Krešimir Mišak za SBPeriskop: Fenomen NLO-a je neupitan

Napokon! rekao sam odahnuvši, nakon što su mi e-mailom stigli odgovori Krešimira Mišaka. Intervju smo, zahvalujući Krešinoj uviđavnosti i razumijevanju za medijske znatiželjnike, za SBPeriskop dogovorili još na Marsonikonu.

Kasnio sam malo sa slanjem pitanja, a onda je opravdano  „uštopao“ Šokre zbog zaista brojnih obveza. No, to je iza nas, a pred nama je užitak čitanja. Kako kaže poznata fraza koju ću i ja upotrijebiti, Krešimira Mišaka ne treba posebno predstavljati. Urednik je i voditelj gledane i zanimljive emisije „Na rubu znanosti“ koja je među zaljubljenicima rubnih područja ljudskih znanja stekla kultni status, autor dviju knjiga, glazbenik, uvjerljivi, šarmantni posvećenik poslu kojim se bavi… osoba oko koje se vrtloži medijska energija provokativnih pitanja i još provokativnijih  odgovora iz svijeta misterioznog i paranormalnog. Odgovori dati na njegov način poticaj su za daljnja postavljanja pitanja.

Krešimir MišakBili ste na Marsonikonu,  prvoj konvenciji SF-a u Slavonskom Brodu, kao gost predavač. Promovirali ste zapravo svoju knjigu „Sve piše u novinama – a ponešto i ne“. Kako ste se osjećali? Da li se Marsonikon imalo razlikovao od sličnih događanja tj. po čemu ćete pamtiti slavonskobrodsko druženje s zaljubljenicima u popularnu znanost i SF?

SF-konvencije su određeni „žanr“ okupljanja pa zato imaju određene zadane elemente ili bar elemente koji su se s vremenom takvima pokazali – projekcije sf-filmova, predavanja, prodaja sf-knjiga itd. U tom smislu se Marsonikon nije razlikovao. A naravno da ću pamtiti slavonskobrodsko druženje jer to je grad koji mi se oduvijek sviđao po nekoj spontanosti i dobroćudnosti. Tako sam ga bar ja doživio.

Začudio me Vaš stav na početku predavanja prema SF-u. Zanemarili ste ga kao literaturu, umjetnost i sveli na futurizam. Ako sam krivo razumio, ispravite me odnosno dajte svoju definiciju znanstvene fantastike.

SF ima sto definicija, meni se najviše sviđa ona Theodora Sturgeona koja po prilici kaže da je bit sf-a staviti čovjeka u neke nove okolnosti (društvene, tehnološke, životne) ima onda gledati kako će on pristupiti tim novim okolnostima i razriješiti ih na ljudski način. Kao izvorno sf nisam počeo čitati zato jer je to umjetnost nego zato jer sadrži „osjećaj začudnosti“. U tom smislu, kad sam otkrio u kojoj je mjeri svijet oko nas sam po sebi začudan, onda sam se na neko vrijeme prestao interesirati za sf. No, u zadnjih mjesec-dva sam ga opet nekako počeo čitati, možda su to samo faze u životu

Tematski raspon Vaše emisije „Na rubu znanosti“ je fascinantan. Kako se pripremate? Kako birate sugovornike?

Ponekad dođu sami od sebe, ponekad moram zaroniti u bazen poznanstava, a ponekad krenem od teme i tražim tko se njome bavio. Tematski raspon je silom prilika postao tako velik jer kad nešto ide iz tjedan u tjedan deset godina onda nema druge. Uglavnom je riječ o graničnim područjima ljudskog znanja, koje i nije uvijek vezano samo uz znanost.

Na rubu znanostiDokumentarni prilozi, boravak gostiju u Zagrebu itd… produkcijski troškovi nisu mali ili je riječ o „jeftinijoj“ emisiji?

Riječ je o vrlo jeftinoj emisiji, naravno ako se računaju direktni troškovi, a ne sve ono što televizija sama po sebi ima, kao što je studio, kamere, montaže itd

Je li Vas je za vrijeme snimanja nešto iznenadilo? Tko Vas je najviše zapanjio svojim stavom, tezama? Na stranu ekstremni slučajevi egotripova.

Nitko me nije posebno zapanjio jer, naravno, uvijek unaprijed znam o čemu se radi, nađem se s ljudima itd. Doduše, bio je jedan stari Indijac koji je vrtio nekakvu maketu kostura pokazujući kako bi trebale izgledati vježbe za kičmu i ignorirajući sve što smo se prije dogovarali u vezi redoslijeda i kad je rekao što je imao uzeo je svoj štap i pitao može li sad ići. To je bilo iznenađujuće, ali zabavno, takvim se situacijama samo trebaš prepustiti

                                                                                                                                                                                              Iz alkemije i traženja kamena mudraca došlo se do otkrića u kemiji. Iz traženja vanzemaljaca došlo se do…?

Koliko ja vidim – ni do kuda.

                                                                                                                                                                                                    Veći ste „vjernik“ kad su u pitanju vanzemaljci nego Drago Plečko. On inzistira na dokazima. Da li Vi smatrate snimke dokazima ili što Vas to točno navodi na vjerovanje?

Riječ je o tako bogato dokumentiranoj materiji, snimke su samo dio toga. Zato je riječ „vjerovanje“ nepotrebna“. Fenomen NLO-a je neupitan, njime su se bavili mnogi fizičari svjetskog kalibra, objavljeno je stotinjak znanstvenih radova, hrpe svjedočanstava pilota, vojnih lica i sl, snimki, fotografija, radarskih zapažanja. Drugo je pitanje koja je prava priroda fenomena NLO-a

                                                                                                                                                                                                   Prave otmice od strane vanzemaljaca ili kolektivna paranoja?

A što ako nije ni jedno ni drugo? Ako je nešto više nalik šamanskih iskustvima? Problem jest što se uvijek sva rješenja nastoje svesti na dvije opcije, ili – ili, ne računajući da možda postoji još opcija ili da su čak u nekim slučajevima sve točne.

NLO                                                                                                                                                                                                       Jeste li ste Vi bili svjedok neke granične pojava koju oficijelna znanost ne može protumačiti?

Neke velike ne, ali mnogih malih, poput sinkroniciteta, da.

                                                                                                                                                                                              Odnos alternativnog i službene znanosti?

To je za mene još jedna bezvezna i nepotrebna podjela. Granica nije jasno određena, pojmovi nisu jasno određeni, što je „alternativa“, što je „službena“ znanost. Velik broj znanstvenika koristi konvencionalne znanstvene metode za istraživanje fenomena iz područja „alternative“, je l to alternativa ili službena znanost? S druge strane mnoge prihvaćene znanstvene paradigme i glavne teorije koje se trude opisati svijet, svemir i čovjeka prepune su rupa i nedosljednosti

                                                                                                                                                                                                         Kako ste doživjeli napade i zahtjeve nekih mladih znastvenika na emisiju „Na rubu znanosti“? Da li je po Vašoj procjeni riječ o frustracijama ili eksponiranju?

Mnoge teze su bile vrlo upitne i za raspravu su. Iz nekih pojedinaca sigurno je progovarao ego, većina su tu bili samo po inerciji, osobno ih nisam doživio kao neke zlonamjerne ljude. Sad sam to već i zaboravio, ali treba reći da su to neke male grupacije koje se ponašaju suprotno onome što sami proklamiraju, a recimo, bez ikakve kritičnosti prihvaćaju stvari poput GMO-a, cijepljenja i druge predivne upitne darove korporacijskog svijeta ljudima koje su nam nametnute pomoću scijentizma. Tako da se bojim da iza njihovih napora nema ništa dobro za ljude, oni su jednostavno uvjereni da je njihov mentalni koncept, njihova paradigma objektivno dokazana i da predstavlja istinu.

                                                                                                                                                                                              Chemtrails i ostale urote? Što sve ne piše u novinama? Koja je sudbina ljudskog roda?

Kako da na ovo odgovorim? Nemam pojma. O urotama ne razmišljam u množini nego u jednini, jer su chemtrailovi i mnoge druge stvari dio jednog istog velikog plana i mreže koju pletu nekad nevidljive, a danas već pomalo vidljive interesne strukture. Sudbina ljudskog roda ovisi o tome koliko će brzo što veći broj ljudi shvatiti principe i ciljeve manipulacije i da se ona zbiva na svakodnevnoj razini, a svi njeni koraci lijepo pišu i u novinama, samo se ne predstavljaju kao dio proračunatog plana nego kao dio pokušaja da se spasi svijet od (umjetno izazvanih) kriza ili tome slično. Ključno je i pitanje koja je prava priroda stvarnosti i ljudske percepcije. O tome govore mnogi intervjui iz moje knjige „Sretan vam kraj svijeta (kakvog ste poznavali“, ali i „Sve piše u novinama (a ponešto i ne)“, koja se malo više bavi zakulisnim zbivanjima i značenjima događaja oko nas

Chemtrails                                                                                                                                                                                                      Ne podsjećaju li Vas projekcije Davida Ickea i ostalih koji s podozrenjem gledaju na službena tumačenja stvarnosti na Yi Jing i horoskope koji ne daju točne odgovore na pitanja, nego potiču ljude na razmišljanje o zbilji i izlazak iz shema?

Ne, ni najmanje. Svaki poticaj za razmišljanu i izlazak iz shema  svakako su uvijek dobrodošli, ali u knjigama Davida Ickea i i drugih autora radi se o sasvim konkretnim podacima koji govore o tome što se doista zbiva

                                                                                                                                                                                            Profesionalni i  osobni planovi?

Nemam nikakve posebne planove, od njih sam odustao prije nekoliko godina kad sam skužio da stvari uvijek idu nekim svojim tokom kojeg ne možeš isplanirati jer ne znaš sve buduće okolnosti. Trenutno mi je glavna preokupacija kako da konačno završim dvije knjige koje mi stoje na vratu. Zapravo, jednu sam baš dovršio „Putovati kroz vrijem? Zašto ne!“, o putovanju kroz vrijeme, ali druga, „Dečki odjebite u skokovima“, koja je nastavak knjige „Sve piše u novinama“, se stalno otima kontroli i nekontrolirano buja. Osobni i profesionalni plan je nju završiti. Mogu i najaviti dokumentarno-igrani serijal „Djeca sunca“ kojeg smo snimali nekoliko godina, a emitirat će se u jesen, u sedam epizoda od 50 minuta. Bavi se odnosom Sunca i ljudskog roda, kroz mitologiju, zdravlje, religiju, klimu i tehnologiju.

 

3 comments

    • on 03.07.2012 at 12:37

    Mišak: put od upućenog hobiste do autoriteta koji se uvažava. Bistar, duhovit dečko. On je brend HTV-a.
    INtrevju je dobar. Čestitam.

    • on 03.07.2012 at 16:19

    A što je sa službenom znanošću koja na sve ovo prezrivo pljucka? Ili smo za znanost i sveučilišta ili za rubna područja, kažu naši sveučilišni znanstveni autoriteti – nemere obadvoje.

    • on 03.07.2012 at 19:29

    Zašto ne mogu egzistirati jedno pored drugog? Kao znanost pored religije? Kao trave i lijekovi? Isključivost je pogubna. I kako misliš sprovesti svoj prijedlog? Dekretom?

Odgovori