Ana Škornjač: Medijska pismenost

„Dva su glavna razumijevanja politike – „aristotelovsko” i „makijavelističko”. „Aristotelovski” pristup politiku shvaća kao plemenito umijeće rješavanja zajedničkih problema i sredstvo za stvaranje pravednog i prosperitetnog društva. „Makijavelistički” pristup politiku vidi kao tehniku osvajanja i očuvanja vlasti. Biti na vlasti osnovni je cilj političkog djelovanja. Ta dva razumijevanja politike postoje paralelno već nekoliko stoljeća i ne moraju se nužno potirati.“

Vanredno stanje izazvano pandemijom korona virusa i organiziranje nastave „na daljinu“ su proizveli fenomenalan projekt naziva „Dani medijske pismenosti“. Pokrenuli su ga Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Zajednički cilj ovih vrijednih edukacijskih sadržaja su osnaživanje građana & javnosti u vještinama medijske pismenosti. Uz odrasle, ciljane skupine su i djeca od predškolske, osnovno školske i srednjoškolske dobe, a ja danas stavljam fokus upravo na maturante koji će prvi puta postati birači/ce.

Koliko vidim, današnji su obrazovni sadržaji previše isključivi & nacionalni (neodoljivo vuku na 19 st.), pa se djeca formiraju po tom modelu. Rezultati anketa i istraživanja pokazuju da su mladi često konzervativnijih stavova od svojih roditelja (što je neprirodno). Dosadašnje  reforme školstva „to“ nisu dirale pa jako sumnjam da je progresivno & hvale vrijedno štivo obrađeno u vrtićima i školama  onima kojima je namijenjeno. Zato sam odlučila prostor predviđen za moju kolumnu prepustiti novonastalom genijalnom projektu.

Autori brošura koje su vam dostupne u  linkovima su ugledni stručnjaci/nje Marijana Grbeša, prof.dr.sc ; Berto Šalaj, prof.dr.sc. i drugi. Ovisno o dobi djece kojima su radionice namijenjene, struka na zanimljiv način prikazuje načine kako razviti društvene vještine i kapacitete da bi pristup medijskim sadržajima i političkim porukama bio razumljiviji. Kroz ove radionice također mladi uče kritički promišljati i analizirati poruke i njihove sadržaje kao i provjeru točnosti t.j. istinitosti informacija koje koriste i dijele.

Nakon što naučimo mlade kritički razmišljati & analizirati „servirani“ medijski sadržaj, oni neće vjerovati (nego će se zgražati) umirovljenom varaždinskom biskupu Mrzljaku kod govori pokraj Jazovke kako su zločini počinjeni od druge polovice svibnja 1945-e strašniji od svega što su učinili ustaše sve godine ranije. Djeca mojih prijatelja će prestati po sobi crtati ustaško znakovlje jer vjerujem da će zaposlenici organiziranih religija skloni lažima i manipulaciji otići u „razgradnju“ skupa sa svojim otrovnim uvjerenjima. Kada već maštam, priželjkujem programske shemama državne televizije prilagođene  intelektu i potrebama građanske publike koje će također za posljedicu imati prorijeđene (desetkovane) aktiviste spremne za dom. Želim vjerovati da će ih nadživjeti generacije educiranih birača/ca koji medijski opismenjeni neće vjerovati perfidnim lažljivcima bez obzira iza koje katedre i kakve mantije progovaraju.

„Političke ideologije predstavljaju organiziran skup ideja o tome kako bi, korištenjem političke moći i vlasti, trebalo urediti život u nekoj političkoj zajednici.“

Pišući o ženskim ulogama u tekstu “Ja političarka“, prije dvije godine sam objasnila kako funkcionira lokalna & državna vlast i da se ne trebamo bojati odgovornosti koju uvjetuje bavljenje politikom.

Ali, da se vratim na brošure i radionice koje su u linkovima na kraju teksta. Visoko obrazovani komunikolozi i politolozi su je izradili s ciljem kako bi skrenuli pozornost na politički govor, kao i na razumijevanje i razlikovanje ključnih političkih metaideologija – pluralizma, populizma i monizma – kako bi se korisnici lakše snalazili u praćenju političkih i demokratskih procesa i vijesti, te uspješnije „čitali” političke i medijske poruke za vrijeme izbornih kampanja, ali i u svakodnevnom životu.

U prilogu se nalaze zanimljivi i svima korisni priručnici „Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana“, „Razgovori o političkim ideologijama“, „Dezinformacije i lažne vijesti kao političko oružje“ itd.

https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2020/05/DMP2020-infografika-Razgovarajmo.pdf

https://www.medijskapismenost.hr/edukativna-brosura-i-kviz-o-politickim-ideologijama/

https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-dezinformacije-i-lazne-vijesti-kao-politicko-oruzje/

https://www.medijskapismenost.hr/obrazovni-materijali-za-preuzimanje/

Autori: Marijana Grbeša, prof. dr. sc i Berto Šalaj, prof. dr. sc.

Uredio: Robert Tomljenović

Dizajn i prijelom: O,ne radiona

Izdavači: Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku

Materijal je nastao u sklopu projekta Dani medijske pismenosti.

Zagreb, svibanj 2020.

medijskapismenost.hr

11 comments

Skip to comment form

  1. Ovako treba vraćati ustašoidima.

  2. Cijeli hrvatski obrazovni sustav treba resetirati i izbaciti vjeronauk iz obrazovanja. Konzervativno srednjovjekovno ispiranje mozgova djece i mladeži u opreci je s obrazovanjem, odgoj je jedno, obrazovanje drugo, religijski odgoj u suprotnosti je s matematikom, fizikom, kemijom, biologijom, modernom znanošću uopće, te stvara šizofrnost kod učeničkog mozga, tj., tabule rase. Tabula rasa, (hrvatski, “prazna (glatka) ploča”), je filozofska teorija koja tvrdi da je čovjek rođen bez unaprijed predviđenih osobina, i da se sve njegove osobine nakupljaju tijekom njegovog života. Prema tabuli rasi je dijete rođeno kao prazan list, koji se piše tijekom dječijeg odrastanja.
    Ideju o tabuli rasi postavio je britanski filozof John Locke. U svojoj prvoj knjizi, Essay concerning Human Understanding (hr. Ogled o ljudskom razumu (1689.)), opisao je kako prvo čula a zatim i empirizam oblikuju mogućnost djeteta da razmišlja. Rousseau smatra da odrasla osoba, može oformiti dijete u to što želi, jer je dijete ovisno o odraslim osobama.

    Ako je tako, o kakvoj pismenosti uopće možemo govoriti u škollama u kojima dominira religijslka indoltrinacija? Čemu biskupi mogu podučiti neformirani mozak osim deformirati ga. Svaka religijska indoktrinacija je suprotna logici, a logika je temelj razmišljanja. Kod svake indoktrinacije postavlja se pitanje koji je interes zaglupljivača, imati stado. Kada se za grupu životinja kaže stado, to implicira da se sve životinje u stadu ponašaju isto ili slično, npr. kreću se u istom smjeru u isto vrijeme. Stado se ne obrazuje, ovcino je da daje mlijeko, vunu i meso, a ne da bude pametna.

  3. Škornjačica ima svoju trasu. Nema joj ravne u ženskom pismu.

  4. Usredotočena, hrabra i pismena. Profilira ovaj magazin. Škornjačica drži lekcije brodskim lažnim profesionalcima.

    1. Neka vas ne obeshrabre gluparije na brodskim portalima. Pogledajte ih da se uvjerite koliko ovaj portal odskače.

  5. Toliko sam zgađen balkanskim političaroidima i njihovim idiotizmima, da mi je prva reakcija pljunuti kad ih vidim.

  6. Ako Brođani uče medijsku pismenost od brodskih portala, postat će nepismeniji nego što su bili.

  7. Kada se sjetim koliko su puta u novinama a kasnije u elektroničkim medijima objavljene dezinformacije i laži – smuči mi se život. Osobe koje su bili tema takvih vijesti podignu privatnu tužbu i dobiju sudski spor ali demanti ide sitnim slovima i bez bombastičnih naslova. Na žalost, šteta bude već nanesena i naravno – nepopravljiva. Osoba koja je na taj način (lažima i dezinformacijama) eliminirana iz javnog života pretrpi veliku štetu, često si naruši zdravlje i obiteljske odnose, jer ljudi iz okoline pamte samo lažne naslove. Opet je autorica otvorila važnu temu i neizostavno je morala spomenuti crkvu i partizane.
    Radionice i priručnici u linkovima su super – samo da ih odgajatelji, pedagozi, učitelji i nastavnici barem pod satom razrednika prorade s djecom.

  8. Tko su u Brodu “aristotelovski” političari?

  9. Ana prosvjetiteljka. Nije to teško, pored domaćih budaletina, nije to ni lako pored domaćih umišljenih kretena.

  10. Može se biti medijski pismen a da se bude školski nepismen. Veli jedan veliki svjetski mozak da je bolje biti neobrazovan i imati zdrav razum, nego biti ne znam kako obrazovan ako si s mozgom u mraku, čista istina. Inače, Ana Š. je i jedno i drugo, i pismena i obrazovana i medijski i školski i uopće, prosuđuje zdravo, logično i neovisno, bravo, Ana, na kvaliteti kolumni.

Odgovori