NAPOMENA: SBPeriskop objavljuje cjelovitu raspravu/osvrt nezavisnih vijećnica Karmen Dizdar Grgurević i Slavice Lemaic sa sjednice GV Slavonskog Broda, održane 14. srpnja, a u povodu Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada Slavonskog Broda za 2016. godinu.


____________________________

KARMEN DIZDAR - GRGUREVIĆ

Člankom 110. Zakona o proračunu propisano je da je gradonačelnik dužan podnijeti Gradskom vijeću na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu. Gradonačelnik je u ovom slučaju prekršio zakonom propisani rok. Gradonačelnik nam duguje objašnjenje zašto je prekršio zakonom propisani rok? Čitanjem izvještaja o ostvarenim prihodima i rashodima gradskog proračuna u 2016. godini odmah postaje jasno zašto se o ovom izvještaju nije raspravljalo prije održavanja lokalnih izbora u svibnju ove godine. Izvješće se skrivalo od javnosti dok ne prođu lokalni izbori. Nažalost ostvarilo se sve ono na što je kolegica Lemaić upozoravala u otvorenom pismu gradskim vijećnicima SDP-a u prosincu 2015. godine. Iz izvještaja o izvršenju gradskog proračuna može se jasno iščitati da je izvršenje proračuna za 2016. godinu drastično podbacilo u odnosu na izvorno planirani proračun. Ovogodišnji gradski proračun ne može se uspoređivati s dosadašnjim gradskim proračunima jer godišnji izvještaj za 2016. godinu sadrži sve prihode i rashode proračunskih korisnika, ali on ipak ukazuje na to da je stanje alarmantno kad se ostvareni rezultati usporede s ostalim velikim gradovima u Republici Hrvatskoj.

Gradski proračun za 2016. godinu bio je potpuno nerealno planiran s obzirom na političke okolnosti i našu nesposobnost povlačenja sredstava iz Europskih fondova. U konačnici ukupni prihodi i primici realizirani su sa samo 69.95%, a ukupni rashodi i izdaci sa samo 67.25% od izvornog plana. Uzroci drastičnog podbacivanja gradskog proračuna za 2016. godinu su prvenstveno nerealna očekivanja o ogromnom porastu prihoda gradskog proračuna od pomoći iz državnog proračuna te nekorištenje kredita u iznosu od 20 milijuna kuna. Umjesto očekivanog rasta prihoda od državnih pomoći u iznosu od gotovo 50 milijuna kuna dogodilo nam se to da su ti prihodi bili za približno milijun kuna manji nego prethodne 2015. godine. Umjesto planiranih 80 milijuna kuna Grad je dobio samo 29.5 milijuna kuna pomoći. Namjerno zaokružujem brojke kako bi me kolege vijećnici lakše mogli pratiti. Kad tom iznosu dodamo još i iznos od 20 milijuna kuna od nekorištenih sredstava iz kreditnog zaduženja onda postaje jasno odakle tolika golema razlika između planiranog i ostvarenog proračuna za 2016. godinu. U zaključku izvještaja možemo pročitati opravdanje gradske vlasti da je proračun podbacio zbog nefunkcionalnosti Vlade i državnih institucija zbog čega u 2016. godini nije bilo najavljenih natječaja. To je samo djelomično točno. Npr. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je do 28.4.2016. godine imao otvoren natječaj za Energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja pa nema opravdanja za nepovlačenje planiranih 2 milijuna kuna pomoći. Koliko je uopće bilo realno očekivati da će Vlada iz suparničkog političkog tabora u odnosu na vladajuću koaliciju u Slavonskom Brodu u predizbornoj godini i s golemim iznosom pomoći svoje političke suparnike financiranjem njihovih projekata? S druge strane postavlja se pitanje zašto se nije koristio novac iz kreditnog zaduženja od 20 milijuna kuna?

Gradonačelnik je brodskoj javnosti prešutio nagodbu sklopljenu s Ministarstvom financija u rujnu 2016. godine. Da Državni ured za reviziju nije u svom izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Slavonskog Broda za 2015. godinu objavio informaciju o tome mi sve do danas ne bi znali za tu nagodbu i njezin sadržaj. Gradonačelnik se u rujnu 2016. godine s Ministarstvom financija nagodio da će dug prema državnom proračunu za pripadajući dio sredstava ostvarenih prodajom gradskih i općinskih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu od 6.3 milijuna kuna otplatiti u pet jednakih godišnjih obroka koji će se otplaćivati do konca 2020. godine. Zašto nam je gradonačelnik prešutio te informacije? Na 63. stranici ovog izvještaja nalazi se tek štura informacija da preneseni višak prihoda i primitaka iz prethodne godine nakon korekcije proračunskim nadzorom utvrđenih obveza za stanove iznosi 11.2 milijuna kuna. Izvorno preneseni višak sredstava iz 2015. godine iznosio je 14 milijuna kuna pa su prihodi proračuna u 2016. godini samo na ovoj stavci izgubili 2.8 milijuna kuna. Kad se podvuče crta da nije bilo velikog viška prihoda prenesenih iz 2015. godine gradski proračun za 2016. godinu bi u konačnici završio s deficitom od 7.4 milijuna kuna. I 2016. godina je opet završila s viškom prihoda koji se, kao i sredstva od kredita, prenio u izbornu 2017. godinu.

Ponovno bih se vratila na prihode planirane kreditnim zaduženjem u iznosu od 20 milijuna kuna. Odlukom o gradskom proračunu za 2016. godinu definirano je da će se Grad Slavonski Brod zadužiti podizanjem kredita kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj. U konačnici Grad se je zadužio kod Societe Generale – Splitske banke d.d. Ovime je prekršena Odluka Gradskog vijeća o gradskom proračunu za 2016. godinu. Gradonačelniče objasnite nam kako je moguće da u Odluci o gradskom proračunu piše da će se Grad zadužiti podizanjem kredita kod HBOR-a, a da je kredit podignut kod Societe generale – Splitske banke d.d.?

Nadalje kako je moguće da u Odluci Gradskog vijeća o kreditnom zaduženju namjena kredita bude drugačija nego u Odluci Gradskog vijeća o gradskom proračunu za 2016. godinu i u Odluci Gradskog vijeća o izvršavanju gradskog proračuna za 2016. godinu? Usporedite te odluke pa ćete se uvjeriti da postoji razlika. Stvari postaju još čudnije kad se usporedi namjena kredita prema Odluci Gradskog vijeća o kreditnom zaduženju s namjenom kredita iz date suglasnosti Vlade RH Gradu Slavonskom Brodu za zaduživanjem jer tu se javljaju nove razlike.

Namjena kredita prema Odluci o gradskom proračunu za 2016 godinu i Odluci o izvršavanju gradskog proračuna za 2016. godinu:

1.izgradnja i dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu

2. izgradnja poslovne zone uključujući i istraživačko konzervatorske radove

3. izgradnja škola i dječjeg vrtića

4. programi zbrinjavanja komunalnog otpada.

Namjena kredita prema Odluci gradskog vijeća o kreditnom zaduženju iz ožujka 2016. godine:

1. izgradnja i dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu – dodatna ulaganja i obnova predviđena su na većem broju gradskih cesta

2. izgradnja poslovne zone Bjeliš uključujući i istraživačko konzervatorske radove

3. izgradnja škola i dječjih vrtića

4. izgradnja društvenih domova u gradskim naseljima

5. programi zbrinjavanja komunalnog otpada

Namjena kredita prema Odluci Vlade RH:

1. Sufinanciranje potreba u školstvu

2. Izgradnja i rekonstrukcija objekata u vlasništvu Grada

3. Izgradnja poduzetničkih zona

4. Izgradnja i rekonstrukcija dječjih vrtića

5. Građevinski objekti u Tvrđavi

6. Sanacija odlagališta Vijuš

7. Izgradnja i dodatna ulaganja u javnu rasvjetu, modernizaciju cesta, staza i mostova

Gradonačelniče, objasnite nam odakle te razlike u popisu projekata koji se planiraju financirati novcem iz kreditnog zaduženja i tko je za njih odgovoran?

 

SLAVICA LEMAIĆ

U gradonačelnikovom izvješću sporno je  planiranje prihoda od prodaje građevinskog zemljišta. Ukupno planirani prihodi od prodaje niza gradskih zemljišta planirani su u iznosu od samo 2 milijuna kuna, a zatim je samo gradsko zemljište u Svačićevoj ulici pored Lidla stavljeno u prodaju po početnoj cijeni od 4.387.416 kuna. Kako je moguće da imamo toliku razliku između ukupnog iznosa prihoda planiranih prodajom gradskih zemljišta i početne cijene samo jednog od tih zemljišta?

Prodaja gradskog zemljišta pored Lidla otvara niz neugodnih pitanja na koja nam gradonačelnik duguje odgovore.

1.Zašto ste od svih gradskih zemljišta predviđenih za prodaju gradskim proračunom oglasili prodaju samo jednog zemljišta i zašto baš tog zemljišta pored Lidla? Zašto niste oglasili prodaju i svih ostalih zemljišta predviđenih za prodaju?

2. Zašto ste oglas o prodaji zemljišta objavili na samom kraju godine u  vrijeme Božićnih blagdana?

3. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke Gradskog vijeća o građevinskom zemljištu propisana je obveza objave prodaje zemljišta u dnevnom i u lokalnom tisku. Kad i u kojem dnevnom i lokalnom tisku ste objavili prodaju gradskog zemljišta pored Lidla?

4. S obzirom na to da je Grad godinu završio s viškom prihoda zar je Grad bio u toliko očajnoj situaciji da je morao pristati na jedinu pristiglu ponudu koja je za samo 2.500 kuna bila veća od početne cijene zemljišta?

Sve ove činjenice upućuju na opravdanu sumnju da je prodaja ovog gradskog zemljišta bila unaprijed dogovorena.

Nadalje u obrazloženju proračuna naglašava se potrebe štednje na rashodima za zaposlene. Iz obrazloženja proračuna za 2016. godinu može se iščitati da je krajem 2015. godine u gradskoj upravi bio 81 zaposleni, a u svim gradskim ustanovama i javnoj vatrogasnoj postrojbi 216 zaposlenih. Iz obrazloženja proračuna za 2017. godinu vidljivo je da je krajem 2016. godine broj zaposlenih u gradskoj upravi narastao za 4 zaposlena, a u gradskim ustanovama i javnoj vatrogasnoj postrojbi za čak 74-ero zaposlenih. To znači da je u roku od samo jedne godine na teret gradskog proračuna zaposleno ukupno 78 osoba što je za samo tri osobe manje nego što je gradska u uprava krajem 2015. godine imala ukupno zaposlenih. Prema ovom izvještaju o izvršenju gradskog proračuna gradska uprava je krajem 2016. godine imala 88 zaposlenih pa ukupni broj novozaposlenih u 2016. godini u gradskoj upravi, gradskim ustanovama i javnoj vatrogasnoj postrojbi raste na 81 osobu. Gradonačelniče objasnite nam ovaj veliki rast broja zaposlenih?

Iz ovog Izvještaja o izvršenju gradskog proračuna vidljivo je da su najveći gubitnici ovog podbačaja gradskog proračuna za 2016. godinu bili upravo oni gradski upravni odjeli koji bi trebali biti nositelji razvoja i investicija. Realizacija proračuna u Upravnom odjelu za gospodarstvo iznosila je jadnih 38.14%, a u Upravnom odjelu za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša 42,32%. Veliki podbačaj imao je i Upravni odjel za komunalni sustav s izvršenjem proračuna od samo 60.75%.

Posebno je žalosno stanje u Upravnom odjelu za gospodarstvo. Za subvencioniranje poduzetnika potrošena je samo 461 kuna, a u program razvoja gospodarstva ubrajaju se čak i obilježavanje Dana grada s vatrometom i Dječji sajam dok se istovremeno za inovacije i poticanje zapošljavanja ne ulaže ni jedne kune. Uz takvu proračunsku politiku Slavonski Brod je osuđen na nastavak propadanja i iseljavanja stanovništva.

Plan razvojnih programa gradskog proračuna za 2016. godinu izrađen je suprotno odredbama Zakona o proračunu jer nije izrađen na osnovu ciljeva, mjera i prioriteta definiranih Strategijom gospodarskog razvoja grada Slavonskog Broda. Pored toga plan razvojnih programa izrađen je i suprotno Smjernicama za izradu lokalnih proračuna Ministarstva financija. S obzirom na to nimalo ne čudi da u sastavu ovog izvještaja nemamo posebni izvještaj o izvršenju plana razvojnih programa kao što je to slučaj u izvještajima niza drugih hrvatskih gradova u kojima se Zakon o proračunu poštuje, a lokalna razvojna strategija provodi.

Prema novim podacima Instituta za javne financije prema ostvarenim izvornim prihodima gradskog proračuna po stanovniku Slavonski Brod je u 2016. godini, kao i u 2015. godini na zadnjem mjestu od 25 velikih gradova u RH. Posebno zabrinjava činjenica što se naša zaostalost za većinom drugih velikih gradova još više povećala pa nam i gradovi s dna liste sve više odmiču. Prema ukupnim izvornim prihodima od 25 velikih gradova Slavonski Brod je zauzeo tek 15. mjesto iako smo po broju stanovnika sedmi najveći grad u RH. Razmjeri zaostajanja našeg grada posebno dolaze do izražaja kad se usporedimo s izvornim prihodima gradskih proračuna u drugim gradovima kontinentalne Hrvatske. Vukovarski proračun veći je za devet, sisački za tridesetčetiri, varaždinski za osamdesetčetiri, karlovački za devedesetdva, a velikogorički za čak stojedan milijun kuna u odnosu na brodski gradski proračun. Iz ovih podataka vidljivo je da je Slavonski Brod grad slučaj.

Zbog svega navedenog kolegica i ja ne možemo podržati ovaj izvještaj o izvršenju gradskog proračuna za 2016. godinu.