Dobrom ekonomijom do pravednijeg društva

 

Fotografija članka

Dražen Šimleša o “Prvoj konferenciji o dobroj ekonomiji”: Takva ekonomija ne podrazumijeva mutavog i neosviještenog potrošača, nego aktivnog i odgovornog građanina i građanku. Tu nema obećanja o nekakvom potrošačkom raju kakvog smo i mi u Hrvatskoj njegovali do ove krize. Ovdje nema stranke koja mora lagati da bi dobila glasove. Svjesni smo da je to teži i sporiji put, ali time osiguravamo bolje i jasnije temelje. Foto: Arhiva

Dobra ekonomija je ona ekonomija koja je dobra. To je ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici; koja stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih; koja pravedno koristi i dijeli resurse; koja prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost; koja poštuje održivost ekosustava”, najavljuje Zelena mreža aktivističkih grupa” ZMAG Prvu konferenciju o dobroj ekonomiji koja će se održati u Zagrebu 20. i 21. ožujka. Svjesni destruktivnosti pravila i vrijednosti na kojima počiva ekonomija s devastirajućim posljedicama za većinu ljudi i prirodu, iz ZMAG-a su odlučili predstaviti kakva bi to mogla biti ekonomija koja je dobra, koja generira i ostavlja pozitivne posljedice za ljude i prirodu. Uskoro ćete tako imati priliku kroz pozitivne primjere ući u svijet društvenog poduzetništva, etičkih fondova i banaka, zajedničkog rada i solidarnosti, očuvanja općeg dobra i resursa, trgovinskih sustava lokalne razmjene (LETS), regionalnih valuta te novca bez kamata i duga.

 

Kako se dobroekonomske prakse odnose prema globalnoj ekonomiji, gdje leže mogućnosti za razvoj dobre ekonomije u Hrvatskoj te kako sudjelovati na konferenciji, za “H-Alter” govori Dražen Šimleša iz ZMAG-a.

 

Richard Heinberg u eseju Bitka stoljeća navodi kako će smanjivanje resursa dostupnih za podržavanje društvene kompleksnosti generirati centrifugalnu silu koja će prekinuti postojeće ekonomske i državne strukture moći svugdje. Kao rezultat kuha se sukob – dugotrajan i intenzivan, s utjecajem na većinu zemlje, ako ne i sve – oko pristupa smanjenoj ekonomskoj piti. To će dovesti do natjecanja među državama, ali i do sukoba unutar država između elita koje imaju moć i sve siromašnijih masa.” Je li sve ovo što se sve događa posljednjih mjeseci, prosvjedi u Bosni, ukrajinska kriza, tragedija Sirije, ispunjenje ovog predviđanja? Kako bi se ova bitka za resurse mogla razvijati u Hrvatskoj?

Sukobi koje spominjete događaju se već odavno. Oni će samo jačati u svijetu koji ne uspijeva naći opća rješenja na temeljne krize čovječanstva, a to su financijsko-ekonomska kriza, klimatske promjene i stanje s ekosustavima i resursima. Za sada u Hrvatskoj nećemo gledati takve najmračnije scenarije koji gutaju čitava društva gotovo preko noći, ali nam predstoje prave borbe na očuvanju naših resursa i dosegnutih prava, a to su javna dobra i usluge. To je naš vjerojatno i najveći problem u smislu kapaciteta, jer će elite iscrpljivati aktiviste i aktivistkinje u borbi da se očuva i ovo što imamo, umjesto da iskoristimo naše kapacitete, znanja i sposobnosti za odgovor na pitanje broj jedan, a to je kako je moguće da uslijed tolikog obilja resursa tako mali broj stanovnika nije u stanju koristiti ih na održivi način kako bi se poboljšao život svima?

 

Kako dobra ekonomija” može preokrenuti ovaj proces? Kako lokalizacija ekonomije može utjecati na globalni ekonomski sustav?

 

Ne možemo miješati razine, a to nije niti potrebno. Nekada se previše opterećujemo kako pronaći rješenje za Wall Street, a ostavljamo praznom i pustom našu vlastitu ulicu. Lokalna ekonomija rješava probleme lokalne zajednice na način da sprječava bijeg novca, odnosno da višak vrijednosti ostavlja u rukama i na korist same lokalne zajednice gdje se ekonomija i odigrava. To je zasad dovoljno.

 

Istraživanja pokazuju da svaki euro, funta, pa tako i kuna potrošena unutar lokalne ekonomije generira još tri puta toliko vrijednosti unutar same zajednice. Ako imamo sve više takvih lokalnih zajednica koje su pravedne i održive, odgovorne, solidarne i međusobno se umrežavaju, onda ćemo vrlo lako doći do globalizacije lokalnih ekonomija i njihovog susreta i razmjene. Radi se o modelu koncentričnih krugova i ne možemo ih preskakati, jer to nije prirodno. Veliki val je ništa bez tisuća malih kapljica. Ali treba te kapi stvoriti i treba ih onda skupiti.

valuta.jpg
Lokalna valuta Chiemgauer, Foto: Recit.net

Jasno, ne bježimo niti od jedne razine i na konferenciji ćemo pričati o jačanju lokalnih ekonomskih modela, ali i o idejama koje ih povezuju na globalnoj razini i osiguravaju svjetsku trgovinu i razmjenu na pravednim i održivim osnovama. Zato i imamo jednog Christiana Gellerija, kreatora iznimno uspješne regionalne valute Chiemgauer u južnoj Njemačkoj, ali i Johna Rogersa, autora knjige People Money koji će dati upravo taj široki globalni pogled i rješenja.

 

Hrvatska vlada neprestano se poziva na nužnost stranih investicija i to uglavnom u megalomanske projekte koji se temelje na iscrpljivanju resursa, kao što je prostor. Dobra ekonomija” znači da se resursima održivo upravlja. Može li dobra ekonomija” dokazati da je ovaj smjer službene politike pogrešan? Koji bi to bili potencijalni smjerovi u kojima bi se dobra ekonomija” mogla razvijati u Hrvatskoj?

 

Za pogrešan smjer službene politike dovoljan nam je zdrav razum. “Dobra ekonomija” se kao i drugdje u svijetu, tako i u Hrvatskoj razvija tako da koristi lokalne resurse (a to nisu samo prirodni resursi, to je i znanje, ljudi, kultura…) na pravedan i održiv način. U Hrvatskoj je jasno kako s obzirom na visoku zaduženost i stanje na svjetskim financijskim tržištima mi nemamo sami ekonomske snage za megalomanske priče i projekte, već jedino možemo uz manje rastrošan način života koristiti naše resurse i prostor tako da nam bude bolje, i da smanjujemo ovisnost o drugima (kroz dug, energiju, hranu…). Puno možemo dobiti kroz ponovno usvajanje nekih vještina koje su se kroz zadnjih par generacija izgubile, te kroz dijeljenje i razmjenu. Naši smjerovi dobre ekonomije imaju mogućnosti ići u području hrane, prirodnih resursa, regionalnog razvoja i umrežavanja, malog i srednjeg poduzetništva te posebno društvenog poduzetništva, etičkih fondova i novih oblika kreditiranja, jačanja zadrugarstva i stvaranja proizvodno-potrošačkih klastera, korištenja turizma na održiv način, jačanje high-tech i malih pametnih firmi. Jasno, to će sve ići puno teže ako nam se kao i do sada kao temelji razvoja budu nudile omble, golfovi na Srđu ili plomini. Razvoj i otpornost zajednice ide u smjeru decentralizacije gotovo svega – ekonomije, proizvodnje hrane i proizvodnje energije.

Jasno, dobra ekonomija – kako lijepo stoji u definiciji, ne podrazumijeva mutavog i neosviještenog potrošača, nego aktivnog i odgovornog građanina i građanku. Tako da tu nema obećanja o nekakvom potrošačkom raju kakvog smo i mi u Hrvatskoj njegovali do ove krize. Ovdje nema stranke koja mora lagati da bi dobila glasove. Svjesni smo da je to teži i sporiji put, ali time osiguravamo bolje i jasnije temelje.

 

Najavljeno je da će na konferenciji biti predstavljeni pozitivni primjeri dobroekonomskih” praksi iz Hrvatske i regije. Koji su to već postojeći primjeri?

 

Imamo obilje odličnih i uspješnih društveno poduzetničkih pothvata i firmi koje usred ove depresije, krize i apatije, šire prostore dobre ekonomije, znači na održivi način gospodare svojim poduzećem na korist radnika i lokalne zajednice. Ono što rade u našim uvjetima ACT Grupa iz Čakovca ili Udruga Slap iz Osijeka može se opjevati na svjetskoj razini. Predstavit ćemo također inicijativu za osnivanje etičke banke u Hrvatskoj, jer nema razvoja jake lokalne ekonomije bez takvog vjetra u leđa.

Kao dio projekta dobivenog od Transition Networka pripremamo i izvještaj o uspješnim REconomy primjerima, odnosno primjerima ponovnog vraćanja ekonomije ljudima i lokalnoj zajednici, a tu imamo primjere od energetskih zadruga, grupa solidarne razmjene i davanja usluga građanima na volonterskoj bazi, ali i nevjerojatnih priča čitavih sustava neformalne razmjene, pomaganja i solidarnosti kakve širi udruga MoSt u Splitu. Također ćemo na kraju konferencije predstaviti i web sustav za razmjenu na kojem ćemo i dalje raditi i razvijati ga u suradnji s drugim korisnicima.

dobra.jpg

U našim krajevima, kao i drugdje, kvalitetne inicijative nastaju gotovo u pravilu kad dobra volja pojedinaca ili organizacija pronađe odgovor na neku lokalnu potrebu – tako je udruga Roda pokrenula odličan projekt s platnenim pelenama, a po uzoru na zagrebačku Biciklopopravljaonu u regiji raste broj besplatnih popravljaonica u kojima korisnici mogu naučiti kako sami popraviti svoj bicikl. Tipično je i da se kao resurs kreativno prepoznaje nešto što se inače smatralo beskorisnim, čak i otpadom – Humana Nova iz Čakovca kreira prekrasne predmete od recikliranog tekstila, UZOR iz Koprivnice ima vrlo uspješan projekt prikupljanja starog papira teretnim biciklima, a u udruzi Prospero u Lici su pronašli način kako na tradicionalnom tkalačkom stanu napraviti torbe od plastičnih vrećica…

 

Neke od ovih inicijativa uspješno zapošljavaju ljude iz ranjivih skupina, neke su u potpunosti volonterske, ali baš sve stvaraju novu vrijednost za zajednicu ujedno smanjujući pritisak na prirodne resurse koristeći ono što je dostupno lokalno.

 

U Hrvatskoj se događa puno toga i dobroga, ali smo mi često ćoravi. Odnosno, ovaj sustav nas zasljepljuje.

 

Niz udruga upozorava ovih dana da Prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija ugrožava razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Pretpostavljam da postoji i niz drugih zakonskih prepreka razvoju primjerice lokalnih valuta ili sustava razmjene. Koliko je taj problem zakonskih prepreka izražen u Hrvatskoj?

 

Točno. Upravo ovih dana paralelno s organiziranjem Konferencije i pisanjem Izvještaja o našim REconomy primjerima, radimo u suradnji s drugim organizacijama na analizi pravne regulative i stanja oko sustava za razmjenu i lokalnih valuta. To je pravo mučenje i gacanje kroz blato nejasnih propisa i zakona, ali to smo odabrali, nema odustajanja i napredujemo. Zato nam je i važno iskustvo naših prijatelja iz drugih EU zemalja koji će doći, jer ako je normalno i poželjno osnovati regionalnu valutu u Njemačkoj ili kvartovsku u Bruxellesu, onda nema nikakvog razloga da se to ne smije raditi u Hrvatskoj. Mislim, htjeli smo u EU… pa želimo naučiti i donijeti pozitivne stvari od tamo. Djelovat ćemo opet na nekoliko razina: na terenu i u praksi, ali i na istraživanjima i zagovaranju. Zato nam treba i puno ljudi da se sve pokrije.

 

Konferencija se priprema u sklopu REconomy pilot projekta Transition Networka, a ZMAG je od lani službeno Transition Hub za Hrvatsku. Koliko je uspjeha Transition Network uspio postići u Velikoj Britaniji? Kakvi su planovi za hrvatski Transition Hub?

zmag.jpg
Reciklirano imanje udruge ZMAG, Foto: ZMAG

Ne samo u Britaniji nego i šire je Transition Network trenutno najbrže rastući pokret koji konkretno i bez previše filozofiranja uključuje ljude u rješavanje problema i brigu za svoju lokalnu zajednicu. Zanimljiv je fenomen da se događa da kroz sudjelovanje u tranzicijskim inicijativama ljudi postaju ponovno ili još više politički aktivni. Proces je krajnje demokratski i otvoren za sve, te sami stanovnici nekog mjesta, kvarta, grada, regije nalaze rješenja kako da njihov prostor i zajednica budu spremni suočiti se s tri već spominjane velike krize današnjeg sustava: ekonomskom krizom, klimatskim promjenama i krizom resursa. Time osiguravaju i da se kao rješenja na te tri krize ne pojavljuju i ne jačaju razni oblici mržnje, netolerancije i okrivljavanja najslabijih što možemo gledati u Hrvatskoj. Zato su nam pored ostalog potrebne i tranzicijske inicijative u Hrvatskoj, ne samo da bismo imali održivije lokalne zajednice, nego i da budemo humanije i solidarnije društvo.

 

Naši planovi su raditi trenutno na promoviranju i zagovaranju tranzicijskog koncepta kakvog ga tu shvaćamo i nakon konferencije imamo otvorenu mogućnost za jednu turneju po gradovima u Hrvatskoj gdje će biti interesa, istraživat ćemo mogućnosti za razvoj tog inovativnog modela u našoj lokalnoj zajednici gdje ZMAG pripada – a to je grad Velika Gorica, gdje ćemo imati nekoliko edukativnih susreta i druženja s građanima u prostorima gradske knjižnice. A tu je i sad već višegodišnji rad s grupama solidarne razmjene kako bismo spojili male proizvođače u Hrvatskoj s onima koji ih žele podržati i kupiti ili razmijeniti nešto s njima.

 

Kome je konferencija namijenjena? Kako će se moći sudjelovati?

Konferencija je namijenjena svima koji za sebe i druge žele pokretati aktivnosti dobre ekonomije tamo gdje žive, bez obzira koliko imaju ili misle da nemaju za to financijskih resursa. Dobra ekonomija pokazuje upravo kako umjesto novca kao resurs možemo koristiti zajednicu. Želimo postojećim pozitivnim primjerima i njihovim pričama inspirirati inicijatore, sudionike i dionike dobre ekonomije. Također želimo okupiti poduzetnike i aktiviste, sve one koji se već bave dobrom ekonomijom, bez obzira kako to nazivali. Sve o sudjelovanju može se doznati na www.dobra-ekonomija.hr. Prijave su u tijeku, javite nam se!

Izvor: h-alter

 

Odgovori