Čuvar Božića u zimskom periodu

pax-et-bonum“Ovakve stvari mi idu na jetra. Usred Zagreba, za Došašće imaju ‘evente’ za ‘xmas’!!! Kao prvo hrvatski se to zove BOŽIĆ, a već ako stavljate na engleski onda neka se poštivaju vjerski osjećaji, tradicija i poštovanjem prema samom Sinu Božjem. Piše se CHRISTmas. Zašto se Krist izbacuje iz svog vlastitog rođendana??? Koje nepoštivanje! Svaka čast Svibanj projekt (oni su to organizirali) baš ste pogodili vjerske osjećaje u sridu. Dajte taj X maknite, for Gods sake. Osjetim negdje tu Vigilare akcija protiv ponižavanja Božića…”.

Ovo je objavio predsjednik spomenute udruge na svom FB profilu, a to su naravno prenijeli mediji, najavljujući oštru borbu i križarski rat protiv eventa i Xmasa.

Općenito, kad čujem riječ udruga, smrači mi se, jer se danas udrugom svako ima pravo zvati. Tako u Hrvatskoj imamo tisuće i tisuće udruga. Veliki broj njih radi iznimno kvalitetan posao i osnovane su sa ciljem promoviranja istinskih ljudskih vrijednosti, znanja, okupljaju ugrožene manjinske skupine itd, i njihovo bistvovanje, s obzirom na cilj, poželjno je i poticajno. Ali u tom moru ima i onih čije je postojanje zapravo samo paravan za kojekakve manipulacije: financijske, vjerske, političke….

Pročitavši ovaj status, moja prva misao bila je kako sintaksa nije baš najjača strana autora, ali dobro, svi mi tu i tamo pribjegavamo ,ruku na srce, “google prevoditelju” (čuvarima hrvatskog jezika i tradicije ovdje priznajem svoju nemušt u prijevodu engelske riječi “google”). I u hrvatskom jeziku, a i u, pu, pu, pu… onom bivšem jeziku koji je bio spoj nespojivog, uvijek je bilo tuđica. Od vajkada su djedovi od sinova i unuka tražili “cvikcange”, a bake pravile “šaumrole”.
Kako ne bih išla u dubinu i širinu neprijateljskih upada u hrvatski jezik, činjenica jeste kako danas na svakom ćošku (tj.kutu) možemo naći neki na(t)pis čije sumnjivo porijeklo bode u oči. Činjenica je kako moderni žurnalisti često pribjegavaju karpetima, eventima, pa i Xmasu. Na taj se način valjda mali, iskompleksirani narodi približavaju velikima i moćnima, iako je moje skromno mišljenje kako je to sve zapravo samo dio dobro osmišljenog marketinga (tj.promidžbe), pa bi nas Xmas trebao podsjetiti na sliku predblagdanskog šopinga u Londonu, New Yorku i drugdje gdje je Božić tradicionalno zapakiran u šareni, dopadljivi i mamipara papir. Tradicija takvog poimanja Božića je duga i rekla bih isključivo služi financijsko-ekonomskoj dobroosmišljenoj startegiji.

Elem, eto u našoj maloj Hrvatskoj postoji udruga vrlo milozvučnog imena koja poput ovog maloprije navedenog marketinškog trika treba izazvati osjećaj sigurnosti, mira, sreće i blagostanja. Jer, ako se naglas izgovori riječ V I G I L A R E, i ljudi bez formalne naobrazbe znaju da to sigurno ne znači smrt, ponor, r at. Riječ zvuči lijepo, otmjeno i apsolutno ispunjava svoju zadaću koju joj je namijenio kršteni, da ne kažem križni, kum udruge, a to je da zvuči otmjeno, učeno, stranjski i privlačno. Koliko nas u svakodnevnom govoru koristi riječ vigilare? O, ti koji vigilaš nad mojom sudbinom (npr) ili o, ti koji vigilaš nad …whatever.
Neki od vas će sada reći kako ovaj status ne čuva jezik već čuva Božić kao rođendan Sina Božjeg. For God sake, pa zašto nekome smeta slovo X. I po čemu je umetanje slova X izbacivanje Krista iz svog vlastitog rođendana?

Svakodnevno se susrećemo sa tim nesretnim X, ne znam kako vi, ali ja da.
Čim upalite kompjuter tj. računalo (iako iskreno ja na tom stroju najmanje računam), mnogima od vas zasvijetli Windows XP. Ali, ako radite, ili na bilo koji drugi način dolazite u kontakt, u ustanovama kršćanskog predznaka, tada vas XP gleda ne samo s ekrana već i sa zidova, s različitih relikvija, značaka, brevijara- Kristov monogram, nešto kao njegov skraćeni tajni znak. U kršćanskim krugovima X simbolizira i križ na kojem je Sin Božji skončao s ovosvjetskim životom i uzašao na nebo kako bi odande mogao, vjerojatno sa čirem na želucu, promatrati tlapnje onih koji u ime njegovo kreću u križarske ratove protiv slobodoumlja, ljudskih prava, slobode govora, izbora, vladavine nad vlastitim tijelom…..Krist je skončao na križu. U pravoslavnom svijetu Hrist je skončao na krstu, ali u konačnici mislim da je u svakom slučaju ljudski rod na gubitku, jer je izgubio nekoga tko je spajao, branio, čuvao od beznađa koja je nakon toga uslijedilo.

Vigilajte mi zdravo do sljedećeg puta PaX et bonum.

 

15 comments

Skip to comment form

  1. Čisti užitak za čitanje. Aktualno i pogađa u bit.

  2. Ti “Vigilare” kasne par godina za svijetom, tek sad su se našli buniti protiv Xmas. Vani su nakon svih prijepora već problem riješili i prihvatili jednakopravnost i jedne i druge riječi.

    “The “X” in “Xmas” Doesn’t Take the “Christ” Out of “Christmas. It turns out, “Xmas” is not a non-religious version of “Christmas”. The “X” is actually indicating the Greek letter “Chi”, meaning “Christ”. So “Xmas” and “Christmas” are equivalent in every way except their lettering.”

    Je$u$ i trgovina njime im je ok, ali oko riječi “Xmas” ukrštaju koplja. Lakše im je mutiti, nego učiti.

    Sanja je, kao i uvijek, XLNT (excellent). U sridu.

    I, da, Božić je ipak najljepša riječ.

  3. Sanja, lijepo vas je (opet) čitati! 🙂

    Ova groteskna (kako idemija napisa, zakašnjela) hajka na siroto “chi” mi vuče na histeriju oko Halloweeena, koji je u nas brže-bolje prekršten (no pun intended?) u “holy win”, iz čistog neznanja, da ne velim ignorancije ili gluposti, budući da engleski naziv za blagdan potječe od “all hallows’ eve”, što – gle čuda! – označava upravo večer svih svetih.

    Ja na to kažem – besposlen pop…

    P.S.: predsjedniku rečene udruge bi vjerojatno glava eksplodirala da nabasa negdje na riječ ” ἰχθύος”. Neka živi u blaženom i blagoslovljenom neznanju.

  4. Niz blagdana našeg kalendara, koji potiču od tradicionalnih običaja pa i drevnih predkršćanskih kultova, postali su mrtvi oblici društvene tradicije koja više ništa ne prenosi. Mrtva forma bez vitalne iskonske energije. Božić postaje globalni karneval kao simbol merkantilizacije svijeta u kojem se sve svodi na potrošnju. Batarelo se (iako ni on nije idealan) buni protiv toga, makar i na semantičkoj razini, te ga treba podupritjeti a ne negirati mu pravo na djelovanje jer ne pripada “poželjnom i poticajnom bivstvovanju” prema kriterijima ljudskopravaških zadojenika.

    1. “Božić postaje globalni karneval kao simbol merkantilizacije svijeta u kojem se sve svodi na potrošnju.”

      Kada je to Božić ostao bez vitalne iskonske energije? Zar nije bio karnevaliziran i u Srednjem vijeku? Merkantilizacija svijeta od tada jača i usavršava forme. U osnovi tradicije leži potreba za kolektivnom zaštitom, a ne dubina i smisao postojanja.
      Batarelo bi propisivao, on bi dijelio lekcije. On bi vratio kotač povijesti unazad. On nema vjere u nove forme jačanja duha Božića. U pitanju je konzervativac u konzervativnoj firmi. Kao takav iritira i izaziva otpor kod mislećih ljudi koji prihvaćaju ideju/pozadinu o karnevalu, ali ne prihvaćaju zadatu istinu o tumačenju postanka i funkcioniranja svijeta.
      Ti ga podupiri, ja ću ga se kloniti.

      1. Ne poznaješ povijest. Merkanitilizam je dominirao u 18. stoljeću, donekle izvire iz sekulariziranog protestantizma, od kad se buržoaska klasa odvojila i započela svoj pohod prema dominaciji nad ostalim segmentima društva. Nema on veze sa srednjevjekovnim društvom, osim s iznimkama pojedinih trgovačkih gradova. Tradicija je prenošenje ( tradere-prenositi ) i u njezinoj biti je i smisao postojanja što je preduvjet i za očuvanje kolektiviteta. Kotač povijesti se ne mora vraćati unatrag jer je povijest ciklička a ne linearna i determinirana prema “naprijed” kako tumače progresističke ideologije( sekularne religije). Sve što se dogodilo je obilježje ljudskog djelovanja i kroz razne oblike se ponovno vraća, Nietzscheovo “vječno vraćanje”.

        1. Poznajem ja povijest, ali ti, nažalost, ne razlikuješ merkantilizam od merkantilizacije. Potonji izraz si upotrijebio u komentaru i ja sam se na njega referirao. Otuda kod tebe krivo tumačenje mog tumačenja.

          Tradiciju sam protumačio kao “dugotrajno uspostavljan način mišljenja, ustaljeni običaji preuzeti iz ranijih razdoblja”.

          1. Točno, rekao sam merkantilizacija. Ali merkantilizacija povezana s komercijalizacijom Božića ima prije svega veze sa SAD-om i njihovom konzumerističkom kulturom, odatle se proširila. Njezini su korijeni opet daleko od Srednjeg vijeka i vezani su uz trgovačku klasu koja se afirmirala u merkantilizmu tj. u ranomoderni. Točna je i definicija tradicije koju si naveo. Kako god bilo, opisani obrazac je antitradicionalan i vezan je uz potrošačke vrijednosti neoliberalnog kapitalizma.

            1. Merkantilizacija religije se dogodila odmah. Vjerojatno Krista još nisu ni skinuli s križa, a nekom od apostola je pao na um nekakakav poslovni poduhvat. No eto, ja kao povijesni duduk (baš ne volim povijest: a) jer ne vjerujem u znanstvenu dokazivost većine onoga o čemu povjesničari trube i b) jer iz povijesti nitko nikada nije ništa naučio) reći ću kako je religija merkantilizirana onog trenutka kada se za nju počela ozbiljno prolijevati krv – recimo križarski ratovi. No, dobri poznavatelji povijesti vjerojatno će naći i ranije primjere.

              Jel taj tvoj Bato napisao nešto protiv Međugorja i otvorenog isprdavanja Kristu i Majci božijoj plastičnim i ininm kineskim smećem? Ako nije, onda je jadnik pobrkao prioritete.

  5. Na ovome o čemu Sanja piše poentirala je idemija sa svojim odličnim komentarom.

    Sanja, taj X ne dolazi od stranog establišmenta koji želi druge podjarmiti, već od stranog undergrounda, hackera i sličnih tipova koji su prvenstveno lijeni. Lijeni kucati predugačke riuječi na novim uređajima poput mobitela ili tableta pa i računala (zove se tako ne zato što ti moraš na njemu računati, već zato što funkcionira na jednoj jedinoj računskoj operaciji – zbrajanju). Ne bih čak rekao da su hackeri koji su proširili xmas i slične izraze ikad čuli za fckn grčki. Dakle hackerski sleng gleda da sve pojednostavi skrati i tome s prvenstveno protive i engleski jezikoslovci. Njima se diže kosa na glavi jer ovi masakriraju engleski jezik. No to je jednostavno novi esperanto, nova lingua franca svijeta, koju donose i koja kreće od omladine neoptrećene mitovima, religijama i glupom poviješću.

    I daj molim te Sanja, ne koristi više XP. Kupite bar windows 7 jer je održavanje za XP isteklo. Dakle, ni MS više ne daje nikakva jamstva za račinala koja koriste taj OS.

    Ove silne udruge koje štite kršćanstvo i katolicizam (isto vrijedi i za islam i pravoslavlje) prvenstveno pokazuju jednu okrutnu činjenicu:

    crkva se nije u stanju više braniti od svijeta i traži sve više što različitijih modusa podrške i opstanka. Čak ni dobrodušni Franjo, koji je u par mjeseci izrekao revolucionarnih tvrdnji više nego crkva u nekoliko prošlih stoljeća, teško da će ju uspjeti spasiti. No, s druge strane, nikada ne treba potcijeniti snagu ljudskog praznovjerja.

    Jbg, morat ću se i ja prijaviti za pisanje nekakvih kolumna, tek toliko da zeznem milenijuma, da ne pokupi sam sve honorare 🙂

  6. Bronstein, po čemu je on moj ? Batarelo je anglosaksonska neokonzervativna škola i to nastoji preslikati na naše društvo. Olako etiketiraš i sudiš, kao i na primjeru povijesti iz koje je dosta ljudi nešto naučilo iako to ne vidiš.

  7. Nisam misli tvoj, kao tvoj frend ili tvoj istomišljenik, nego si ga ti spomenuo pa po tome rekoh “tvoj”, ne misleći te uvrijediti. Isto vrijedi i za povijest. Ne pada mi na pamet vrijeđati povijest i povjesničare (netko se mora baviti i time), ali samo bih podsjetio na prošli i pretprošli rat za koji imamo još hrpu živih svjedoka i dokaza, a povjesničari, znanstvenici se ne mogu složiti gotovo ni oko jedne jedine činjenice. Kako kaže poslovica “povijest pišu pobjednici” i to razumijem, ali zato si dopuštam da to ne shvaćam preozbiljno. Inače, obožavam, na primjer, znanstvenu i pseudoznanstvenu, ma svu moguću i nemoguću literaturu o starom Egiptu, ali kako da ikome išta vjerujem, kada nisu u stanju pouzdano govoriti o nečemu što se dogodilo prije manje od 100 godina, a govoriti će valjda pouzdano o nečemu prije 4-5 tisuća godima.

    Doduše, i u fizici ili kemiji se nekada sukobljuju znanstvenici oko više suprotstavljenih teorija, ali to je nešto drugo.

    Pogledajte hrvatske udžbenike iz povijesti i vidjet ćete što je politički deformirana povijest.

    1. Udžbenici nisu ni pisani kao znanstvena povijest već su ono iza čega nužno stoji obrazovni program koji ima jasne ciljeve što od učenika očekuje. Što se tiče povijesti kao znanosti ona rekonstruira prošlost na temelju dostupnih izvora (nakon što ih stavi u kontekst) a ne da rekonstruira totalnu prošlost, što je nemoguće. I tu je u prednosti onaj dio historiografije koji se bavi politički neaktualnom prošlošću, zbog toga je protek vremena itekako potreban. Hajmo biti patetični pa reći, istinitija je povijest davno minulih stoljeća nego recentna. Ako imaš vremena preporučio bih ti kratki knjižurak – Edward Hallet Carr, Što je povijest ?, Srednja Europa, Zagreb, 2004. Odlično sročeno na stotinjak stranica. Ima je i naša gradska knjižnica, mnogo toga će ti biti jasnije.

      1. Ovo ide na broj 1 na listu za bolnicu. Nedajbože, ali treba i na to misliti 🙂

  8. “What’s the IQ of these people?” 😀 Ratuju protiv X u xmasu. Zar oni stvarno nemaju pametnijeg posla?

Odgovori