Polovica ljudi na planeti nije svjesna da klimatske promjene šire zarazne bolesti

Premda je činjenica da klimatske promjene izazivaju širenje zaraznih bolesti javno i široko dostupna, ona nikako da se ukorijeni u percepciji opće javnosti. Master studenti međunarodne stipendije Erasmus Mundus proveli su studiju koja je imala globalan odjek i pokazala da 48.9 posto ispitane populacije nije svjesno kauzalnosti klimatskih promjena i zaraznih bolesti.

Širenje pojedinih zaraznih bolesti mijenja se procesima vezanima uz globalno zatopljenje i ekološke anomalije, piše Phys.org: “Promjene u klimatskim obrascima i uzrocima kao i povećanje prosječne temperature dovode do pojava poput El Niño, koji mijenjaju prisutnost, gustoću, snagu i dinamiku prijenosa mnogih virusa i patogena.” Razumijevanje utjecaja klimatskih varijabilnosti na prijenos zaraznih bolesti važno je kako za istraživače tako i za širu javnost. Proteklih se godina puno radilo na podizanju svijesti o klimatskim promjenama, no čini se da još uvijek postoji opći manjak razumijevanja kauzalnog odnosa klimatskih promjena i zaraznih bolesti.

Istraživanje su studenti proveli uz mentorstvo Université de Tours, zatim Sveučilišta Alabama u Birminghamu (SAD) i Hannover Medical School te peer-reviewed, open-source časopisa PLOS ONE. gdje je studija originalno objavljena. Ono se temeljilo multinacionalnoj anketi presjeka u kojoj je ispitano znanje o učincima klimatskih promjena na pojavu zaraznih bolesti nad ukupno 458 sudionika iz cijelog svijeta.

Rezultati otkrivaju nedostatak znanja u široj javnosti. Ukupno 48,9 posto sudionika nikada prije nije razmatralo učinke klimatskih promjena na zarazne bolesti. Ovaj postotak pada na 38,4 posto među onima koji solidno stoje u prirodnim znanostima, a raste na 59,2 posto kod onih koji rade u sektorima nepovezanima sa znanošću. Unatoč sektorskoj razlici, istraživanje je također pokazalo da znanje i svijest o klimatskim promjenama nisu povezani s obrazovnom razinom sudionika, budući da je većina ispitanih imala ili prvostupničku ili master diplomu, i s obzirom na to da je proteklih godina znanstveno širenje tema povezanih s okolišem jako pojačano.

Kulturološke razlike

Nešto malo više od 84 posto ispitanika smatra da su klimatske promjene već uzrokovale štetu na ljudsko zdravlje koje mogu uzrokovati, dok samo njih 28 posto smatra da globalno zatopljenje još nije utjecalo na ljude, ali hoće u budućnosti. S obzirom na korona virus, i brojna druga istraživanja o zdravstvenoj cijeni klimatskih promjena, ovo su poražavajuće brojke. Većina (70 posto) ipak misli da klimatske promjene nekako utječu na zarazne bolesti, a samo njih 6 posto smatra da ne utječu nikako. Većina ispitanika (75 posto) prepoznala je da vremenski ekstremi mogu potaknuti širenje zaraznih bolesti, isto kao što je većina (80 posto) prepoznala da poplave i druge pojave mogu potaknuti širenje zaraznih bolesti. Caka ovog istraživanja leži dakle u tome što ispitanici razumiju uzroke širenja bolesti i uzroke klimatskih promjena, ali ne svrstavaju poplave koje izazivaju bolesti u kategoriju “posljedice klimatskih promjena”. Ne radi se dakle toliko o manjku konkretnih informacija, nego o manjku sveobuhvatnog znanja, interpretacijskog okvira, tj. radi se o manjku razumijevanja ove dinamike. Manjak informacija vidi se među onih 22.9 posto ispitnika koji su kazali kako klimatske promjene mogu smanjiti transmisiju zaraznih bolesti.

Studija je otkrila i da je svijest o klimatskim promjenama izraženija u široj javnosti u odnosu na svijest o zaraznim bolestima. To se interpretira u skladu sa prisutnošću obiju tema u medijima. Dok se posljednjih godina kontinuirano upozorava na štete klimatskih promjena, sami smo svjedoci da je rijetko tko u medijima bio spreman pojavu koronavirusa kategorizirati kao izravnu posljedicu klimatskih promjena.

Zanimljivo je da se u istraživanju pokazalo da “Zapad” (Europa) ima veću svijest klimatskim promjenama nego o zaraznim bolestima, dok je na “Istoku” (Azija) obratno. SAD stoji između ova dva kontinenta s otprilike jednakim neznanjem u oba polja. Razlika se objašnjava se kulturološkom distinkcijom. Dok su ispitanici “Istočnih” zemalja imali manji strah od tropskih zaraznih bolesti (malarija, komarci i slično) i veći od klimatskih promjena, oni “Zapadnih” zemalja imali su veći strah od tropskih bolesti i manji od klimatskih. Nastanak ove kulturološke razlike, istraživači su objasnili različitim temama medijskih kampanja za podizanje svijesti: na zapadu o klimi, na istoku o zaraznim bolestima koje prenose životinje. Materijalna razlika utvrđivana u prethodnim istraživanjima također je čini se interpretirana u ovome istraživanju, jer se spominju podaci da je 90 posto kućanstava u Jemenu bilo informirano o simptomima denge, dok je u Bangladešu samo 19 posto kućanstava imalo dovoljno znanja o istoj bolesti.

Istraživači su zaključili da je važno razviti znanje i razumijevanje ovih tema kod opće populacije kako bi se smanjile rupe u znanju, kako opće populacije, tako zdravstvenih radnika. Važno je razviti ovo razumijevanje i kako bismo ozbiljnije prionuli kako sanaciji klimatskih promjena, tako i ozbiljno pristupili zaštiti i smanjenju rizika od prijenosa zaraznih bolesti.

bilten

1 comment

  1. 9/10 ljudi na planeti nisu svjesni ničega osim svog želuca.

Odgovori