Stribor Uzelac Schwendemann: Brodska politička birokracija igra na veliko

 

Bazene, iste veličine kao brodski, imaju Varaždinci u funkciji. I godišnje, za njihovo održavanje, plaćaju iz proračuna preko 8 milijuna kuna. Nema razloga da i brodski bazeni opterete proračun tom cifrom s tim što na godinu stižu i desetak milijunski anuiteti za vraćanje kredita podignutog za gradnju bazena (9.830.958 kuna), a projekcijama proračuna za 2013. godinu prihodi se smanjuju za 18 milijuna kuna! Zahvaljujući genijima koji vode ovaj grad, proračunska 2013. godina bit će vrlo vesela godina.

 

 

Nakon diplome za transparentnost, diplome za turističke dosege, ova za prekograničnu suradnju bi kompletirala seriju. Iz pouzdanih izvora saznajemo kako se ta ključna diploma u seriji može jeftino nabaviti u Derventi, povijesno poznatom i priznatom centru za izradu školskih, stručnih i inih diploma brojnih današnjih brodskih uglednika.

 

Potopljeni brod

U gradu koji je nekada bio industrijski razvijeniji od Zagreba. U gradu čiji je desetgodišnji priliv stanovništva zbog toga bio, pedeset godina, oko deset tisuća duša. U gradu koji je danas na začelju ekonomskog razvoja u Hrvatskoj i iz kojeg je, zbog toga, u zadnjih deset godina otišlo desetak tisuća najkvalitetnijih ljudi, a nitko u njega, od onih uobičajenih deset tisuća u deset godina, nije dragovoljno došao. U gradu koji na očigled propada ekonomski, društveno, kulturno i demografski, politička birokracija gradi, na kreditni dug, bazene i natkrivenu tržnicu za iznos od šezdesetak milijuna kuna, novca koji je otet od brodskih nezaposlenih, osiromašenih, prezaduženih, gladnih i žednih, propalih i sluđenih građana. Kad su to, u ovo vrijeme, tako pametni i korisni projekti, zašto nisu prepušteni pametnom tržištu i pametnom privatnom poduzetništvu, nego ih gradi poludjela politička birokracija oličena u Gradskom vijeću, upravi i gradonačelniku, pritom ne vodeći računa da brodska tržnica punim kapacitetom radi jedan put tjedno i da gradonačelnik upravo prodaje jedini parking te tržnice za druge namjene, a da su svi dosad izgrađeni bazeni nadomak Broda, propali (Migalovci, Sibinj, Selna).

 

Logika birokratskog investiranja uvijek je ista, privatni i politički interesi jači su od društveno ekonomske računice, pri čemu za posljedice ne odgovara nitko. Politička birokracija uvijek igra na veliko. Ono što su nekada bili piramide, koloseumi i dvorci, danas su u Hrvatskoj, na primjer, Isus na Marjanu veći od onoga u Riu, Pelješki most ili ceste…

 

Višestruko neuki, a gospodarski napose, Ivica Račan nije oživljavao gospodarstvo stvaranjem povoljnih uvjeta za proizvodnju i izvoz, već oživljavanjem birokratskih investicija kao što su auto-put između Splita i Zagreba. Ideja je naravno, bila Čačićeva, kao i mrs. Danas Hrvatska ne može snositi otplate kredita koji su potrošeni za njegovu gradnju iz prostog razloga što je taj auto-put nerentabilan i ne ostvaruje dovoljan prihod. Budući kod nas turistička sezona traje najdulje tri mjeseca. I, tko je jamio, jamio, ajmo mi sada prodati ili iznajmiti na sto godina taj nerentabilini auto-put. Ideja, pogađate, ponovo Čačićeva. Pitanje glasi: dobro, Čačić & company «monetizirati» će (tako se zove prodaja ili najam) Dalmatinu, a što će Brod sa nerentabilnim bazenima i natkrivenom tržnicom? Kome to prodati? Bazene, iste veličine kao brodski, imaju Varaždinci u funkciji. I godišnje, za njihovo održavanje, plaćaju iz proračuna preko 8 milijuna kuna. Nema razloga da i brodski bazeni opterete proračun tom cifrom s tim što na godinu stižu i desetak milijunski anuiteti za vraćanje kredita podignutog za gradnju bazena (9.830.958 kuna), a projekcijama proračuna za 2013. godinu prihodi se smanjuju za 18 milijuna kuna! Zahvaljujući genijima koji vode ovaj grad, proračunska 2013. godina bit će vrlo vesela godina.

 

Idemo dalje. Da itko u ovoj zemlji trunku iskreno, logično i pametno ekonomski razmišlja, auto-put Zagreb-Beograd bio bi prioritetni putni pravac Hrvatske. To je pravac koji povezuje Europu s Istočnim Balkanom i Bliskim istokom. Dok još nije bilo auto-puta s dvije trake tu su kolali milijuni gastarbajtera iz Turske i Grčke, stotine tisuće kamiona za Sofiju, Ankaru, Teheran… Brod je u to vrijeme imao i po 180 tisuća noćenja godišnje (danas dvadesetak tisuća). Za vrijeme rata taj je promet preusmjeravan preko Mađarske, a nakon rata hadezeovski pokvarenjaci i esdepeove ministarske pičkice nisu se usudili pisnuti o nastojanju da se promet tim auto-putom oživi i dovede na negdašnju razinu. Dapače, prvo se taj pravac pretvorio u nigdinu – Lipovac. Tisuće Grka, Turaka ili običnih turista izbezumljeno su se raspitivali, na benzinskim crpkama, gdje su pogriješili i sišli sa pravca za Beograd i Ankaru, a kad im je objašnjeno da je Beograd ustvari Lipovac, odlučili su da više nikad ne dolaze u tu ludu zemlju u kojoj budale mijenjaju putokaze. U kontinentalnoj turističkoj meki Hrvatske, Slavonskom Brodu, još uvijek je pravac prema Beogradu markiran kao Lipovac. A auto-put, koji je mogao biti investicijski hit, je opustio. U toj važnoj sastavnici brodske nesreće, sreća je da su gradskom i turističkom načelnikom Broda, koji se ne usudi taknuti smjerokaz Lipovac, namjestili međunarodno priznanje turističkih novinara. A za turističke novinare i mala djeca znaju kako je to svojta koja za jedno besplatno nažderavanje janjetinom (s noćenjem) ne samo da piše što hoćete, nego za to dijeli i diplome. S kojima se onda načelnici turističkih gorostasa okolo ponosno slikaju…

 

A nakon najnovijeg skandala koji je brodski skandalonačelnik inscenirao s ministrom okoliša, u kojem je otkriveno kako manipulira javnošću, što je u Brodu i vrapcima poznato, i taji da ne odgovara na ponude za pregovore s čelnicima zagađivačke bosanskobrodske rafinerije, javnost očekuje novu gradonačelničku diplomu za izuzetne zasluge u prekograničnoj suradnji. Nakon diplome za transparentnost, diplome za turističke dosege, ova za prekograničnu suradnju bi kompletirala seriju. Iz pouzdanih izvora saznajemo kako se ta ključna diploma u seriji može jeftino nabaviti u Derventi, povijesno poznatom i priznatom centru za izradu školskih, stručnih i inih diploma brojnih današnjih brodskih uglednika.

 

 

 

Ostale kolumne Stribora U. Schwendemanna možete pročitati na njegovom sajtu www.striborschwendemann.com

 

                                                                                                                                                                                                   

 

26 comments

Skip to comment form

  1. Dio novca za održavanje bazena prikupit će se od građana, čitavih obitelji, djece. Ne ideš na more, a kupao bi se? Daj mjesečno barem 200 kuna za upad. I buć! Trećinu prihoda otići će na zaposlene, odabrane tako što će se natjecati u plivanju 200 metara prsno.

  2. Ovo sa autoputom ti pije vode.Ostalo ,brate,ne.Vidi se kako si bliži povijesti nego budučnosti.Bučni malo kako reće,ali glavom.Zar u drugoj dekadi 21 stoljeća raspravljati o tome trebaju li nam bazeni i tržnica,natkrivena.Ima ovaj grad ipak toliko ljudskog potencijala i za te osnovne potrebe civilizacije.A za pare,nemoj da brigaš…

  3. je,rimljani su imali bazene pa možemo i mi jelda?samo zaboravljaš da su rimljani imali i robove.kad se malo bolje pogleda nije se puno promijenilo osim tehnološkog napretka.bazeni su baš potreba civilizacije!S tih 53 milijuna + vjerojatnih 20/25 % koliko se može tražiti za dodatne radove se mogao sanirati vijuš i dio sačuvati za iduće godine kad budemo dobili sveučilište(daj bože) tj.za zgradu/kampus sveučilišta.ili smo mogli vratiti onaj nepotrebni kredit od 40 milijuna koji ce se godinama otplacivati…ali treba sad pred izbore sagradit takve retardirane populističke projekte a tko će ih otplaćivat…pa svi mi koji OSTANEMO u brodu.meni je i poloj sa uloženih 500 000 kn sasvim dobar tj bio je dobar i bez tih 500 000 kn.

  4. Aljehin, pogrešan potez. Ne raspravlja autor trebaju li bazeni ili ne, nego tko treba financirati njihovu izgradnju. Porezni obveznici ili privatni kapital. To je velika razlika.

  5. Ne mogu ništa drugo reći, no složiti se u cijelosti s autorom. No, već je u nekoliko drugih napisa apostrofirana ova (samo)ubilačka, megalomanska politika, ali se uvijek i svuda nađe neki Aljehin, koji će ju spremno braniti. Po istoj je logici grad trebao financirati gradnju Kolosejuma, jer je i kino, dapače multipleks, uljudbeno dostignuće. No kome govoriti, ako političke elite nemaju ni trunke kreativnosti, apsolutno nikakvih ideja što učiniti s ovim narodom, kako bar pokušati pokrenuti gospodarstvo i potaknuti zapošljavanje. S druge strane, ne treba zanemariti pravi cilj ovakvih projekata koji se najčešće krije u profitabilnoj interakciji s građevinskim lobijem.

  6. Istovremeno, samo kao mali primjer birokratske zatucanosti, svaki poduzetnik mora svaki mjesec bar jedanput pohoditi tri sveta mjesta: Finu, poreznu i županiju, u svakoj od tih čekati u redu i svakoj od njih nositi ponekad jedne te iste podatke ispisane na različitim obrascima. Pri tome Fini nekad trebate i platiti kako bi vam preuzeli podatke koje ultimativno zahtijeva država.

    Umjesto da se gospoda političari pozabave ovakvim problemima i bar na toj razini pokažu kako razumiju i podržavaju poduzetnike (a oni bi trebali biti glavni nositelji razvoja u kapitalizmu koji smo odabrali), oni pretaču vazda isto i gledaju kako će podijeliti i spiskati lovu poreznih obveznika.

    Oko gospodarstva i poduzetništva je izgrađena mastodontska birokratska konstrukcija, koja malom poduzetniku ne da prdnuti ni normalno raditi, a sve u cilju zaštite “jadnih građana” od tih zlih malih poduzetnika. Istovremeno, isti taj birokratski aparat i pravosudna mafija propustili su primijetiti, a kamoli sankcionirati krađu i prijevaru nesagledivih razmjera, koja nije prestala s privatizacijom nego konstantno traje i danas.

  7. pa eno žderić dobio pol godine za privatizacijske malverzacije a temeljni kapital su smanjili 20.ak puta.
    sa 50-ak milijuna maraka na DVA I POL….kako onda možeš reći da se ne obračunavaju s kriminalom u privatizaciji xD

  8. Bazeni su kako kažete neprofitabilni,baš kao i škole,stadioni,bolnice,policijske postaje,a ipak ih grade i u drugim sredinama.Ne samo civilizacijska ,ili sportska ,nego zdravstvena i ina druga potreba suvremenog čovjeka.Kome dakle ne trebaju bazeni,onima čiji dosezi su bar za koplje ispod.

  9. Svaka čast g. Striboru, ali spominjati diplome koje se može lako nabaviti u Derventi i sl. najobičniji je, i vrlo prljavi, govor mržnje, omalovažavanje, ali i (nedovoljno!) prikriveni šovinizam u tako dobro poznatoj maniri šovinizma 90′ godina prošlog stoljeća! U 21. stoljeću, ovakav je nastup ispod svake civilizacijske razine i jednostavno ga niti jedno civilizirano društvo ne smije i ne može tolerirati, pa makar bila riječ i o uvaženoj javnoj ličnosti!

    Nisam osobiti pobornik onoga što radi naš vrli gradonačelnik, koji često dolazi u prvi plan, ne zahvaljujući
    velikim pothvatima i uspjesima, nego bahatosti i samovolji, ali da je potrebno baš pljuvati po svemu što dolazi od tog čovjeka, nije ni pošteno ni principijelno! Jedno je konstruktivna kritika, ali sasvim nešto drugo jalovo kritizerstvo!

    Što predlažete, g. Schwendemann, da zbog krize, neimaštine, … Brod ostane na razini srednjeg vijeka, bez mnoštva sadržaja koji svakoj urbanoj sredini daje elementarna obilježja?!! Zar su građani Sl. Broda manje zaslužili bazene (i to među posljednjima od svih iole većih gradova!) od stanovnika bitno manjih Vinkovaca, Čakovca, Đakova, … Zar je uvjerljivo najružnija gradska tržnica u čitavoj RH trebala ostati takva i dodatnih 40 godina…?!!! Što vi, predlažete, da živimo u blatu, kaljuži sljedećih 30-40 godina dok se ne razvijemo dovoljno?!! Nije mi jasno!
    I na kraju, jeli moguće baš sve mjeriti isključivo grubom logikom ekonomske rentabilnosti?! Kako bi, kad bismo doslovno primjenjivali ovakvu logiku, prošle škole, muzeji, galerije, domovi umirovljenika, bolnice, vrtići… jer ništa od navedenog nije osobito isplativo ali je ipak nužno bilo kojoj iole civiliziranoj sredini ?!

  10. I još nešto, mislim da bi glavni i odgovorni urednik (ukoliko takav ovdje postoji!) trebao voditi više računa o kvaliteti javnog govora, o onome što se i na koji način objavljuje na ovoj stranici, koju inače vrlo cijenim kao alternativni izvor informacija o gradu i šire!

    Ako ne zbog osobite ljubavi prema svima onima koje se ovdje opetovano, više ili manje otvoreno, proziva izrazito šovinističkim opaskama, iznimno ružnim generalizacijama, insinuacijama (svaka sredina, osobito uskogrudno malograđanska, valjda mora imati dežurne “židove”, “pedroe”, iliti dežurne krivce za sve!) onda barem u ime elementarnih civilizacijskih dosega!

    Jedna od elementarnih odlika Slavonkog Broda, kao graničnog grada, UVIJEK je bila šarolikost njegovih stanovnika, njihovog porijekla, multikulturalnost, što osobno smatram ogromnim potencijalom i komparativnom prednošću ispred drugih, mnogo zatvorenijih sredina! Vrijeđanje
    pojedinaca na temelju njihovog porijekla, imena, običaja… još je jedan, nažalost, relikt ludila 90′ godina i otvorena negacija multikulturalnosti i civiliziranosti! Ali, prije svega, to je negacija onoga najboljega što ovaj grad, kao sredina koja je uvijek bila otvorena prema drugome i drugačijem, koji je nerijetko značajno doprinosio razvoju ovog grada!

  11. Neki vjerojatno osuđuju teško bolesne jer ne vode dovoljno računa o svom imidžu i obleki. Ljudima s inkontinencijom treba zamjeriti kako ne drže dovoljno do higijene, jer čak i mala djeca znaju kako se obavlja nužda. Ljudima oboljelim od opasnih, smrtonosnih bolesti valja zamjeriti ako ne čitaju dovoljno, jer pobogu, čitati i obrazovati se je civilizacijsko dostignuće. Tako i gradu, koji je teško gospodarski obolio, trebaju uređeno korzo, sportske dvorane, natkriveni bazeni, koncertne dvorane, najljepše tržnice u državi itd, itd. Nema veze što svaki laik vidi kako će se teško namači sredstva za održavanje pa će sve propasti prije nego se krediti otplate. Takvo krajnje egoistično ponašanje plaćat će naša djeca i nasljednici.

    Nećemo liječiti rak, ali ćemo obući frak.

  12. (op. da završim rečenicu) …može ponuditi svim ljudima dobre volje, koji su uvijek dobrodošli u grad na Savi!

  13. To što ti govoriš, Oskaru, obična je demagogija, razbacivanje jeftinim floskulama! Čisto sumnjam da se i jedan od ovih projekata radio bez neke ekonomske računice, ali, za svaki slučaj, obavezno pročitaj što sam napisao o školama, vrtićima, domovima umirovljenika …

  14. Žalosno je kad nema dobre volje da svi u svojoj domeni učinimo najbolje što možemo, nego se uporno bacamo na miniranje svega onoga što drugi pokušavaju učiniti!

    Očito je da se ne možemo oko nekih stvari složiti, ali i to je ok, jer cijenim tuđe mišljenje, makar se s njim ne slažem! Ne moramo svi oko svega imati isto mišljenje jer, nadam se, ne živimo u jednoumlju!

  15. “I na kraju, jeli moguće baš sve mjeriti isključivo grubom logikom ekonomske rentabilnosti?! Kako bi, kad bismo doslovno primjenjivali ovakvu logiku, prošle škole, muzeji, galerije, domovi umirovljenika, bolnice, vrtići… jer ništa od navedenog nije osobito isplativo ali je ipak nužno bilo kojoj iole civiliziranoj sredini ?!”

    Ma zamislite samo onu neciviliziranu stoku koja bez toga živi po selima naše županije, u Lici, Dalmatinskoj zagori i drugim “pasivnim” krajevima. Treba im sjeme zatrti.

    O, izvinite mi g. Burnett, povuče me tumačenje ove vaše izjave ka onome što mrzite, a to je šovinizam i netolerantnost. Nisam ni ja za generalizacije, ali realno, ipak naši centri obrazovne izvrsnosti još nisu dosegli čuvenost koju imaju pojedina bosanska “veleučilišta”. Ili mislite da jesu pa ih treba u istoj rečenici spomenuti.

    No, budimo tolerantni i širokogrudni. Kako bi dosegli određeni civilizacijske i zdravstvene standarde tražimo od naših vlastodržaca neka izgrade bar 4 natkrivena bazena u gradu i po jedan u svakom selu il naselju s više od recimo pet tisuća stanovnika. Oni koji žive u manjim sredinama nek ostanu i dalje zdravstveno nesavjesna necivilizirana zatucana stoka.

    Hoćemo li nakon svih ovih uljudbeno nužnih objekata imati pravo tražiti od g.Špicera bar 20-tak premijera godišnje poput Meta ili ćemo kod vlade inzistirati na HNK SB? Kako smo uopće bez toga do sada preživjeli?

  16. G. Burnett i ostali, bez problema bismo se složili oko toga što je civilizacijski doseg te ne bi bilo potrebe raspravljati o tome jesu li potrebni bazeni / tržnica / muzeji u SB kada bi se radilo o nekim drugim vremenima. No, postoji nešto što se zove prioritet. Postoji osnova, a postoji i nadogradnja. Postoji vrijeme za nešto, a trebala bi postojati i mjera.

    Treba liječiti akne, ali ne nužno onda kada vam je prerezana aorta.

  17. Da zamislite samo tu “neciviliziranu stoku” … Žalosno, ali kod nas je uz takve stavove, kakve prezentiraju pojedinci, nemoguće da jedan grad, koji ipak, uz dužno poštovanje prema svim selima, “pasivnim krajevima”… ima “malo više” stanovnika koji bi mogli u 21. st. imati kakve-takve sadržaje, i skoro dobije
    sve ono što jedan grad čini gradom (ako izuzmemo, možda, jer mi nije namjera generalizirati, neke gradove u Afganistanu, Bangladešu…)!

    A da bi svaka veća sredina trebala imati neke sadržaje, apsolutno se slažem!

    Ne namjeravam komentirati vaše opaske o bosanskim “veleučilištima”! Vama kao, očito velikom znalcu ostavljam bavljenje ovakvim stvarima, jer mislim da postoji mnogo konstruktivnijih stvari kojima se može baviti, a nisu hranjenje isključivošću, šovinizmom, pa potencijalno i mržnjom!

    Za dugo vremena jedan bazen nam, siguran sam, bude i više nego dovoljan… A što se tiče HNK u Sl. Brodu, apsolutno se slažem, u mojem slučaju bez bilo kakvog cinizma, gradu veličine Sl. Broda svakako treba profesionalno kazalište, jer ga ima, primjera radi, i jedna Požega!

    A samo za Vas, obavezno negdje pročitati nešto o Pol Potu! Izgleda da ste u mnogočemu istomišljenici!

  18. I ponavljam, ne moramo svi imati isto mišljenje o svemu! Pluralizam mišljenja je OK!

  19. “Bazeni su kako kažete neprofitabilni,baš kao i škole,stadioni,bolnice,policijske postaje,a ipak ih grade i u drugim sredinama.Ne samo civilizacijska ,ili sportska ,nego zdravstvena i ina druga potreba suvremenog čovjeka.Kome dakle ne trebaju bazeni,onima čiji dosezi su bar za koplje ispod.”

    Moj susjed, jebo sliku svoju, vozi Mercedes, a ja trulju. Posudiš mi neku lovu da i ja ubodem mećavu? Nemam neke ušteđevine, nemam sigurne redovite prihode, nemam imovine, ali imam dobru volju nekad ti vratiti lovu. Može?

    Sjevernjaci tvrrde i čak to provode i u praksi, a neki ih znanstvenici i podupiru u tome, kako je zdravstveno korisno iz vrele saune izletiti i baciti se u zaleđeno jezero. To je bar za koplje više od bazena.

    Još koplje više je prakticirati jogu. Ja sam za izgradnju Centra za jogu u kojemu bi naše sugrađane podučili kako živjeti od Prane i ne trošiti lovu bez veze za prehranu. Vazda siti i temeljito izmeditirani, dobro izbalansirani nadišli bi sve prizemno i posvetili bi se samo duhovnoj i duševnoj nadogradnji.

  20. “.. dobije sve ono što jedan grad čini gradom …” – ključna riječ je dobije. Nitko ništa ne dobiva, već sve valja platiti. Mi love nemamo. Halo??? Ponavljam pitanje i tebi. Posudiš mi deset glava? Eurića naravno. Vratim ti, majke mi. Ako ne uzmi nasljeđe od mog malog. Da dokažem kako se ne radi od običnoj demagogiji, ako si stvarno spreman posuditi, ja ću doista uzeti.

  21. Svaka čast na dosljednosti! Ako ništa drugo, to vam se svakako može priznati …. Iako, kakve koristi od toga, ali, valjda vam je dosadno, a još uvijek imate dovljno novaca da se koristite računalom, ali i vremena, koje je danas također vrlo skupa roba!

    I kritizerstvo je, kao i bacanje floskula, sasvim legitiman diskurs! Jedino što vrlo brzo ubija bilo kakvu suvislu, argumentiranu konverzaciju, za koju je, ipak, potrebno barem dvoje!

    Kako bi rekli Vulkanci, “Live long an prosper!” Pozdrav!

  22. Slažem se, možemo zaključiti. Za kraj, spomenut ću samo jedan pojam “održivi razvoj”. Pogledajte kako su Ekonomija, okruženje i društvo prikazani likovima iste veličine. Pametnom dosta.

    http://ecogreenteam.eu5.org/eco-green-team-odrzivi-razvoj

    Burnett, ajde sad ti još samo nešto, nek’ ne bude moja zadnja!

  23. Burnett, ja sam glavni i odgovorni urednik i odgovoran sam za izbor i objavljivanje svih postova. Uostalom, na dnu stranice je impressum.

    Ako pratiš strategiju portala i ako si pokopčao rezone izbora tekstova trebao si zaključti da doista pomno vodim računa o kvaliteti javnog govora, da portal nastojim ustrojiti kao sabirnicu dobrih tekstova i stavova koji se opiru stereotipijama, društvenim dogmama i pokušajima kontrole pojedinaca od strane nametnutih autoriteta. Jednostavno, ne priznajem prokušane recepte podvlašćivanja i nadraživanja ljudi parolama s ciljem homogeniziranja kolektiviteta. Stoga drugo ime ovom portalu može biti OTPOR. Nekako razumijem da si zabrinut što se objavljuje, ali mi nije jasno kad kritiziraš “na koji način se objavljuje”. O čemu se tu radi?

    Što se tiče Stribora, molim te malo bolje prouči njegov cjelokupan opus. On je trenutno, uz Slavka Mirkovića i Zvonimira Toldija, najjači autor u Slavonskom Brodu. Kao suradnik mi je dragocjen, jer diže razinu kvalitete portala. Nije šovinist, nije netolerantan, on jednostavno ne podnosi nasilje, glupost i laž.

    I na kraju, drago mi je da si svratio. S obzirom da je SBPeriskop otvoren za suradnju svima koji imaju nešto reči o ovom gradu, na atraktivan i argumentiran način – pozivam te na suradnju. Pošalji tekstove!

    1. Gospodine Lukiću, donedavno ste govorili(pisali) ovako, citiram: “Stribor je (uz Toldija, Mirkovića i pokojnog Rema), veliki feljtonist koji je u svojim tekstovima i knjigama situirao kulturu i povijest Slavonskog Broda u građanske okvire, u okvire uljuđenosti i bogate baštine, u zajedničku hrvatsku povijest, koji je dokazao da je Brod grad živi organizam koji je iznjedrio velike pisce, političare, graditelje, umjetnike, novinare. Stribor je pjesnik našeg grada, koji iz naftalina izvukao priče o ljudima koji su stvarali Slavonski Brod. On je vješt feljtonist, ali i nezavisan intelektualac.”
      Gdje nestade Rem iz uljuđene i bogate brodske kulturne baštine? Vaš kolumnist Stribor, iz samo njemu (a možda i Vama) znanih razloga pokušava ga izbacitii iz okvira u koje ste ga do prije nekoliko dana i sami svrstavali. Prvi puta ste nabrojali četiri(uključujući i Vašeg kolumnistu), sada trojicu. Hoće li u nekom Vašem budućem komentaru ostati samo jedan, zna se koji, “velikan” brodske kulturne baštine?
      Portal je Vaš kao i autonomno pravo da ga uređujete i vodite kako želite, Vaše je pravo da oko sebe okupljate umišljene veličine, ali nemate pravo udbaškim i kvazipsihološkim vojničkim manirima pokušavati utjecati na mišljenje ljudi koji ga povremeno posjećuju(onih nekoliko stalnih su i tako vaši istomišljenici) , i u isto vrijeme tvrditi da ste tolerantni i da poštujete (i) drugačije mišljenje.
      Pročitate li Vi članke Vaših autora prije nego ih objavite? I dalje tvrdite da u njima nema vulgarnosti, nekulture, šovinizma, pa i gorega?
      U ovom jadu od beskičmenjaškog novinarstva potpuno podržavam svačiji, pa i Vaš OTPOR- način da budete drugačiji, bolji drugačiji. Ali, nažalost, Vi ste samo drugačiji.

  24. Burnett imaš pravo na svoje mišljenje i isto tako imaš pravo da budeš u krivu.vidim da ovo svoje drugo pravo,iskorištavaš u potpunosti.uspoređivat škole,domove itd sa bazenima…svašta!

  25. Ziss, ako bih na ovom portalu objavio dijelove Historije Svesavezne komunističke partije (Boljševika) – Kratki kurs, znači li to da sam ja boljševik? Ako objavim recepte za Atkinsonovu dijetu, znači li to da ih ja spravljam u svojoj kuhinji? Ako sam objavio Striborov esejistički „moj obračun“ s Remom, znači li to da sam reterirao od vlastitih rečenica o njegovoj vještini feljtoniste? Zamijenio si teze! Poistovjetio si urednika s autorima. Za svoje stavove odgovaraju autori. Ja autore poštujem, ne kontroliram ih niti sugeriram što će napisati. I vjerujem u zdravorazumsku prosudbu čitatelja.

    Ja sam za prakticiranje mandićevske slobode lajanja. Drukčije mišljenje ne moram cijeniti, ali ga uvažavam kao jednakopravno. Nasuprot tvojim tvrdnjama apsolutno sam za slobodu izražavanja svih stavova, osim onih koji ugrožavaju nezaštićene, bespomoćne odnosno pripadnike društvenih manjina u svakom smislu.

    Ziss, čovječe, o kakvom udbašenju, manipuliranju i vojničkim manirima pišeš? Ako se neko može maksimalno udaljiti od istine o meni- onda neka neka te citira. Griješ, ali opraštam ti, jer si ipak uočio da je ovaj portal drukčiji.

Odgovori