnošljivo. Warum tipka nepimeno, a pretendira biti mislećim čovjekom.

          1. warum je pristojan i kulturan čovjek, i zna svašta, i ima svoj stav i životno i čitateljsko iskustvo, trebalo bi ga više slušati a manje kritizirati

  9. Šta je završila ta Bobovečka, koje su njezine reference? Kad ukucam Bobovečka u tražilicu dobijem sliku kostimirane dame s kamelijama, ni jedan njen objavljeni autorski tekst, niti jedan intelektualni rad, nikakva škola, nema biografije, nema referenci, ne zna se o Bobovečkoj ništa osim nekih kostimiranih slika i slika iz vrtića s djecom. Mislih da je ravnateljica vrtića, a ne knjižnice.
    U svijetu ih zovu Librarians, knjižničari, i posebno su cijenjeni kao visokoobrazovani stručnjaci za knjige i povezivanje knjiga i ljudi. Osposobljeni su prenositi knjige i ljubav za knjigu hendikepiranima, slijepima i gluhima, i mnogi librariansi obvezno uz visokostručno obrazovanje znaju i znakovni jezik gluhonijemih i Brailleevo pismo. Librarian je i poseban po svom humanizmu, ljubaznosti, plemenitosti, strpljivosti, karakteru i ostalim mentalnim tehnikama kojima imponira i privlači ljude i povezuje ih s pisanom civilizacijom. I da, mora biti humanist i intelektualac par excellence, a ne politička marioneta. Naše društvo strašno trpi i propada.
    Kod nas je sve strašno, čak su i knjige palile umjesto da ih spašavaju. A knjižničarkama se prave.

    https://www.liberquarterly.eu/articles/10.18352/lq.9958/

  10. Intelektualni jal i jad,poznat je ovoj sredini.Ova dvojica su samo vrh toga kritizerskog jala.

    Glede kritike ,u obliku prijedloga , sam poznat,često i uvažavane od prvih ,Metera i Piplovića preko ostalih dužnosnika sve do Duspare i Marušića .Ali bato,od vašeg kritizerstva leba bela nije nigda bilo.

    1. Kako se zoveš? Predstavi se! Htio bi znati koga je to uvžavali uvaženi Piplovi, Meter i Duspara. Ili… šuti zauvijek.

  11. Kada u svojoj branši pet godina za redom neki od vas bude među prvih 1 % u svijetu,kao ja,onda vas smatram respektabilnim i doraslim ,sad da li ,intelektualcima,glazbenicima,novinarima,politilozima,svećenicima ili sl.,svejedno je bato

    Ja nemam vremena u izobilju kao ova dvojica samozvanih,radim ,čitam knjige ,ipak ne i romane sa buvljaka kao oni.No ako je to intelektualni kredo,a znam da nije,tada smo doista mješavina varoši,kasabe i palanke.

    1. Kako se zoveš? Predstavi se! Htio bi znati koga je to uvžavali uvaženi Piplović, Meter i Duspara. Ili… šuti zauvijek.

      Ipak, nisi ušutio. Nastavio si pokazivati svoju ograničenost i nerazlikovanje biznisa i javnog djelovanja kao moralne i humane snage u društvu.

      Zamjeraš što ljudi kupuju knjige na buvljaku. To je vrhunac tvojih zavidničkih budalaština. Smiri se i nakloni se ljudima koji pod punim imenom i prezimenom pišu o postojećem želeći ga izmijeniti za dobrobit svih.

  12. Stvar je u tome što ti ne čitaš knjige nego romane,vjerujem Lolitu i ostalu pedofiliju .
    Vidi bato ja sam izabrao svu trojicu uvaženih,onomad kada si ti pijan po birtijama hodio, i sa KOS-ovom vizurom zborio, i naravno da me uvažavaju,a zašto bi tebe.

    Devedesetih hladnoratovski pobjednici su počeli kao i svaki drugi pobjednici pisati novu povijest ,velikim dijelom temeljenu na materijalima pristiglim iz Moskve,a o tome ste samo nešto načuli,pročitali ništa.Brodskim žargonom,nula bodova.

    Za neke od vodećih intelektualce današnjice uopće niste ni čuli,o Talebu si provjeravao kod svojih kolega povjesničara,jadniće,a mlađi je od tebe 20 godina itd.itd.

    Brkate pojam kultura i civilizacija.Postoje političke kulture ,homoseksualna,feministička,glazbena itd.,koje su uistinu duboko kritične prema postojećem,nazivaju ih kulturkritik,ali vi ne spadate u njih.Vaša kritika je vazda zlonamjerna,ciljana,fabricirana bato.

    1. Može li se polemizirati s isklučivošću i sljepilom? Teško. Može li se smatrati intelektualcem koji Nabokova i Lolitu vidi kao pedofilsku literaruru? Nemoguće, čini mi se. Može li se ozbiljno shvatiti čovjeka koji se hvali da je on netko i nešto, a nma traga o tome, nema javnog dolaza da se borio za društveni napredak, borio bez milosti u sukobu s vladujućom politikom? Sumnjam. Iz takvog čovjeka koji se deklarira kao nacionalist i mrzitelj manjina ne izlazi intelekualnost, nego netolerancija i razdor.

  13. Nisi me razumio bato,civilizacijski se razilazimo,ne samo kulturološki.Pripadamo dvjema različitim civilizacijama,domovina ti je čedo zapadno evropske civilizacije ,a ti si pripadnik bizantsko-pravoslavne civilizacije.Radi se o tvojim problemima ,a ne o problemima domovine ti ,koja je pri tome neuporedivo širokogrudnija glede toga od tebe i takvih.

    Domovina te baš takovog, drugačijeg i prihvaća,ali ti nju ne . Vazda kritizer ,nikada zahvalan.

    1. warum, ti si antiintelektualac, isključivi šovinist, iskompleksiran građanin, frazer, nikome primjer za ljubav, bratstvo ljudsko, čudan svat pun predrasuda. Ne može ti se pomoći. Samo piči ako ti je lakše.

  14. Oni koji me znaju kažu da cijeli život handrim sve bez kompleksa. Od KPJ pa do matičnog mi HDZ-a.Pa ja se od mladosti samofinanciram,a ti bi i danas ,živahni starčiću ,od sredine nešto ušičario,ali ne daju ti ,nisi zaslužan,rekoše ti.I to su ti problemi sa sredinom i domovinom.

    Bato ,i sredina bi volila da si ti drugačiji,kažu ako vas već obilato financiramo,milodarom od Milorada ,bar da neke vajde i imamo od vas,samozvanih najboljih.

    1. – Oni koji me znaju kažu da cijeli život handrim sve bez kompleksa. Od KPJ pa do matičnog mi HDZ-a.

      Pa u tome je štos… nitko te, intelektualac, ne zna. Matični HDZ? Je li to šačica protuha iz tvog sokaka?

  15. Mi poljoprivrednici, iz razloga većeg boravka na zraku, možda jasnije vidimo što muči uvažene intelektualce (komentatore): ” Gospodo intelektualci, da li tko od Vas prošle godine općio sa suprotnim ili istim spolom”?

    1. Da si nastavio i rekao… kao što ja općim svakog dana… povjerovao bih ti da nisi intelektualac. Ovako, tvoje pitanje spada u samokritiku jednog intelektualca.

Odgovori