Šalovana pamet

salovanaoccupySBKada god se povede razgovor o hrvatskoj krizi, na koju , dakako, utječu i prilike izvana, ali koja ipak primarno izvire iz dosadašnje prakse i vlastitih okoštalih strukturnih defekata, vrlo brzo se dođe do pitanja školstva, odnosno obrazovanja i obrazovnog sustava. Prva, često spominjana manjkavost tog sustava je već legendarna neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Postoje mnogobrojna zanimanja koja se uporno „proizvode“, a njihovi „nositelji“ redovito završavaju na burzi, ali i kod onih zanimanja koje gospodarstvo kao treba, sustav „izbacuje“ radnike nespremne za rad u realnim uvjetima. Pri tome se često spominje „preširoko“ obrazovanje ili obrazovanje gdje se učenike, studente opterećuje s „previše“ detalja. Mnogi nadodaju kako se obrazovanje treba okrenuti više poduzetništvu ili se čak u nekim slučajevima govori o „profitnim znanjima“ ili znanjima koja po „defaultu“ donose profit.

Doista, tko god ima iskustvo rada u realnom sektoru, susreo se sa svršenim srednjoškolcima ili čak i studentima kojima kronično nedostaju osnovna znanja o poduzetništvu i poslovanju. Osim u privatnom sektoru, takvi nas predstavljaju u raznim lokalnim vijećima ili državnim tijelima, često donoseći odluke na osnovu podataka iz poslovne sfere koje uopće ne razumiju. Mnogima je nejasno što su to: virmani, mjenice, zadužnice, krediti, kamate, porezi, dobit, gubitak, amortizacija, rezervacija, dionice, dionička skupština, dividenda, kapital, profit, rabat, likvidnost, solventnost, kurentnost …. Nedavno je u jednoj emisiji HTV-a upriličeno natjecanje između šest svršenih visokoobrazovanih mladih ljudi. Jedan od zadataka bio je izrada valjanog računa neke tvrtke za proizvod ili usluge, uz slobodno korištenje literature i interneta. Nitko od fakultetlija nije uspio napisati valjan račun. Doduše, nije to samo nedostatak obrazovnog sustava, već i katastrofalnih kompliciranih zakonskih rješenja koja su u nas na snazi. Drugi element koji izuzetno hendikepira naše svršene đake i studente je krajnje nizak nivo informatičkog obrazovanja. Kako informatika nije obavezan predmet u osnovnim školama, nije obavezna na svim srednjim školama, niti na svim fakultetima, postoji mogućnost da mladi čovjek u Hrvatskoj stekne akademsku naobrazbu, a da nije čuo ništa o računalima i da ih nije ni dotaknuo. Vjerojatno će mnogi skočiti na ovu tvrdnju i reći kako je to u današnjem svijetu nemoguće, ali takve se stvari događaju i to čak studentima koji završavaju tehničke fakultete. Treba li posebno naglašavati koliki je to deficit u današnjem ne samo poslovnom svijetu. Srećom, većina mladih je u ovom području samouka i sami se pobrinu da imaju bar osnovna korisnička znanja, no način kako se informatika predaje kao izborni predmet u osnovnim školama te kao obavezni ili izborni predmet na nekim fakultetima je ispod svake stručne razine. To nije ni čudo, jer informatički orijentirane predmete predaje svatko: od bivših nastavnika Tehničkog odgoja do raznih priučenih i prekvalificiranih ovih ili onih. Najmanje je profesora i nastavnika informatike koji dobro poznaju trojstvo pedagogija-didaktika-metodika i to primijenjeno na područje informatike. Pogrešnim pristupom često se radi više štete nego koristi. Činjenica da se u medijima često spominju pobjednici kojekakvih informatičkih ili matematičkih olimpijada, nadareni pojedinci može se interpretirati i ovako: oni su uspjeli pokazati izvanredne rezultate usprkos našem sustavu obrazovanja.

Dakle, namjeravamo li ravnopravno sudjelovati u suvremenom svijetu, posebno onom poslovnom, bit će nužno što prije osmisliti moguću nastavu informatike, koja će biti sveobuhvatnija i manje štetna od postojeće. Kažem moguću (ili ostvarivu), jer hrvatska gotovo nema znanstvenika koji bi se ozbiljnije bavili temom didaktike i metodologije nastave informatike, niti kadrova koji bi to bili u stanju kvalitetno implementirati u praksi. Nadalje, u sklopu puno spominjanog građanskog odgoja ili kao zaseban predmet valjalo bi uvesti obavezno osnovno ekonomsko, poduzetničko, gospodarsko obrazovanje za sve koji završavaju srednju školu, koje bi se buduće radnike, kroz osnovne teoretske definicije i opise te brojne praktične primjere, uvelo u svijet tržišta i kapitala, odnosno poduzetništva i kapitalizma.

No, glavna razlika koja bi se imala dogoditi u hrvatskom obrazovnom sustavu je konačno odustajanje od repetitivnog štreberskog pristupa, gdje se u svim predmetima sustavno prežvakava suhoparna teorija, koju učenici ionako, nakon odgovaranja i ocjenjivanja vrlo brzo zaboravljaju. Također, umjesto nekakvim suludim „profitnim“ znanjima, valja se okrenuti onome što donosi ne samo financijski, već i duhovni i svaki drugi „profit“ čovjeku, a to je stvaranje nove vrijednosti. Ono što hrvatske škole (a brodske kao da prednjače u tomu) nepogrešivo neutraliziraju i iskorjenjuju su kreativnost i inventivnost. U našim školama, u kojima se učenicima sve i svašta danas dopušta, kreativnost i inventivnost su kategorije koje su apsolutno zabranjene. One se ne njeguju, već, kako nisu u programu, žestoko se ignoriraju ili čak proganjaju. Naše obrazovne institucije su oltari papagajske reprodukcije, a mnogi edukatori su kardinali tih štreberskih crkava. Oni pojave kreativnosti i inovativnosti, razmišljanja svojom glavom tumače i klasificiraju kao nepripremljenost, lijenost, podkapacitiranost i najstrožije kažnjavaju. Na žalost, najbolji primjeri za to su dvije najprestižnije srednjoškolske ustanove u Brodu – gimnazije.

Osim što učeničke glave nastoje prema potrebi stisnuti ili rastegnuti u unaprijed pripremljene šalunge znanja, one su uspostavile i duboki jaz između sebe i realnog života odnosno društva. Tu i tamo ćete čuti za nekakav novi projekt obnovljivih izvora energije, solarnog vozila ili uzgoja neke nove poljoprivredne kulture iz Tehničke, Industrijske ili Poljoprivredne srednje škole, ali naše gimnazije će redovito ignorirati društvo i bilo kakvu interakciju. Već desetljećima izostaju bilo kakve priredbe i izložbe gdje bi praktično surađivali sa društvom bilo na nekim prirodoslovnim projektima, bilo na humanističkim akcijama. Vrhunac njihove interakcije s društvom su njihove stupidne završne priredbe i norijada. Kada pogledamo tko danas sve tamo predaje te tko su ravnatelji tih škola, onda nije ni čudo da interakcije s društvom nema – ne radi se ništa kreativno niti inovativno, ne potiče se i ne njeguje učenička inicijativa niti bilo kakav oblik društvenog aktivizma. Izostale su čak i izuzetno korisne školske lige i sportska natjecanja na kojima se dokazuju i prikazuju mladi sportski talenti i pokazuje sposobnost timskog djelovanja. U tim školama nema ničega osim ispraznog štrebanja pa nije ni čudo da najobrazovaniji članovi društva, koji se redovito regrutiraju iz tih škola, ne daju nikakav opipljiv doprinos ovom društvu i državi. Potpuno su podbacili. Želimo li bolje ovoj zemlji, školstvo bi se moralo istog trena stubokom reformirati pa bi prve rezultate mogli očekivati za nekih 16-17 godina, kada bi iz tako reformiranog školstva izašli prvi novi, sposobni i korisni diplomanti. Priznajem, optimista sam i ponavljam – želimo li bar malo bolju Hrvatsku, reformirajmo školstvo i već za 20 godina vidjet ćemo prve rezultate! Bez reforme školstva, neće nam pomoći ni investicije, ni promjene vlasti ni ostale gluposti koje nam mainstream mediji naturaju kao rješenja.

 

from sb underground

 

33 comments

Skip to comment form

  1. Dobro obrazložena polazna “lokacija” hrvatskih problema. Tekst je stilski začinjen slikama koje zorno objašnjavaju o čemu se radi, kao što je, na primjer, ova: “Naše obrazovne institucije su oltari papagajske reprodukcije, a mnogi edukatori su kardinali tih štreberskih crkava.”

    Kritika gimnazije je razorna.

  2. Occupy, zaboravio si na vjeronauk. To je naša uzdanica, moralno-stručna baza svakog obrazovanja. Malo se novca daje prodavačima, pardon, predavačima vječnih istina.

    Reforma obrazovanja? Tko? Kada? Isto je to kao da znaš da čovjeka treba operirati, a kirurga, sale i struje nemaš. Esdepejci to nisu ni pokušali, a Hadezejci neće pogotovo. Oni će se ugraditi u sustav, prionuti na sisu kao što su time i započeli ovo samostalno, suvereno i nezavisno ludilo.

  3. Mislim da lijeve vlade ipak vode u štetama koje su izazvale obrazovnom sustavu. Desni puno pričaju, ali ne rade ništa, ali lijevi uglavnom šute i rade ogromne štete. Neki potezi Račanove vlade su gotovo uništili školstvo. Hrvatska je potpisala Bolonjsku deklaraciju 2001. godine.

  4. Kontradikcija. Račanova vlada nije bila lijeva. Oni su bili Ljevaci.

  5. Occupy svoju viziju obrazovnog sustava temelji na klasičnom oglasu na zidu ili u novinama(netu) o potrebi za radnikom, pa slijedom toga svi bi trebali naučiti voziti auto, služiti se internetom i mrežnim programima, govoriti dva strana jezika i, last but not least, pretvoriti se u poslodavčevog robota. Znači, sustav i sistem je zdrav ako proizvodi i štanca kadar isprogramiran inputima tržišta i kapitala. Da je to u konačnici potpuno pogrešno pokazuje opća globalna kriza, moralna, ekološka, socijalna i svaka druga. Zadaća je obrazovnog sustava stvarati prije svega slobodnomisleće i zdrave ljude koji će se znati oduprijeti modernim elienima i invaziji banaka, koje u sprezi sa kolaboracionističkim političkim elitama uništavaju društvo. U tom grmu leži zec, a ne u obrazovnom sustavu koji će proizvoditi robote koji po svemu odgovaraju potrebama budućeg gospodara.
    “Naša djeca to je naša starost. Pravilan odgoj, to je naša sretna starost; loš odgoj, to je naša buduća nesreća, naše suze, naša krivnja pred drugim ljudima, pred čitavom zemljom.”
    Makarenko

    1. Doista ne znam gdje si to pročitao? Koji si ti to tekst čitao? Poznavanje stranih jezika vjerojatno smeta nekome, mada ju nisam spominjao. Sposobnost upravljanja kojekakvim vozilima također je štetna za čovjeka kao takvog, mada ju ja nisam spominjao.

      Informatičku pismenost sam spominjao jer je ona danas neizopstavni dio sveukupne pismenosti čovjeka. U novim automobilima su upravljačka sučelja tableti, na strojevima vrlo slično itd itd… Znači, reći da nije potrebna informatička pismenost je isto kao reći kako čovjeku ne treba bonton ili kako mu nije potrebno poznavanje pravopisa …..

      No, onaj tko je doista htio pročitati, mogao je pročitati zaključak u kojemu se traži školstvo u kojemu se potiču kreativnost i inventivnost te kritičko razmišljanje:

      “Oni pojave kreativnosti i inovativnosti, razmišljanja svojom glavom tumače i klasificiraju kao nepripremljenost, lijenost, podkapacitiranost i najstrožije kažnjavaju. ”

      Nadalje, za one koji imaju problema sa čitanjem, nisam za poticanje “profitnih” tj. nekih trenutno kurentnih znanja za koja ne znamo što će biti za 5-10 godina dok učenik izađe iz škole. Umjesto toga inzistiram na razvoju kreativnih sposobnosti polaznika.

      Također sam za poticanje interakcije s društvom i životom, osviještavanje obaveze školovanih i smomislećih da što više doprinesu društvu.

      Tko je spominjao robote? Možda je simbol današnjeg školstva koji sam spomenuo – lijevanje u šalovane kalupe tebi nejasan?

      Ali, zašto prepričavam drugim riječima članak koji bi ispodprosječno inteligentnoj osobi trebao biti razumljiv? Doista nema potrebe. idemija, malo se fokusiraj prije komentiranja, a komentare potkrijepi nekim argumentima.

      1. To je, koliko sam shvatio članak i komentar idemija, provokacija za sve: autora. secesiju, nepoznatog junaka i Lamzu, hahahaha.
        Što je provokacija? Kad na istu stvar gledaš svojim očima. Što je ispravno? Tvoje oči ili stvar koju gledaš?

        Ovo je izuzetno važna tema o kojoj treba bez milosti raspravljati i pucati s pirotehnikom do nuklernih udara. Možda se javi i PeterTJ za promjenu.

        1. Zašto mene spominješ, prijane?
          Nisam komentirao ovu temu.

  6. Ma idemija je stari bombaš. Što bi mi bez njegovih ispada? 🙂

    O ovoj temi građani zasigurno nikada neće odlučivati. Pustite ih na miru, moraju se koncentrirati na proračun! 🙂

  7. Htio sam reći da savršeno obrazovanje ne znači ništa ako u fokusu nema dobrobit prirode i društva i svakog čovjeka. Obrazovanje koje je podređeno kapitalu i čije vještine služe bankarskoj, vojnoj i farmakološko zagađivačkoj mafiji je opasno i štetno i pod hitno je potrebno razviti paralelni obrazovni i obrambeni sustav sposoban diverzantski hakirati i onesposobiti eliensku maticu i njene po cijelom svijetu razasute spore i jaja.

  8. Ove eliene neću ni komentirati, ali govoriti o obrazovanju podređenom kapitalu je nešto što bi morao jako dobro porazmisliti što to znači? Kakvo bi to bilo obrazovanje? I po čijim to mjerilima?

    Vojna industrija je zaslužna za neke od najznačajnijih izuma u povijesti.

    Ajmo o energetici. Ja tvrdim da je nuklearna energija jedan od najsigurnijih i najčišćih oblika proizvodnje energije. Solarna energija je znatno veći zagađivač. Vjerojatno čak i vjetroelektrane čine više štete.

    Ajmo dalje, kada bi ti recimo izumio neki novi tip kompjutora koji bi omogućio još brži i strelovitiji razvoj znanosti (prouči malo to područje – zanimljivo je) i doveo do lijekova za neke neizlječive bolesti i drugih napredaka, kako bi točno spriječio banke da ga koriste?

    Vidim da si ti kao i ja.. Najbolje bi bilo bez energije, bez lijekova, bez zagađenja, bez kompjutera i robota. Zabijemo se u kolibu, naložimo vatru oko ognjišća i čekamo brata Milana da izađe iz ćuze.

    1. Ne, nego treba biti sluga pokoran i zahvalan jer im sa diplomom radiš od jutra do mraka za tri tisuće kuna, od čega tisuću daješ za loše grijanje, tisuću za lošu hranu, a tisuću za telefoniju i gađete kojima ti peru mozak i plaše te životom bez tih gađetskih sranja. A ovo sarkastično “zabijemo se u kolibu” je zapravo istina, jer jedino oslanjanje na što samostalnije i neovisnije preživljavanje, s minimumom kupovanja i trošenja, može uzdrmati poredak u kojem je potrošnja religija. Pa zašto ovi u saboru žele potaknuti potrošnju? Jer kapitalist živi od nerealno visoke dodane vrijednosti, a političar od poreza. Znači, kad si osiguram kvalitetno što neovisnije egzistiranje, sa mudrom i strogom selekcijom proizvoda i usluga koje ću kupovati i na koje ću trošiti, ja postajem gazda. Nekad su cipele trajale deset godina 😀 , pravile su se trajne i solidne stvari, a danas se skupo plaćaju proizvodi s natempiranim skraćenim rokom trajanja, kako bi se osigurala permanentna potrošnja i izvlačenje novaca. Tome treba učiti i obrazovati djecu. Solidnosti i znanju kao moći u službi suprotstavljanja, a ne služenja i uklapanja u današnje društvo eksploatratora, zagađivača i parazita.

      1. Aaaaaa…..mašala….konačno neko koga razumijem šta priča. 🙂

        1. 😉

          1. ušalovo sam si ovaj tekst i sve komentare…pod: pametno

      2. Nadam se da kao pravi ekološki freak nemaš nemale zagađivače kao što su stroj za pranje rublja i stroj za pranje posuđa. Samo toliko za početak.

        Osobno, nikako ne bih htio da netko uči moju djecu tvojim idejama i po tvom moralu. Ovim upisom pokazuješ samo kako si ti nekakav konzument elitist, a ne konzument vulgaris poput nas jadnika. Nisi ti protiv kapitlizma i konzumerizma, nego si za elitni oblik tih sranja.

        Upadaš u zamke salonskih kvazi-ljevičara kvazi-ekologa kvazi-solidarnih.

        Nemoj raditi za tri tisuće. Pokreni posao i radi za 25 tisuća, a svojim zaposlenicima daji po 15 tisuća. Nema zakona protiv toga. Imaš genijalne ideje za genijalne proizvode i usluge, globalizacija ti je prijatelj.

        Ne slažemo se o slici svijeta, ali mi nisi odgovorio što ćemo? Ma znam, ti bi najradije da ti netko da ili vrati vlast koju si imao i diktirao ostalima što i kako će. NAjbolje je ne živjeti i ne stvarati jer će taj zasigurno upasti u KAPITALISTIČKU zamku. Onda je najbolje niošta ne raditi nego samo grintati i pričati o revoluciji koju drugi ne žele.

        Gazda si svakog puta kada dođeš do love za svoju selekciju finih proizvoda. Želim ti da što češće budeš gazda.

        1. Talk shit, get shot :))). To bi ti otprilike bio moj odgovor na tvoje namjerno izvrtanje mog komentara i na Occupiev prijedlog da se u sklopu poboljšanja srednjoškolskog obrazovanja obvezno uvede teorija i praksa svjetskog kapitalizma (valjda nešto slično kao nekadašnji TIPS, teorija i poraksa samoupravnog socijalizma). S tim se prijedlogom čak i slažem, ali ne zato da se kroz učenje i obrazovni sustav što više približimo i prilagodimo kapitalističkom načnu razmišljanja kao što se sugerira, već upravo obratno, da se kapitalističkom jarmu, zamkama i licemjerju što učinkovitije odupremo. I nije svaki postolar ili frizer s dva radnika kapitalist, kao što se u tekstu inputira. A što se tiče širine i dubine obrazovanja čiju nedostatnost zamjera Occupy, to je izvrsno definirao Tesla:
          “The scientists of today think deeply instead of clearly. One must be sane to think clearly, but one can think deeply and be quite insane.”

          1. Baš bih volio znati kako se ti idemija odupireš kapitalističkom jarmu, zamkama i licemjerju? Možeš li nam reći u kakvom bi sustavu rado živio s obzirom da ti se taj kapitalistički ne sviđa? Postoji li neka konkretna zemlčja kao primjer?

            1. postojala je 😀
              ali neka, idemo dalje 🙂 , idem i ja 🙂

              1. Peti kontinent?

              2. Tako sam nekako i mislio. Daleka joj lepa kuća.

                https://www.youtube.com/watch?v=-_b4ByRvWTk

  9. je li Hendrix učio gitaru radi kapitala i bankara? Kažu da nije. Kažu da je doista volio glazbu. A opet su iz svake njegove note iscijedili hrpu dolara.

    Je li Tesla učio da bi se obogatio? Znamo svi da nije, ali opet je bez njegovih izuma današnja vojna industrija, bankarstvo te gotovo svaki segment života nemoguć.

    Školovanje treba osposobiti kreativne i moralne ljude, ali nije njihova krivnja po tebi rđavo društvo. Ako bi htio da se društvo ponaša po tvojim mjerilima onda bi morao naći dovoljno istomišljenika da imate demokratsku većinu ili bi morao imati toliku snagu da to propišeš diktaturom. Trećeg nema.

    Što si demokrat ili diktator?

    1. Je li moral isti u svim dijelovima svijeta? je li to neka jedinstvena, čvrsto strukturirana i precizno definirana kategorija?

  10. @idemij – moram se dobro koncentrirati da moji odgovori ne pređu u uvrede, jer to je ono što ti radiš svojim komentarima – vrijeđaš zdrav razum. No, vidim da si najobičniji provokator jer stalno navodiš neke stvari koje u članku nisam spominjao. Dakle, ili ne znaš čitati ili si izuzetno ….

    TIPSK – nisam nigdje predlagao, nego osnove poduzetništava. Dakle, podlo lažeš.

    Poduzetništva je bilo i u socijalizmu. I tamo su pekari i frizeri morali izdavati račune i plaćati porez. Morali su znati imaju li ili nemaju dobiti i profita te obračunavati amortizaciju.

    Drugo, sviđalo se tebi ili ne, ali sustav u kojemu živiš je kapitalistički i nema nekih izgleda da će se to skoro promijeniti. Dakle, da bi se uopće mogao buniti protiv kapitalizma, ti moraš dobro poznavati njegove osnove. No iste te osnove su bile i osnove socijalističke Jugoslavije ili Kube. Poduzeća koja su radila ili rade u tim zemljama moraju dobro znati baratati tim pojmovima, jer ne poklanjaju svoje proizvode, već ih naplaćuju i za to izdaju račune.

    Dakle, podlo i podmuklo podmećeš.

    Postolar i frizer i pekar nisu kapitalisti, ali su poduzetnici i to su im osim osnovnog zanimanja, neka osnovna znanja nužna za preživljavanje.

    No, dobro, ako si toliko protiv kapitalizma, nadam se da ćeš nam datoi svoj primjer i odmah, ako već nisi, podijeliti svu svoju imovinu sirotinji. Sve ostalo je licemjerno.

    A što se širine, dubine ili jasnoće tiče, dat ću ti primjer kako naša djeca u srednjoj školi uče povijest:

    Travanj, 1961, Zaljev svinja, američko-kubanske napetosti
    Studeni, 1963, Atentat na predsjednika Kennedya
    Dva dana kasnije ubijen je i njegov ubojica Lee Harvey Oswald

    Kada naši dragi srednjoškolci nakon ovakvih kolosalnih povjesnih crtica danas čuju da će Kuba i SAD možda ponovo uspostaviti diplomatske odnose, nitko ti od njih uopće ne zna objasniti niti što se doistza događalo, niti što je uzrok svemu tomu. Uči se bez ikakvog naglaska na kauzalnost i povezanost povijesnih događaja.

    A kad se baš nabacujemo mudrim izrekama, evo ti par:

    Većina ljudi umre prije nego što su se u potpunosti rodili. Kreativnost znači roditi se prije smrti.
    Erich Fromm

    Pravi cilj obrazovanja je osposobiti čovjeka da može sam nastaviti postavljati pitanja.
    Mandell Creighton

    Mudrost počinje željom za znanjem.
    Ibn Gabirol

    Nevjerojatna stvar u vezi ljudskog mozga je da smo ga dobili bez uputa za upotrebu.
    Terry Riley

    Šteta, očekivao sam ipak polemiku na višoj razini tako da do daaljnjeg u ovoj sudjelovati neću.
    OccupySB

  11. Najstrastveniji i najradikalniji revolucionar postat će konzervativac, dan nakon revolucije.Hannah Arendt

  12. Obrazovanje je najjače oružje koje se može iskoristiti da bi se PROMIJENIO svijet.
    Nelson Mendela

    Jedina stvar koja stoji kao prepreka mome učenju je edukacija.
    Albert Einstein

    Čovjek obrazovan školom, bez druge literature, nije obrazovan čovjek.
    Antun Gustav Matoš

    1. Matoš je moj čoek. Samo da se pohvalim: Vajat Erp, Dok Holidej, Alan Ford, Korto Malteze, Modesti Blejz. A čitao sam pomalo i Dostojevskog, doduše ne kao Milanović.

  13. Prva stvar na putu do kreativnog i kritičnog razmišljanja ‘učenika’, je > izbaciti predmet povijest iz javnih obrazovnih ustanova. Ko bude baš baš htio učiti povijest, biti će poduzetnika koji će otvorit biznis: Škola povijesti u selu Mrduša Donja.

    1. Slažem se 100% ili ubaciti i astrologiju da bude još zabavnije.

      1. koji bi to bio đir, kaže:
        1.sat – vjeronauk
        2.sat- seksologija
        3. sat-astrologija

        1. i onda 4. i 5. blok sat povijesti.

          Draga djeco, sada ćemo nevezano nabacivati datume i imena, (što je još jako dobro) ili ćemo vam dati tumačenje povijesti prema autoritetima (recimo dr. Tuđman, dr. Artiuković, dr. Banac pa zašto ne i mr. Bašić). Ne znaš što bi bilo zabavnije.

          1. Bašić je na desnom krilu Ljevice?

Odgovori