Nedjelja, 08.03.2020. Trg žrtava fašizma17:30

Slavimo Dan žena i poručujemo: Živio feminizam! Živio 8. mart! Osmi mart naš je dan: dan kada slavimo svaku borbu, svaki glas, svaki prkos, svaki otpor. Peti Noćni marš slavimo glasno na ulicama naših gradova, svjesne da se za svoja prava i živote moramo izboriti same i da ta borba traje cijelu godinu, kao što smo poručile na prvom Noćnom maršu.

Svaka nepravda koju osjetite na vlastitoj koži vrijedna je borbe. I u toj borbi žene nisu same. Ponavljamo što je rečeno na velikom prosvjedu za 8. mart u Španjolskoj – “Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor.” Jer jedino tako, u solidarnom čoporu, možemo se suprotstaviti onima koji nam pokušavaju oduzeti izboreno.

Povratka nema, ne mogu nas ušutkati i razjediniti. Ako stanemo mi, stat će cijeli svijet. Kroz svaki, čak i najmanji čin otpora međusobno se gradimo. Gradimo pokret koji će jednog dana biti spreman zaustaviti ovo društvo, usred radnog tjedna, usred radnog dana. Gradimo ga do dana kada će svi postati svjesni da je naš rad, koji uključuje i takozvani rad iz ljubavi, izgradio ovu zemlju.

Feminizam koji danas slavimo bori se za sve žene i sve ugrožene, prokazuje različite vrste izrabljivanja u kapitalističkom sustavu, ne bježi od sistemske kritike, radi na političkom organiziranju žena, svjestan je ekoloških problema, antifašistički je i nepokolebljiv. Borimo se za djevojčice i djevojke, za penzionerke, borimo se za radnice, izbjeglice i migrantkinje, transrodne osobe, borimo se za beskućnice i za sve žene koje se danas ne mogu boriti za sebe.

Na najveći praznik žena stajemo jedna uz drugu i vičemo DOSTA. Dosta je nasilja u našim domovima. Dosta je boli i poniženja u ustanovama javnog zdravstva, dosta je uskraćivanja zakonom zajamčene zdravstvene skrbi. Dosta je tereta njege za djecu i starije od koje država pere ruke, tereta koji se prikazuje kao ljubav ili ‘ženski posao’. Dosta je gaženja radničkih prava, zatiranja antifašističkih vrijednosti, napada na slobodu medija, rezanja nezavisne kulture, diskriminiranja LGBTIQ+ zajednice. Dosta je ušutkavanja i zastrašivanja.

MARŠIRAJMO! Marširajmo za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za borbe koje su bile i borbe koje će tek biti.

Živio feminizam! Živio 8. mart!

faktiv

VijestiObjavljeno 20.02.2020.

Pokrenut online arhiv časopisa Ženski pokret

Izlazio je od 1920. do 1938. godine, a izdavalo ga je Društvo za prosvećenje žene i zaštitu njenih prava. <img width="999" height="566" src="https://voxfeminae.net/wp-content/uploads/2020/02/ženski-pokret.jpg" class="attachment-voxfeminae_2018-large size-voxfeminae_2018-large wp-post-image" alt="" sizes="100vw" />

Izrada stranice Ženski pokret 2020 dio je aktivnosti kojima se obilježava stogodišnjica osnivanja časopisa Ženski pokret, koji zauzima važno mjesto u jugoslavenskoj časopisnoj produkciji 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća.

Ženski pokret izlazio je od 1920. do 1938. godine. Izdavalo ga je Društvo za prosvećenje žene i zaštitu njenih prava (osnovano 1919. godine). Društvo je prvo osnovano u Beogradu, zatim u Sarajevu, a nakon toga i u drugim centrima novoformirane države, Ljubljani i Zagrebu. Riječ je o prvom precizno profiliranom jugoslavenskom feminističkom časopisu, koji je stajao na pozicijama radikalnog građanskog feminizma.

Veze časopisa i Društva za prosvećenje žene i zaštitu njenih prava su veoma čvrste: programski ciljevi Društva određivali su časopis formalno i sadržajno. Članice Društva, ujedno i urednice i uaradnice Ženskog pokreta, organizirale su različite aktivnosti namijenjene ženama i sudjelovale u radu internacionalnih feminističkih organizacija.

Vlasnica časopisa u trenutku osnivanja bila je Milica Dedijer, a urednica Zorka Kasnar. Narednih godina na uredničkom mjestu su bile i Katarina Bogdanović, Vera Jovanović, Alojzija Štebi, Darinka Stojanović i druge, a u početku časopis je uređivao književni odbor koji su činile Delfa Ivanić, Katarina Stojanović, Ruža Vinterštajn, Ruža Stojanović, Paulina Lebl-Albala, itd. Suradnički krug časopisa je bio širok i heterogen jer je uredništvo okupljalo suradnice iz svih dijelova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije, kao i iz različitih oblasti i disciplina. Tekstovi su štampani na srpskom, hrvatskom i slovenskom. Časopis je imao izrazit jugoslavenski karakter koji se simbolički ogledao i u naslovu koji je u jednom periodu izlaženja časopisa ispisivan na tri jezika/pisma: čirilično i latinično (Женски покрет/Ženski pokret) i na slovenskom (Žensko gibanje).

Projekt Ženski pokret 2020 dio je projekta “Uloga srpske periodike u formiranju književnih, kulturnih i nacionalnih obrazaca” Instituta za književnost i umetnost, a njegova realizacija je nastavljena u okviru odeljenja Instituta – Periodika u istoriji srpske književnosti i kulture. Digitalizacija časopisa i izrada web stranice podržana je od strane Ministarstva kulture i informisanja.