Katarina Peović, kandidatkinja za predsjednicu RH, za SBPeriskop: Kapitalizam je legalna korupcija

Realno gledano, Ustav bi bilo najbolje iznova napisati. Kod nas se ustav često mistificira kao nekakav vrhunaravni zakon, no treba zapamtiti da je to dokument koji je pisao Vladimir Šeks, u nema ništa nepromjenjivo i vječno.

Korupciju se može riješiti antikorupcijskim politikama samo ako su one potpomognute socio-ekonomskim oporavkom. Same antikorupcijske politike nisu dovoljne.

Naravno, sve osobe s invaliditetom, kojeg god izvora njihov invaliditet bio, moraju imati pravo, kao i svi ljudi, na zdravstvenu skrb. S druge strane, daleko previše se troši na različite veteranske udruge, koje zapravo služe kao HDZ-ova parastruktura, a katkad i paravojska.

Pobačaj treba biti dostupan i besplatan i treba ga vratiti u Ustav iz kojeg je izbačen. Tzv. prigovor savjesti je odbijanje pružanja zdravstvene zaštite. Napad na pravo na pobačaj je samo jedan vid napada na ženska prava, a koji vladajuće elite koriste kako bi održale status quo.

Usprkos zločinima staljinizma ne može se nacizam – kao režim temeljen na rasnim zakonima – i kao takav zločinački poredak od samog početka – izjednačiti s komunističkim projektom boljeg i pravednijeg društva za sve, bez obzira na naciju, vjeru, porijeklo. Time se ignorira razlika između komunističke ideje i rasističke, šovinističke nacističke ideologije.

Eureka! Pa da! To je to! Kako se toga prije nisam sjetio?! Upitao sam se kao profesor Baltazar. Poslati ću predsjedničkim kandidatima, onima koji su špicen/ špricen ili  grr mainstream kandidati za predsjednika Republike Hrvatske, ista pitanja za intervju, pa da vidimo koje su njihove kvantitete i kvalitete odgovora. Pitanja sam poslao: Kolindi, Kolakušiću, Milanoviću, Škori, Kovaču, Oreškovićevoj. Pernaru, Katarini Peović i, naknadno, Karabatić. Potonja  se kandidira malo oskudnije odjevena. Naravno  poslao sam joj.

Debata s istim pitanjima, od onih desno kandidatih (od onih koji koji mjere visinu kukuruza po Hrvatskoj), od onih još desnije, do „ kavanskih ljevičara“, koji su to samo pro forma, sve do onih koji bi u isto vrijeme bili predsjednici koji sami sebi daju mandat da budu premijeri i predlažu se za ministre. Čak ni takvi u RH nemaju dijagnozu. Kako pristižu odgovor, tako ću ih objavljivati, a da ni papirnato plišana rodica, veliki simbol uznapredovalog brodskog turizma, neće imati pojma o njima.

Prvi odgovori stigli su od gđe Katarine Peović  kandidata za predsjednicu iz Radničke fronte. Kad sam ih pročitao, konstatirao sam samo „vau“. Do sada bi obično odgovori u nekim drugim anketama bili  površni, i u njima je bilo samo populizma i ulizivanja do n-te potencije. Mislim tu i na bivšeg predsjednika Josipovića.

http://www.sbperiskop.net/kolumne/vkrnic/ivo-josipovic-ekskluzivno-za-sbperiskop-drzave-koje-zaostanu-u-novim-tehnologijama-a-mi-tu-vidno-zaostajemo-postat-ce-novovjeke-kolonije

Kandidatkinji Peović  Bandić je  svojevremeno rekao da crkne, a ona je odgovorila da ga neće ni tužiti. Sram ga šovinistički bio.

“Molim vas, nemojte s ove govornice govoriti nacionalni stadion pod znakovima navodnika. Pod kojom zastavom vi živite i u kojoj zemlji? Učinit ću sve da napravimo nacionalni stadion. To će biti hrvatski nogometni dom. Potrošit ćemo novaca manje nego ono što su oni napravili za ugled ove zemlje, i Zagreb i Vlada, a vi možete crknuti od tuge”, poručio je Bandić zastupnici Peović Vuković.izvor: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bandic-izvrijedao-zastupnicu-izgradit-cu-stadion-a-vi-mozete-crknuti-od-tuge-foto-20180723

Ukratko, Katarina Peović jedna je od rotacijskih zastupnica Radničke fronte u Skupštini grada Zagreba, doktorica znanosti i docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci, istaknuta javna intelektualka i dugogodišnja politička aktivistica i teoretičarka, te autorica dviju knjiga. U siječnju ove godine već je najavila svoju kandidaturu za naredne predsjedničke izbore u Hrvatskoj, a bila je i kandidatkinja Radničke frtonte za  europarlamentarne izbore. RF u koaliciji s SRP-om, osvojio je 3.651, dok je ona osvojila oko 800 prefercijalnih.

Još u studentskim danima bila je članica Pokreta studentskih inicijativa i aktivističke udruge Attack, a Radničkoj Fronti pridružuje se i prvi put se aktivno uključuje u politiku. Kako sama kaže, razlog nije bio profesionalna politička karijera, već snažni osjećaj da nema više privilegiju držati se po strani od aktualnih političkih zbivanja u državi koja utječu na svaki segment građanskog života..

S gospođom Peović otvaramo sbperiskop-sučeljavanje istim pitanjima.

U kojim biste slučajevima pokrenuli postupak ocjene ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom? Navedite neke praktične primjere?

Treba na početku reći da se od samog Ustavnog suda ne može previše očekivati jer on realno nije nikakvo neovisno tijelo, jer se ustavni suci također postavljaju politički, no pokretanje postupka ocjene ustavnosti može, unatoč tome, u rukama progresivne predsjednice, koja drži do interesa radne većine, biti korisno oruđe. Ako ništa, na taj se način može svrnuti pozornost javnosti na loše strane nekog zakona i bar odgoditi njegova primjena na neko vrijeme. Predsjednik/ca mora iskoristiti sva legalna sredstva na raspolaganju u borbi za interese radništva i svih osiromašenih i potlačenih u društvu. Kao primjer mogu navesti Zakon o radu, kojim je omogućeno primjerice uvođenje nejednakog rasporeda radnog vremena, ukidanje potrebe za prekovremenim radom i prema kojem ne postoji ograničenje trajanja tjednog rada.

Ukratko opišite u kojem bi pravcu išle promjene Ustava RH, ukoliko do njih dođe? Koji bi to stari temelji ostali, a koji bi novi bili postavljeni?

Predsjednica ili predsjednik ne može mijenjati Ustav, za to je potrebna dvotrećinska većina u Saboru. Realno gledano, Ustav bi bilo najbolje iznova napisati. Kod nas se ustav često mistificira kao nekakav vrhunaravni zakon, no treba zapamtiti da je to dokument koji je pisao Vladimir Šeks, u nema ništa nepromjenjivo i vječno. Ustavom, prije svega, treba zaštiti prava radništva i narodne većine, umjesto da se štiti „privatno vlasništvo“, pod čime se u stvarnosti primarno misli na tajkunsko vlasništvo stečeno u lopovskoj privatizaciji. Također, ustavom treba zabraniti privatizacije ključnih resursa, zdravstva i obrazovanja.

U slučaju da je  situacija je u zemlji dosta krizna i složena. Uloga predsjednika je da utječe na stabilnost države. U slučaju pobjede na izborima, jeste li spremni primijeniti članak 102. Ustava RH, koji glasi: ‘Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.’

Hoćete li doista u Vašem mandatu predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja? Ako da koja su to?

Legalistička igra mijenjanja pravila ustavnim promjenama zamagljuje važnost promjena koje se moraju desiti u polit-ekonomskom polju – društvo mora omogućiti da svi imaju mogućnost punog i svestranog razvoja i dokinuti podjele koje jednima omogućuju da imaju sve, drugima da se sve oduzima. Nije problem toliko u legalističkim “pravilima igre” koliko u ekonomskoj deprivilegiranosti većine. Kako je već rečeno, predsjednica treba koristiti sva oruđa na raspolaganju kako bismo stali na kraj antiradničkim politikama. Stoga bih svakako od Vlade tražila i tematske sjednice. Naravno, od toga ne treba previše očekivati jer Vlada to može odbiti, a može vrlo lako i održati pro forma sjednicu i nikome ništa. Pa ipak, predlaganjem sjednice može se svrnuti pozornost javnosti na određene probleme pa utoliko i taj alat treba koristiti.

Jeste li za to da se ubuduće predsjednik bira u Hrvatskom saboru? Ako da – zašto?

U trenutnim okolnostima, s predsjednicima kakve imamo, iz perspektive uštede bilo bi jednostavnije da se predsjednik bira u Saboru. No nije ključna ustavno-pravna formula već široki narodni konsenzus oko promjena. I u sadašnjim okolnostima predsjednička funkcija teoretski može igrati važnu simboličku ulogu u utjecaju na javno mnijenje – dizanju svijesti o važnosti pro-radničkih politika, zaštiti socijalne države, zaštiti najslabijih i obespravljenih. Utoliko i Radnička fronta, dok takva mogućnost postoji, koristi i predsjedničke izbore za promicanje svojih ideja.

Kakav je vaš  osobni stav o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala?

Većina kandidata misli da je problem samo u nepoštivanju zakona i površinskoj korupciji. Ona doista jest problem, no još veći je problem to što je naš cijeli sistem u svojoj srži duboko koruptivan. Ako je sistem postavljen tako da većinu bogatstva u društvu ima tajkunska manjina, nastala u duboko nedemokratičnoj i lopovskoj privatizaciji, a onda oni preko svojih medija i svojim resursima i novcima praktički određuju tko će biti na vlasti ‒ kakva je demokracija? Tko je te tajkune birao? Tko je glasao tko će dobiti naše društvene resurse i poduzeća? A ako politički predstavnici tajkunske elite pišu zakone u Saboru, znači li to da bi sve bilo u redu kad bismo se samo pridržavali tih zakona? Korupciju se može riješiti antikorupcijskim politikama samo ako su one potpomognute socio-ekonomskim oporavkom. Same antikorupcijske politike nisu dovoljne.

Kapitalizam je legalna korupcija. Ako doktor u državnoj bolnici bude osuđen za primanje mita jer je preko reda primio pacijente, to se smatra korupcijom, no ako to isto radi u privatnoj bolnici i na slobodnom tržištu – dakle da na operaciju prima samo one koji mogu platiti njegovu uslugu – tada se to smatra poštenim razmjenskim odnosom i poštenom nagradom za vještinu liječnika.

Da bismo “riješili” problem mita i korupcije dovoljno je da sve u javnom vlasništvu privatiziramo i tada će ono što je do tada vrijedilo kao mito i korupcija odjednom postati pravedni tržišni odnos razmjene privatnih ugovornih strana… A oni koji nemaju novaca da plate usluge kod privatnih kompanija, makar iste pružale usluge liječenja, obrazovanja i sl., i time ostanu bolesni i neobrazovani, to će biti primarno njihova odgovornost.

Kakav je vaš stav o ‘referendumskoj demokraciji’?

Kao što je poznato, Radnička fronta je jedina direktnodemokratska stranka u Hrvatskoj. To znači da o svim važnim odlukama (ili odlukama koje članovi smatraju važnima) odlučuju izravnim glasanjem nakon rasprave svi članovi – a ne samo jedan predsjednik, predsjedništvo, glavni/središnji odbor ili sl.

Promjena koju mi zagovaramo bila bi rezultat protagonizma, a ne djelovanja prosvijećene manjine ili avangardne partije utoliko nam je direktna demokracija izuzetno važna. Da bi ljudi razvili kapacitete za odlučivanje oni trebaju imati mogućnost aktivnog sudjelovanja u formuliranju odluka, a ne samo aklamacijskog prihvaćanja onog što prosvijetljena manjina određuje kao politički smjer. Procedure demokratske i direktno-demokratske su važne u zajednici, za društvenu, komunalnu i socijalnu dimenziju koje treba povezati. Društvena podjela rada, proizvodnja i raspodjela moraju biti primarno rezultat demokratskog planiranja i zadovoljenja demokratsko utvrđenih komunalnih i društvenih potreba.

Zbog svega toga podržavamo sve načine izravnog izražavanja volje naroda. Međutim, tu treba dodati neke ograde. Referendumi u okviru kapitalističke „demokracije“ imaju vrlo slične nedostatke kao i izbori ‒ naime, ovise o novcu. Da bi se skupili potpisi u dva tjedna, potrebno je imati silne resurse, inače smo unaprijed osuđeni na propast. To bi u budućnosti trebalo promijeniti. Također, referendumima se ne bi smjela moći smanjivati već postignuta razina ljudskih prava, kao što je to dosad bio slučaj i za što su se referendumi zloupotrebljavali, ponajprije zato što je iza takvih akcija stajala financijska moć Crkve.

Da li treba izjednačiti položaj osoba s invaliditetom i branitelja u materijalnim pravima? Koje je Vaše mišljenje o toj temi pošto trenutno imamo više od 500 tisuća branitelja?

Broj branitelja je nerealno visok i još uvijek raste. Mirovinu veću od 8.000 kuna među 1,1 milijuna “običnih” umirovljenika ima svega 3,658 njih, a među oko 70.000 branitelja njih čak 11.342! 14.474 vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba je s prosječnom mirovinom od 3.656 kuna! 70.963 umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji s prosjekom je mirovinskih primanja od 5.580 kuna! Istovremeno mirovinu u iznosu do 1.500 kuna prima gotovo 306 tisuća ljudi u RH. Više od jedne trećine umirovljenika, dakle gotovo polovina njih, živi na samom rubu siromaštva. To se mora promijeniti. Naravno, sve osobe s invaliditetom, kojeg god izvora njihov invaliditet bio, moraju imati pravo, kao i svi ljudi, na zdravstvenu skrb. S druge strane, daleko previše se troši na različite veteranske udruge, koje zapravo služe kao HDZ-ova parastruktura, a katkad i paravojska.

U odnosu na  nacionalne i ostale manjine, kakvi su vaši stavovi?

Vladajući manjine demoniziraju kako bi postigli lažnu homogenizaciju većinskog naroda. Manjine ne mogu biti odgovorne za loše stanje u zemlji. Potrebno je, naravno, zaštititi manjine, no to se ne može učiniti samo naivno liberalnom zaštitom manjinskih prava, inzistirajući na pukom moraliziranju. Potrebno je organizirati se ne na lažnoj nacionalističkoj osnovi, tražeći lažne krivce u vidu nacionalnih i drugih manjina, nego na ekonomskoj osnovi, zahtijevajući prava i bolji život za radnu većinu ‒ koje god nacionalnosti, seksualne orijentacije itd. ona bila. Samo se na taj način može suzbiti nazadna politika napada na manjine, koja služi tome da nas uvjeri da su radnik Hrvat i tajkun Hrvat dio iste zajednice, tobože u opreci prema npr. radniku Srbinu, kako bi se spriječilo da se radnik Hrvat i radnik Srbin zajedno udruže u borbi za svoja prava i protiv eksploatacije od tajkuna Hrvata (tj. kapitalističke elite općenito). Nacionalizam, šovinizam, ksenofobija, homofobija itd. ne mogu se pobijediti pukim moraliziranjem ‒ potrebno je političko organiziranje na sasvim drugim osnovama.

Što mislite o pobačaju?

Pobačaj treba biti dostupan i besplatan i treba ga vratiti u Ustav iz kojeg je izbačen. Tzv. prigovor savjesti je odbijanje pružanja zdravstvene zaštite. Napad na pravo na pobačaj je samo jedan vid napada na ženska prava, a koji vladajuće elite koriste kako bi održale status quo. Licemjerno je da se žene priječi da izvrše pobačaj, a da o rođenoj djeci nitko ne misli, nego je roditeljima sve teže financijski uzdržavati obitelji, socijalna prava se smanjuju itd. Tu se vidi da ekstremnoj desnici nije do djece nego do kontrole nad ženama.

Što biste učinili u zaustavljanju socijalne diskriminacije?

Treba korjenito promijeniti sistem – prema demokratskom socijalizmu. Kozmetički reformizam neće biti dovoljan. Kapitalizam se pokazao kao promašaj ‒ BDP nam je isti kao prije 40 godina, realne plaće po kupovnoj moći su manje nego prije 40 godina, zaduženost veća, broj radnika manji, a broj penzionera veći. Nejednakost je najveći problem današnjice, a zanimljivo je pritom da nijedan od drugih kandidata o tome uopće ne govori, osim što se to povremeno površno i pro forma spomene.

Što bi po vama bilo pravedno društvo?

Pravedno društvo je društvo koje osigurava puni i svestrani razvoj svih. Da bi se to osiguralo potrebno je da se ekonomska aktivnost ne odvija zbog privatnog profita, već za zadovoljavanje društveno važnih potreba kao što su obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, prehrana. Što znače ljudska prava, ako čovjek se ne možemo liječiti ili obrazovati? Ekonomska prava se moraju vidjeti kao ljudska prava.

Smatrate li da bi u Hrvatskoj zakonski trebalo povećati, smanjiti ili ostavit iste ovlasti predsjednika?

U Hrvatskoj treba kompletno promijeniti sistem, pa tako i onaj politički. No to se ne može riješiti predsjedničkim izborima. U svakom slučaju, nije dobro da jedna osoba ima previše moći zbog mogućnosti zloupotrebe i samovolje tako da svakako nismo za povećavanje ovlasti. No, u okviru sadašnjega sistema, pitanje je zapravo prilično beznačajno i riječ je o temi o kojoj se govori da se ne bi govorili o bitnijim stvarima, kao što su radnička prava i nejednakost u društvu.

Kakav je vaš odnos u ‘suočavanju s prošlošću’? Mogu li se  preživjele totalitarne ideologije koristiti u dnevnopolitičke borbe?

Opasni povijesni revizionizam koji smo imali prilike vidjeti i nedavno u EU parlamentu s “Rezolucijom o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe“ koja izjednačava komunizam s nacizmom pokazuju da se poviješću manipulira. Rezolucija koju su inicirali evropski konzervativci, a koja dolazi od europarlamentaraca iz zemalja u kojoj se sve više pojavljuje deficit demokracije (Poljska, Mađarska), perfidno tumači prošlost. To se, između ostalog, čini i zato da se blokira svaka ideja boljeg i pravednijeg društva za sve. Usprkos zločinima staljinizma ne može se nacizam – kao režim temeljen na rasnim zakonima – i kao takav zločinački poredak od samog početka – izjednačiti s komunističkim projektom boljeg i pravednijeg društva za sve, bez obzira na naciju, vjeru, porijeklo. Time se ignorira razlika između komunističke ideje i rasističke, šovinističke nacističke ideologije.

Tako se i za emancipacijske projekte danas želi reći da su opasni i da će završiti u krvavim revolucijama, te da je bolje ne stremiti boljem i pravednijem društvu već se zadovoljiti postojećim nepravdama i nejednakostima.

15 comments

Skip to comment form

  1. Slažem se Vanjom i sama kažem “vau”. Katarina Peović ima stavove koje superiorno obrazlaže. Užitak za čitanje.

  2. Izdvajam ovaj jasan i kontra stav trovačima:

    “Vladajući manjine demoniziraju kako bi postigli lažnu homogenizaciju većinskog naroda. Manjine ne mogu biti odgovorne za loše stanje u zemlji. Potrebno je, naravno, zaštititi manjine, no to se ne može učiniti samo naivno liberalnom zaštitom manjinskih prava, inzistirajući na pukom moraliziranju. Potrebno je organizirati se ne na lažnoj nacionalističkoj osnovi, tražeći lažne krivce u vidu nacionalnih i drugih manjina, nego na ekonomskoj osnovi, zahtijevajući prava i bolji život za radnu većinu ‒ koje god nacionalnosti, seksualne orijentacije itd. ona bila. “

  3. Vanja pokrenuo si hvalevrijednu inicijativu: sučeljavanje kandidata. Međutim, boljim se da većina neće odreagirati poput pametne i odlučne Katarine peović.

  4. Radnička fronta je vitalnija i praktičnija, pokazala je i Peovićka, od Nove ljevice.

  5. Dobar izbor citata na samom početku članka/intervjua. daje sukus Peovićkinih nastojanja.

  6. Za naciju koja se ne opire katolibanima, koja se povinovala crkvenim stavovima iz srednjeg vijeka, koja kleči pred elitama s rukom na srcu, koja odseljava bez borbe s izrabljivačima… RF je isuviše lijevo, bez naročitih šansi, bez obzira na zdrave stavove koji bi državu izvukli iz gliba nemorala i beznađa.

  7. Ovo se samo budalama, uzurpatorima i ljudima sluganskog mentaliteta čini radikalno: “Većina kandidata misli da je problem samo u nepoštivanju zakona i površinskoj korupciji. Ona doista jest problem, no još veći je problem to što je naš cijeli sistem u svojoj srži duboko koruptivan. Ako je sistem postavljen tako da većinu bogatstva u društvu ima tajkunska manjina, nastala u duboko nedemokratičnoj i lopovskoj privatizaciji, a onda oni preko svojih medija i svojim resursima i novcima praktički određuju tko će biti na vlasti ‒ kakva je demokracija?”

  8. Slušala sam ovu ženu i ranije. Ima moj glas!

  9. Dobra pitanja su izazvala Katarinu da se pokaže u jakom svjetlu. Crnim budaletinama ono ide u oči.

  10. Vanja,
    Kapa do poda.
    Odlicna ideja

  11. Sad bar znam za koga ću glasati. Odlična pitanja i još bolji odgovori

  12. Malo previše uvodne zajebancije kao da se radi o Krnićevoj uobičajenoj kolumni.

  13. Genijalna žena, a Vanji plus za upoznavanje nas s tako plemenitom i čistom, nesmrdljivom osobom: ne smrdi po HDZ-u, po fašizmu, po laži, po korupciji, po klijentelizmu, po šundu i blesavoći i ostalim problemima koje sa sobom i svojim likom imaju svi ostali kandidati.

    “Da bi ljudi razvili kapacitete za odlučivanje oni trebaju imati mogućnost aktivnog sudjelovanja u formuliranju odluka, a ne samo aklamacijskog prihvaćanja onog što prosvijetljena manjina određuje kao politički smjer. ” Politički, mi smo mafijaško, nedemokratsko društvo u kojem vladaju kumovi principom rodijačko-krvnih zapošljavanjai i veza i podjelom poreznog i proračunskog novca svojim jatacima i rukodizačima koje su dovukli iz svojih malih mista i uputili ih gdje će najpovoljnije kupiti diplome, valjda su u Orašju BiH najjeftinije, pa što očekivati od takvog kadra nego da debelo potkoženi čuvaju svog mafijoza ili “barba Luku”, jer im vridi više nego sto demokratskih Rvatski.
    Samo pošten, mafijom neinficirani svijet može prepoznati katarinine poruke.

    1. Katarinine

Odgovori