Superhik zakoni

superhik

occupySB

Prava zvijezda birtijskih razgovora ovih dana ponovo je naš ministar Linić. Ovaj put radi se o prijetnji njegovom zakonu o stečajnoj nagodbi tj. o tome kako je sudac Mislav Kolakušić odlučio inicirati provjeru sukladnosti navedenog zakona s Ustavom RH. Kako postoji određeni broj naših brodskih poduzetnika koji ili uopće ne razumiju u čemu je spor ili ne razumiju zašto bi navedeni,  pojedinim poduzetnicima vrlo naklonjen zakon bio sporan.

Dakle, slično kao i kod drugih “Linićevih” zakona ili zakona o legalizaciji radi se o tzv. Superhik zakonima koji u prvom redu na neki način kažnjavaju uredne ili, kako ih Linić naziva, „sitne“ građane i poduzetnike. Naime, iako ustav nastoji staviti sve građane neke demokratske zemlje u ravnopravni položaj, gotovo nikome ne pada na pamet dovesti u pitanje na primjer porezne zakone koji kažu kako oni koji imaju veća primanja trebaju proporcionalno više izdvajati za zdravstveno, socijalno i mirovinsko, te plaćati više poreza. Zar je vjerojatno kako će jedan imućni građanin koji za zdravstvo izdvaja 1000 kn biti pet puta bolje liječen od nekog manje imućnog koji izdvaja 200 kn iz plaće za zdravstvo ili nemjerljivo bolje od nezaposlenog koji uopće ne doprinosi zdravstvenom fondu? Naravno da neće ili nadajmo se da neće, jer se većina europskih sustava temelji na tim „ugrađenim“ neravnopravnostima među građanima, odnosno na solidarnosti, za razliku od američkog sustava u kojemu svatko dobije liječenja, školstva i mirovine onoliko koliko je u stanju platiti.

Problemi nastaju kada se sa temeljnih ljudskih prava solidarnost ili „solidarnost“ počne širiti prema ostalim područjima, gdje je možda ne očekujemo, poput poduzetništva. Sporni „Linićev“ Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi pravi ogromne razlike među poduzetnicima urednim platišama i među onima koji to nisu. Naime, članovi nagodbenog vijeća na osnovu nekada i dvojbenih mjerila odlučuju o tome koliko će se državnih i drugih tražbina oprostiti pojedinoj “neurednoj” tvrtki, te na taj način stavljaju nekad nesposobne ili zlonamjerne rukovoditelje tih tvrtki u puno povoljniji položaj u odnosu na tvrtke koje su sva svoja davanja uredno servisirale. Dodatno, osim neravnopravnosti neurednih prema urednim tvrtkama, stvaraju se i neravnopravnosti među pojedinim neurednim tvrtkama, jer za svaku tvrtku nagodbeno vijeće može donijeti dijametralno suprotne odluke. Prema dosadašnjoj praksi, vidi se da se generiraju ogromne razlike, te u dosta slučajeva država odustaje od opravdanih tražbina bez da su temeljito provjereni razlozi i uvjeti u kojima je došlo do nastanka poreznog i drugih dugova.

Mnogi se pitaju nije li suprotstavljanje ovakvim zakonima put k zatvaranju velikog broja tvrtki koje bi možda mogle opstati, no istovremeno valja postaviti i pitanje do kada će se i o čijem trošku neki učiti poduzetništvu i redovitom ispunjavanju svojih obaveza? Pokazuje se po tko zna koji put kako je poduzetništvo u Hrvatskoj jedna namještena i nepoštena utakmica u kojoj oni pošteni imaju sve manje snage i volje sudjelovati.

from sb underground

 

4 comments

Skip to comment form

    • Siga on 30.07.2013 at 09:30

    Nije uvijek ono što jasno vidimo ono što zaista i jest. Iza Linićevog bahatog i besramnog haračenja najranjivijih poslovnih subjekata, od pijačara do malih trgovina i sitnog poduzetništva koje čini većina obične “raje”, krije se zapravo sofisticiran plan izazivanja društvene pobune nižeg sloja pred čijim će zahtjevima ministarstvo morati krenuti na kapitalca – neodrživ mirovinski fond.
    Lukavi Linić svojim potezima “čačka mečku da opali zvečku.” Jer ako ne izvrši reformu sadašnjih ogromnih i lažno stečenih i privilegiranih mirovina buduće će generacije zaista ići s posla ravno na groblje. Jer su cijeli svoj vijek radile ne za svoje mirovine, nego njihove. A ekipa na Markovom trgu je toga itekako svjesna.
    http://www.tt-group.net/Croatia-vacations/Leto-u-Zagrebu/Crkva-Sv-Marka-Leto.jpg

  1. @Siga, otvaraš zanimljivu temu ali sam uvjeren da da ipak radiš grešku u koracima. Naime, tvoja logika je imala smisla dok nismo ušli u EU. Sada su ipak malo drugačija pravila igre: ako nam u HR deficit bude (a ti u biti o njemu pričaš kada spomnješ pijačare, poduzetnike, penzionere i ostale poduzetnike) veći od toliko i toliko, tada kao članica EU se moramo ponašati kao članica EU u takvoj situaciji – tj dovesti ga u okvire manje od 3 %. Svojim potpisom na pristupni ugovor smo to čvrsto obećali. A da će posljedice za penziće biti iste – hoće. Penzije će sigurno biti manje.

    Što se tiče modela solidarnih mirovina? Već je odavno potrošen. Ljudi, pa i sada kao država dižemo kredite da bi mogli isplatili mirovine današnjim umirovljenicima a kredite će morati vraćati naša praunučad. I teoretski i praktično je jasno da je model solidarnih mirovina neodrživ ne samo u HR okvirima nego i šire. Npr – ide se u reformu čitavog mirovinskog sustava (i solidarnog) i u DEU!!! Ne znam samo zašto se ta tema tako bojažljivo spominje u našoj javnosti kao da je to nekakav sveta krava. Dokle ćemo tako?

    Osobno sam se odavno pomirio s činjenicom da kao penzić neću moći živjeti od solidarne mirovine. Između ostalog i ovaj moj nick odražava takav moj stav jer planiram raditi do 2025 godine a tada ću imati 70 godina!

    • on 30.07.2013 at 13:49

    Bojim se da griješiš 2025. Trebalo bi ponovo provjeriti, no zadnji put kada sam provjeravao moglo se nekako živjeti od “solidarne” mirovine. Da će biti sve teže i teže to je jasno kao dan. Problem je u onima koji su “ubačeni” u sustav s ogromnim mirovinama za koje nikada nisu uplatili ni kunu. Što je s pričama o razdvajanju umirovfljenika na one koji su zaradili svoju mirovinu i one koji nisu?

    U vezi teksta, što god radio i zašto god to radio, Linić poklanja tuđe novce i oprašta tuđe dugove bez ikakvog osigurača. Kada nekome oprostiš milijune tražbina, onda treba staviti klauzulu da ako ikada ponovo stane na noge da ima prvo vratiti dug prema državi i dužnicima, a ne da si pođe lagano kupovati jahte (a izgleda da će se upravo to događati).

    • Siga on 30.07.2013 at 14:46

    @2025god, problem nezakonito stečenih mirovina je problem koji ljulja cijeli mirovinski sustav. Gledajući Linića, koji je krenuo i na nedodirljive banke, i na neovisno sudstvo, ne vjerujem da će ustuknuti pred svetom kravom . Govorim o svim nezakonito stečenim pravima iz mirovinskog osiguranja u koja, osim svih vrsta mirovina ,spadaju i naknade za tjelesno oštećenje, dodatci na mirovine i dr. Masa koja iz radnog odnosa nosi sustav se sve više smanjuje, a daljnje kreditno zaduživanje vodi u bankrot. Europski umirovljenici s četrdeset godina radnog staža ljetuju na Jadranu, hrvatski kopaju po smeću. Statistika i brojke koje navodiš za stvarnu situaciju “na terenu” su nebitni.

    http://www.sssh.hr/hr/vise/granski-sindikati-74/otvoreno-pismo-sindikata-umirovljenika-hrvatske-617

    Ni ja nisam penzić, ali mnogi koje znam jesu. Neki bez ijednog dana, neki s četrdest godina staža. A takozvani mirovinski stupovi, osobito drugi i treći, su priča za sebe. Također ružna.

Odgovori