CovidSafe, australsku aplikaciju za pronalazak kontakata zaraženih koronavirusom, skinulo je više od milijun ljudi u samo par sati nakon što je ove nedjelje puštena u opticaj. Korištenje aplikacije je dobrovoljno, no australska vlada ranije je rekla da je ključno da barem 40 posto populacije, odnosno oko 12 milijuna građani i građanki, koristi tu aplikaciju. Aplikacija čije je ime sačinjeno od riječi “Covid” (skraćenica naziva bolesti uzrokovanom koronavirusom Sars-CoV2 Covid-19) i riječi “sigurno” bazirana je u najvećoj mjeri na u Singapuru već korištenoj aplikaciji TraceTogether. Obje aplikacije oslanjaju se na Bluetooth signal kojim se bilježi kad su ljudi u blizini jedan drugome.

Kreiranje i korištenje aplikacije izazvalo je u Australiji brojne debate o zaštiti privatnosti korisnika aplikacije. I dok Vlada tvrdi da je ugradila brojne osigurače i da će svi prikupljeni podaci biti obrisani nakon završetka pandemije novog koronavirusa, mnogi su zabrinuti zbog količine osobnih podataka koje će aplikacija prikupljati. Na Amazonovim serverima čuvat će se tako preko aplikacije prikupljeni podaci: ime koje korisnik odluči koristiti, dob unutar određenog raspona, broj mobitela, poštanski broj, informacije o enkriptiranom korisničkom imenu, informacija o zdravstvenom statusu – odnosno pozitivnosti na Covid-19. Bluetooth podaci podizat će se i spremati na server, a ukoliko je korisnik aplikacije pozitivan, Vlada će uz pomoć njih znati koga je na to potrebno upozoriti.

Posebno je zanimljivo, donosi The Guardian, što će se aplikacija australske Vlade, kada to bude moguće, moći upariti s funkcionalnostima koje trenutno razvijaju Google i Apple. Naime, ta dva tehnološka giganta, uz pomoć čijih operacijskih sustava “rade” gotovo svi pametni mobiteli na svijetu, prije dva tjedna objavila su da surađuju na izradi aplikacije koja bi, također oslanjajući se na Bluetooth tehnologiju, omogućavala praćenje korisnika i procjenu širenja zaraze među njima s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa. Kako prenosi Bug, svi podaci koji se na ovaj način prikupe trebali bi biti transparentno dostupni javnosti, najavljeno je iz Applea i Googlea.

Uvođenje aplikacija poput ove australske nije ni nama daleko, s obzirom da Europska unija razmatra slične opcije. To je tema i videokonferencije ministara unutarnjih poslova u utorak, potvrdio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. “Razmotrit ćemo inovativna rješenja poput sustava baziranih na aplikacijama za praćenje kontakata, što je ključno za sprečavanje širenja virusa i kontrolu”, rekao je Božinović.

Čuvanje osobnih podataka


O ulozi tehnoloških divova poput Amazona, Applea i Googla, ali i internetskih platformi poput Youtubea i Facebooka u globalnom odgovoru na pandemiju koronavirusa razgovarali smo s Ethanom Zuckermanom, direktorom Center for Civic Media, pri vodećem tehnološkom sveučilištu Massachusetts Institute of Technology (MIT).

Svjedočimo li pokušajima da se nadzor građana putem internetskih platformi normalizira i transformira u neki oblik društveno korisnog rada, pitali smo Zuckermana. Odgovor na to pitanje ne mora biti jednoznačan.

“U ovom trenutku je u potpunosti razumno vjerovati da Google i drugi rade dvije stvari istovremeno: pokušavaju adresirati prava pitanja o širenju koronavirusa i iskreno vjeruju da njihovi alati mogu pomoći…i da pokušavaju normalizirati nadziranje”, kaže Zuckerman Faktografu.

Soshana Zuboff, profesorica emerita sa Sveučilišta u Harvardu prva je skovala termin “surveillance capitalism” (dosada na hrvatskom jeziku prevođeno kao nadzirući kapitalizam, nadzirajući kapitalizam ili kapitalizam nadzora op.a.). U knjizi naslovljenoj “Doba nadzirućeg kapitalizma”, koja je opisivana i kao sociološka analiza digitalne ere, Zuboff detaljno tumači ne samo što se može činiti, već što se do sada i čini s ogromnom količinom (osobnih) podataka koje tehnološki giganti poput Googla ili Facebooka prikupljaju o svojim korisnicima. Centralna teza Zuboffinog djela jest da tehnološki giganti podatke koje prikupljaju ne koriste samo kako bi predvidjeli ljudsko ponašanje, već kako bi na njega utjecali te ga modificirali. To, tvrdi Zuboff, ima katastrofalne posljedice na demokraciju i slobode. Zuckerman se u svojim znanstvenim radovima u više navrata pozivao na Zuboff, a poglavlja oboje autora uključeni su u na jesen 2019. izdanu knjigu “Ljudska prava u doba digitalnih platformi”.

Google je objavio najveći set podataka o lokaciji oko milijarde stanovnika prema kojima bi se moglo utvrditi poštuju li ljudi u specifičnim zemljama mjere zabrane kretanja koje su na snazi. Googlova analiza podataka dovela je do objavljivanja podataka u formi grafikona o posjetama podzemnoj željeznici, autobusnim ili željezničkim postajama, trgovinama i drugim mjestima unutar razdoblja od pet tjedana, ranije ove godine. Podatke je s nevladinim istraživačima u nekoliko država podijelio i Facebook koji, kao i Google, ima nekoliko milijardi korisnika. No ta društvena mreža nije ih učinila javno dostupnima.

“Zuboff ispravno ističe da je nadziranje postalo difoltni biznis model na internetu i da je duboko ukorijenjen u naše digitalne tehnologije, posebno one mobilne. Argument za praćenje kontakata uz pomoć tehnologije za nadzor ide nekako ovako: ‘Pa naši mobiteli nas i tako cijelo vrijeme prate – zašto ne bismo koristili te informacije za nešto dobro’. Trenutno nije jasno kakvog će utjecaja korištenje takvih tehnologija uopće imati – primjerice, moja država Massachusetts ulaže u tradicionalno, analogno, intervju-bazirano praćenje kontakata jer smatraju da je digitalno praćenje ograničeno. No, moguće je da nas vrlo racionalna debata o tome želimo li podatke ponuditi kako bi se pratili kontakti u ovom slučaju može odvesti i do toga da bolje pogledamo želimo li da kompanije uopće imaju ove podatke!”, govori Zuckerman i napominje da mogući ishod korištenja podataka povezan s Covidom-19 može dovesti i do masovnijeg pokreta koji bi od kompanija zahtijevao da takve podatke o nama ne čuvaju.

Kako će izgledati sustav nadzora kontakata


Argument “naši mobiteli nas i tako cijelo vrijeme prate” koji spominje Zuckerman i čitateljima u Hrvatskoj zvuči poznato. Nevjerojatna je sličnost između Zuckermanova primjera i opravdanja koje je koristio premijer Andrej Plenković da bi objasnio zbog čega je njegova vlada u Hrvatski sabor poslala prijedlog izmjena zakona kojim se tražila mogućnost vrlo širokog praćenja lokacije mobitela građana korištenjem podataka mobilnih operatera.

“U cijeloj priči se došlo na neku vrstu gotovo pa ideološke rasprave. Ne znam koliko je to realno sagledati, ali svodi se na to da će Vlada pratiti sve građane što rade na telefonima. Koga je u vlasti briga tko s kim govori na telefon? To je teza koja je toliko banalna i pogrešna, da ne mogu vjerovati da je uopće toliko privlačna u ovo vrijeme da bude predmet rasprave. Svi vi koji imate pametne telefone – sve ste dali Googleu i Facebooku, sve imaju, znaju sve o vama u svakom trenutku”, rekao je Plenković. Zakonske izmjene naposljetku su ipak poslane u drugo čitanje, da bi se sada vlada, po svemu sudeći, ipak okrenula  preporukama Europske komisije o korištenju aplikacija koje suzbijanju zaraze pristupaju uz zaštitu privatnosti.

Upravo smo premijerovu izjavu upotrijebili kao primjer da Zuckermana upitamo smatra li da je porast masovnog nagledanja prikladan odgovor i kako će taj porast utjecati na pitanje privatnosti u budućnosti.

“Kako sam već rekao, zabrinut sam da korištenje nadgledanja kontakata normalizira nadzor za manje hitne situacije, poput oglašavanja. No, također sam zabrinut jer mislim da nadzor kontakata ne funkcionira nužno onako kako ljudi misle da funkcionira. Civilni GPS doseže četiri metra – neki uređaji tvrde tri, no čak je i inteval pouzdanosti 95 posto. Nacrtajte krug od tri metra oko sebe. Sada nacrtajte jedan oko svih drugih. Možete biti poprilično udaljeni od nekoga, a da se krugovi i dalje presijecaju. Sustav automatskog praćenja kontakata detektirat će vas kao (ko)prisutne čak i kada ste udaljeni šest metara. Sada zamislite da vas se kontaktira svaki put kada šest metara pored vas prođe netko tko je pozitivan na Covid-19. Čini mi se da bi brojni lažni pozitivni rezultati mogli dovesti do toga da su takvi sustavi neupotrebljivi”, kaže Zuckerman i predlaže ponešto drugačije rješenje.


“Pametniji način bio bi da se ovakvi sustavi koriste za pomoć osoba u prisjećanju koga su susreli. ‘Hej, tvoj GPS kaže da si bio u ovoj zgradi u ovo vrijeme – koga si vidio tamo?’. Uostalom, takvi namjerni susreti i tako sa sobom donose veću vjerojatnost od transfera virusa. Mogu zamisliti da se predloženi tip automatiziranih sustava može koristiti u slučajevima poput javnog prijevoza – moguće je da je korisno znati da ste, primjerice, u autobusu dijelili nekoliko postaja sa zaraženom osobom. No, važno je razumjeti da ovakvi sustavi nisu u stanju pratiti sve kontakte, ali i da je vjerojatno da će pogrešno identificirati brojne kontakte”, kaže Zuckerman Faktografu.


Kako bilježi portal Verge, razvoj sustava na kojem rade Google i Apple ne bi koristio podatke GPS-a, već Bluetooth, a ne bi ni pratio doslovnu lokaciju osobe, već kupio signale onih koji su u blizini, dok bi se u bazi podataka čuvale  interakcije kako bi se korisnike moglo upozoriti da su bili u blizini zaražene osobe. Ipak, kako navodi Reuters, dok se tehnologija koju razvijaju za praćenje kontakta u ovom slučaju ne oslanja i na GPS lokacije, Apple i Google generalno dozvoljavaju aplikacijama da prikupljaju podatke o kretanju, uz dozvolu korisnika. Hoće li dozvoliti korištenje tehnologije koju sada zajedno razvijaju takvim aplikacijama, još uvijek nije jasno. Brojne potencijalne probleme, ali i prednosti sustava koji razvijaju Apple i Google, pobrojala je urednica portala Markup.

Društvene mreže u borbi protiv dezinformacija


Aktivnosti povezane s izradom novih sustava za praćenje nisu jedina novina koju su tehnološki giganti i platforme uveli za vrijeme trajanja korona krize. Nikada do sada najkorišteniji internetski servisi i platforme poput Googla, YouTubea, Facebooka (i njegova WhatsAppa i Instagrama), Twittera i brojnih drugih nisu zauzeli unisoni stav prema nekom pitanju za koje su procijenili da je dovoljno važno i nužno da se svakog korisnika ili korisnicu upućuje na službeni izvor informacija kao što je to slučaj sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim relavantnim zdravstvenim, ali i političkim, institucijama koje pružaju informacije o akutalnoj pandemiji koronavirusa.


Internetske platforme, naime, na razne su načine odlučile suprotstaviti se dezinformacijama koje njima kolaju. YouTube je, primjerice, počeo aktivno uklanjati video sadržaje koji propagiraju tezu da su 5G i Covid-19 u nekakvoj uzročno-posljedičnoj vezi. Faktograf je takve teorije u više navrata raskrinkao. Kako prenosi Bug, takav sadržaj je, kažu, protivan njihovim politikama korištenja i već sada ne ulazi u preporuke koje YouTube kreira za gledatelje. Aktivno uklanjanje teorija oko 5G i koronavirusa neće zahvatiti i ostale teorije urote koje se bave 5G tehnologijama.


WhatsApp je, s ciljem suzbijanja mis i dezinformacija, smanjio broj osoba kojima odjednom možete proslijediti poruku.


Facebook je, pak, po prvi put objavio doseg programa Thrid Party Fact Checking (u koji je od travnja 2019. uključen i Faktograf) na suzbijanju dezinformacija na toj društvenoj mreži. “U ožujku smo prikazali upozorenja [o netočnosti informacija] na oko 40 milijuna objava koje su bile povezane s Covidom-19 na Facebooku. Objave su se bazirale na oko 4.000 članaka koje su napisali neovisni fact-checkeri. Nakon prikazanog upozorenja, ljudi u 95 posto slučajeva nisu posjetili originalnu [dezinformirajuću] objavu. Do sada smo uklonili na stotine tisuća dezinformirajućih objava koje mogu dovesti do neposredne štete za ljudsko zdravlje – uklonili smo sadržaje koji su promovirali ispijaje izbjeljivača ili teorije koje su tvrdile da socijalno distancranje nije efikasno u sprečavanju širenja virusa”, objavili su.




Međutim, Baybars Orsek, direktor Međunarodne mreže za provjeravanje činjenica (IFCN), u čijem je članstvu i Faktograf, ali i svi sudionici Facebookovog Thrid Party Fact Checking programa, pozvao je kompaniju na veću transparentnost.

“Orsek je upozorio da podaci koje je Facebook prezentirao trebaju biti dostupni i drugim urednicima ili stručnjacima i pozvao je poslovično tajnovitu kompaniju da objavljuje regularna izvješća o utjecaju programa za provjeravanje činjenica”, prenosi Associated Press.

I Europska unija želi natjerati kompanije poput Googlea, Twittera i Facebooka na veću transparentnost.

Koliko je prostora za poboljšanja na različitim platformama, pokazala je nedavna analiza Reutersovog Instituta za studij novinarstva (RISJ). Prema njoj, 59 posto objava na Twitteru za koje je utvrđeno da su netočne i dalje su dostupne na toj platformi, 27 posto ih je dostupno na YouTubeu, a 24 posto na Facebooku. Podsjećamo, Faktograf je nedavno o istraživačkom radu i ključnim nalazima razgovarao s glavnim autorom analize dr. J. Scottom Brennenom, postdoktorantom na RISJ-u i Oxfordovom Internet institutu.

Portal Markup, pak, prije nekoliko dana objavio je članak “Želite pronaći misinformiranu publiku? Facebook je to već učinio” u kojem opisuju kako je njihov novinar bez ikakvih većih problema oglas koji je zakupio na toj društvenoj mreži direktno usmjerio onima koji su zainteresirani za pseudoznanost. Nakon upita portala prema glasnogovorništvu društvene mreže, ukinuta je opcija targetiranja zaintersiranih za “pseudoznanost”.

Društvene mreže reagirale su iznenađujuće proaktivno


Gotovo sve internetske platforme odlučile su direktno obavještavati svoje korisnike o relevantnim medicinskim informacijama o koronavirusu. Zuckerman je već i ranije izjavio kako se čini da su platforme natjerane “zauzeti jasan stav” i “da Covid-19 vide kao dovoljno značajan javno-zdravstveni problem da se osjećaju dovoljno ugodno zauzeti stranu, čak i ako riskiraju da će neki korisnici smatrati da je riječ o nepravednoj restrikciji na slobodu govora”.


“Mislim da je koronavirus pružio priliku platformama da se agresivnije bore protiv misinformacija bez da ih se optužuje za stranačku pristranost. U SAD-u, barem, političke dezinformacije su učestalije na desnici, nego na ljevici, što stavlja platforme koje pokušavaju filtrirati dezinformacije u poziciju u kojoj ih se optužuje da zauzimaju strane. Budući da sada postoje jasne upute Svjetske zdravstvene organizacije i Centra za kontrolu bolesti, platforme imaju jasniju sliku što se kvalificira kao medicinska mis ili dezinformacija. Čini se i da reagiraju brže kako bi se protiv njih borile. Teško je reći hoće li isti princip proširiti i na dezinformacije koje dolaze od političara. Za sada su reagirali iznenađujuće proaktivno u borbi protiv medicinskih misinformacija, moguće je da će zbog toga u budućnosti biti sigurniji u suzbijanju i političkih dezinformacija”, kaže Zuckerman Faktografu na naše pitanje očekuje li da će ovakav stav platformi promijeniti očekivanja korisnika, ali i regulatora.

faktograf