Sjedinjene Države su službeno obavijestile Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) da odbijaju priznati Kinu kao zemlju tržišnog gospodarstva. Europska unija se solidarizirala s Amerikancima. Kineske vlasti žele steći status “tržišnog gospodarstva” kako bi se oslobodile zaštitnih carina pri izvozu svojih roba.
Ovakva izjava potvrđuje kontrolu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji Sjedinjenih Država i EU, što Kina sigurno neće dobro primiti, posebice u vrijeme kada godinama traži reformu ove navodno međunarodne organizacije.
Ranije je američki ministar trgovine proveo antidampinške istrage o opskrbi kineskom aluminijskom folijom, na temelju čega je odbio priznati Kinu kao zemlju s tržišnom ekonomijom.
S druge strane, Europska unija je usvojila nova antidampinška pravila koja omogućuju uvođenje posebnog režima uvoza za zemlje “koje značajno narušavaju tržišta” i prakticiranju “socijalni i ekološki damping”.
Kao što je bilo očekivano, ove su aktivnosti izazivale bijes Pekinga. Službeni predstavnik kineskog Ministarstva trgovine je rekao “kako SAD ozbiljno iskrivljuju stvarnu situaciji u Kini”, te pozvao američku stranu “da poduzme konkretne korake da ispravi pogrešnu odluku”, prenosi agencija Xinhua.
Države neprestano provode antidampinške istrage o kineskim proizvodima i oslanjaju se na pravila koja se primjenjuju na zemlje s netržišnim gospodarstvima.
Američki ministar trgovine je 13. studenoga odlučio da proizvođači šperploča iz Kine dopuštaju damping i da primaju subvencije.
Direktor odjela za zaštitu trgovine i istrage Ministarstva trgovine Kine je istaknuo “kako SAD i EU ignoriraju obveze preuzete u WTO i protiv određenih zemalja, koje imaju tržišne ekonomije, kako bi zaštitile svoje interese provode diskriminirajuće prakse”.
Prema njegovim riječima, Amerikanci su odbili uzeti u obzir dokaze koje su kineske tvrtke pripremile i predočile u velikom broju, te da na temelju iskrivljenih ideja o procesima proizvodnje kineskih poduzeća neopravdano podižu razinu uvoznih carina.
Kineska se strana nada da će nedavni posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini omogućiti da se riješi barem dio ovih trgovinskih nesuglasica. Unatoč potpisivanju sporazuma između dviju zemalja u iznosu od 250 milijardi dolara, na državnoj razini nema nikakvog napretka.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Kine Zheng Tszeguan je poručio da je Kina spremna olakšati pristup kineskom financijskom sektoru, smanjiti carine na uvozne automobile, te ublažiti ograničenja za proizvođače stranih automobila s novim izvorima energije.
Ali, očito Donald Trump želi sve, a ne samo parcijalne ustupke. Trump je uvjeren da trgovinski odnosi s Kinom nisu profitabilni za SAD, budući da Amerika uvozi mnogo više roba nego što izvozi u Kinu, te namjerava promijeniti u situaciju.
Nepriznavanje tržišnog statusa Kine i antidampinške istrage su elementi ovog gospodarskog rata.
Međutim, Kina ima nešto čime odgovoriti. Ovaj odgovor nije tako jednostavan, ali njegov učinak može biti puno bolniji za SAD od koraka koji se protiv Kine poduzimaju u WTO.
Kina nastavlja vršiti pritisak na Sjedinjene Države na globalnom deviznom tržištu. Ranije je Peking uspio uključiti juan na popis valuta Međunarodnog monetarnog fonda, a sada želi istisnuti dolar kao univerzalno sredstvo za izračune u trgovini naftom.
Prema objavljenim planovima, do kraja godine na jednoj od kineskih burzi će se trgovati naftom u juanima, koje će se moći pretvarati u zlato.
Skupina koja će sudjelovati u trgovini natom za juane i zlato može postati vrlo atraktivna za ulagače i zemlje koje proizvode naftu, prije svega one koji u određenoj mjeri sukobu sa Sjedinjenim Državama. Ovu skupinu čine Rusija, Venezuela i Iran.
Istovremeno, Rusija je najveći dobavljač nafte u Kini. Do kraja listopada su pošiljke ruske nafte iznosile 4,65 milijuna tona. Saudijska Arabija zauzima drugu poziciju s 4,61 milijuna tona, a treća je Angola s 3,57 milijuna tona.
Analitičari kažu da je prodaja nafte u juanu instrument koji za cilj ima dedolarizaciju tržišta nafte i čitavog svjetskog gospodarstva. Istina, taj proces ne teče brzo, ali je lavina pokrenuta.
Poznato je da ’70-ih zemlje skupine OPEC “crno zlato” prodaju u petrodolarima. Analitičari Capital Banke pojašnjavaju da je gotovo globalna pretvorba petrodolara u američke trezorske obveznice bila i ostaje vitalna komponenta za američko gospodarstvo. No, od sada proizvođači nafte mogu poduzeti strateške mjere i zamijeniti naftu za zlato ili obveznice drugih zemalja, ovisno o očekivanjima.
“Osim toga, logično je da Kina dati veći udio na svom tržištu onim zemljama koje će se složiti trgovati naftom s ugovorima nominiranim juanima. Najveći trgovački partneri Kine će zapravo biti prisiljeni na ovakvu trgovinu samo kako bi očuvali tržišne udjele. Rezultat ove odluke je da možemo očekivati postupnu dedolarizaciju”, napominju u Capital Banci.
Ovakvo tržište izgleda vrlo obećavajuće, kaže Evgenij Loktjuhov, voditelj analitičkog odjela ruske Promsvijazbanke.
Rast ovog tržišta će potaknuti dvije kategorije kupaca. Prije svega, ovaj alat će biti koristan za neke od velikih igrača na tržištu nafte koji se suočavaju s mogućim problemima zbog američkih sankcija. Druga kategorija koja će zaraditi je kineski kapital, koji reciklira juan koji se većinom nalazi u Kini.
Istovremeno su mogućnosti za njegovo pretvaranje u drugu imovinu ograničene, kaže Evgenij Loktjuhov, koji podsjeća kako je brz rast kriptovalutnog tržišta u velikoj mjeri potaknuo i kineski kapital.
“Ova kategorija sudionika na tržištu vjerojatno će biti u iskušenju naknadnog pretvaranja derivata u zlato”, dodao je ruski stručnjak.
No, on vjeruje da će utjecaj novog derivata na tržištu nafte dovesti do umjerene dedolarizacije i da, barem za sada, na to ne treba gledati kao na prijetnju dolaru u svijetu.
U isto vrijeme, Andrej Hohrin, voditelj odjela za poslovanje s bogatim klijentima kuće Zürich Capital Management, otvorio je pitanje održivosti mehanizma pretvorbe u zlato.
“Nafta i tržište zlata u obujmu nisu usporedivi. Stoga, ako bude moguće pretvoriti naftu u zlato, to neće biti samo u fizičkom zlatu, jer ga naprosto nema dovoljno, već u određenim derivatima zlata”, uvjeren je Hohrin i tvrdi da je ovo vrlo složen, da vjerojatno neće biti izvediv.
Međutim, on se slaže da dolar očito gubi svoj status glavne valute u trgovinskoj razmjeni. Pojava eura, brzi rast kineskog gospodarstva, jasni planovi brojnih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, Bliskog istoka i Azije da se prebace na trgovinu u nacionalnim, a uskoro možda i regionalnim valutama, učinili su od dolara mjerilo vrijednosti, iako se s njim ne provode valutne transakcije.
“Osim toga, neprekidni rast duga u mnogim državama će samo ubrzati gubitak monopola dolara”, rekao je analitičar.
Dedolarizacija je trend koji traje tek nekoliko godina, praktično od 2014. Veliku pažnju ovom procesu posvećuje skupina BRICS, neformalni klub Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, ali i zemlje poput Irana, Venezuele i onih koji ne žele imati nikakvih veza sa Sjedinjenim Državama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio kako Rusija dijeli zabrinutost zemalja skupine BRICS zbog nepravdi u globalnom financijskom i gospodarskom sustavu, koji ne uzima u obzir rastuću težinu ekonomija u nastajanju.
“Spremni smo s našim partnerima raditi zajedno kako bismo promicali reformu međunarodne financijske regulacije i prevladali pretjeranu dominaciju ograničenog broja rezervnih valuta”, istaknuo je Putin.
Nova inicijativa, osim izračuna bilateralnih trgovina u nacionalnoj valuti i brze pojave novog naftnog tržišta, jest prijedlog stvaranja jedinstvenog sustava trgovanja zlatom unutar BRICS-a.
“Tradicionalni sustav koji u cijelosti prolazi kroz London, djelomično kroz švicarske gradove, gubi svoju važnost, a nastaju novi centri zlatne trgovine, prvenstveno u Indiji, Kini i Južnoj Africi. U okviru BRICS-a i na razini bilateralnih kontakata raspravljamo o mogućnosti organiziranja jedinstvenog sustava jednog tržišta koje će se temeljiti na zlatu”, rekao je nedavno Sergej Švecov, prvi zamjenik Elvire Nabiulline, guvernerke Središnje banke Rusije.
Banka Rusije je već potpisala memorandum s kineskim kolegama o razvoju međusobne trgovine zlatom. Prvi koraci u stvaranju novog sustava trgovanja zlatom se mogu napraviti već 2018. Iako sve ove inicijative neće preko noći promijeniti status dolara, podsjetimo da Kina u svojoj povijesti nikada nije poduzimala kratkoročne korake.
Potezi koje SAD i EU poduzimaju kroz WTO su očajnički koraci da se pokuša zaustaviti uspon Kine. Međutim, proces je pokrenut i gore navedeno je samo dio procesa dedolarizacije s kojim će se, prije ili kasnije, Washington morati pomiriti. Ako ne bude tako, jedino preostaje apokaliptični scenarij u kojem će SAD potkopanu financijsku, ekonomsku i vojnu hegemoniju pokušati očuvati ratom.
logično
Ovakva izjava potvrđuje kontrolu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji Sjedinjenih Država i EU, što Kina sigurno neće dobro primiti, posebice u vrijeme kada godinama traži reformu ove navodno međunarodne organizacije.
Ranije je američki ministar trgovine proveo antidampinške istrage o opskrbi kineskom aluminijskom folijom, na temelju čega je odbio priznati Kinu kao zemlju s tržišnom ekonomijom.
S druge strane, Europska unija je usvojila nova antidampinška pravila koja omogućuju uvođenje posebnog režima uvoza za zemlje “koje značajno narušavaju tržišta” i prakticiranju “socijalni i ekološki damping”.
Kao što je bilo očekivano, ove su aktivnosti izazivale bijes Pekinga. Službeni predstavnik kineskog Ministarstva trgovine je rekao “kako SAD ozbiljno iskrivljuju stvarnu situaciji u Kini”, te pozvao američku stranu “da poduzme konkretne korake da ispravi pogrešnu odluku”, prenosi agencija Xinhua.
Države neprestano provode antidampinške istrage o kineskim proizvodima i oslanjaju se na pravila koja se primjenjuju na zemlje s netržišnim gospodarstvima.
Američki ministar trgovine je 13. studenoga odlučio da proizvođači šperploča iz Kine dopuštaju damping i da primaju subvencije.
Direktor odjela za zaštitu trgovine i istrage Ministarstva trgovine Kine je istaknuo “kako SAD i EU ignoriraju obveze preuzete u WTO i protiv određenih zemalja, koje imaju tržišne ekonomije, kako bi zaštitile svoje interese provode diskriminirajuće prakse”.
Prema njegovim riječima, Amerikanci su odbili uzeti u obzir dokaze koje su kineske tvrtke pripremile i predočile u velikom broju, te da na temelju iskrivljenih ideja o procesima proizvodnje kineskih poduzeća neopravdano podižu razinu uvoznih carina.
Kineska se strana nada da će nedavni posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini omogućiti da se riješi barem dio ovih trgovinskih nesuglasica. Unatoč potpisivanju sporazuma između dviju zemalja u iznosu od 250 milijardi dolara, na državnoj razini nema nikakvog napretka.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Kine Zheng Tszeguan je poručio da je Kina spremna olakšati pristup kineskom financijskom sektoru, smanjiti carine na uvozne automobile, te ublažiti ograničenja za proizvođače stranih automobila s novim izvorima energije.
Ali, očito Donald Trump želi sve, a ne samo parcijalne ustupke. Trump je uvjeren da trgovinski odnosi s Kinom nisu profitabilni za SAD, budući da Amerika uvozi mnogo više roba nego što izvozi u Kinu, te namjerava promijeniti u situaciju.
Nepriznavanje tržišnog statusa Kine i antidampinške istrage su elementi ovog gospodarskog rata.
Međutim, Kina ima nešto čime odgovoriti. Ovaj odgovor nije tako jednostavan, ali njegov učinak može biti puno bolniji za SAD od koraka koji se protiv Kine poduzimaju u WTO.
Kina nastavlja vršiti pritisak na Sjedinjene Države na globalnom deviznom tržištu. Ranije je Peking uspio uključiti juan na popis valuta Međunarodnog monetarnog fonda, a sada želi istisnuti dolar kao univerzalno sredstvo za izračune u trgovini naftom.
Prema objavljenim planovima, do kraja godine na jednoj od kineskih burzi će se trgovati naftom u juanima, koje će se moći pretvarati u zlato.
Skupina koja će sudjelovati u trgovini natom za juane i zlato može postati vrlo atraktivna za ulagače i zemlje koje proizvode naftu, prije svega one koji u određenoj mjeri sukobu sa Sjedinjenim Državama. Ovu skupinu čine Rusija, Venezuela i Iran.
Istovremeno, Rusija je najveći dobavljač nafte u Kini. Do kraja listopada su pošiljke ruske nafte iznosile 4,65 milijuna tona. Saudijska Arabija zauzima drugu poziciju s 4,61 milijuna tona, a treća je Angola s 3,57 milijuna tona.
Analitičari kažu da je prodaja nafte u juanu instrument koji za cilj ima dedolarizaciju tržišta nafte i čitavog svjetskog gospodarstva. Istina, taj proces ne teče brzo, ali je lavina pokrenuta.
Poznato je da ’70-ih zemlje skupine OPEC “crno zlato” prodaju u petrodolarima. Analitičari Capital Banke pojašnjavaju da je gotovo globalna pretvorba petrodolara u američke trezorske obveznice bila i ostaje vitalna komponenta za američko gospodarstvo. No, od sada proizvođači nafte mogu poduzeti strateške mjere i zamijeniti naftu za zlato ili obveznice drugih zemalja, ovisno o očekivanjima.
“Osim toga, logično je da Kina dati veći udio na svom tržištu onim zemljama koje će se složiti trgovati naftom s ugovorima nominiranim juanima. Najveći trgovački partneri Kine će zapravo biti prisiljeni na ovakvu trgovinu samo kako bi očuvali tržišne udjele. Rezultat ove odluke je da možemo očekivati postupnu dedolarizaciju”, napominju u Capital Banci.
Ovakvo tržište izgleda vrlo obećavajuće, kaže Evgenij Loktjuhov, voditelj analitičkog odjela ruske Promsvijazbanke.
Rast ovog tržišta će potaknuti dvije kategorije kupaca. Prije svega, ovaj alat će biti koristan za neke od velikih igrača na tržištu nafte koji se suočavaju s mogućim problemima zbog američkih sankcija. Druga kategorija koja će zaraditi je kineski kapital, koji reciklira juan koji se većinom nalazi u Kini.
Istovremeno su mogućnosti za njegovo pretvaranje u drugu imovinu ograničene, kaže Evgenij Loktjuhov, koji podsjeća kako je brz rast kriptovalutnog tržišta u velikoj mjeri potaknuo i kineski kapital.
“Ova kategorija sudionika na tržištu vjerojatno će biti u iskušenju naknadnog pretvaranja derivata u zlato”, dodao je ruski stručnjak.
No, on vjeruje da će utjecaj novog derivata na tržištu nafte dovesti do umjerene dedolarizacije i da, barem za sada, na to ne treba gledati kao na prijetnju dolaru u svijetu.
U isto vrijeme, Andrej Hohrin, voditelj odjela za poslovanje s bogatim klijentima kuće Zürich Capital Management, otvorio je pitanje održivosti mehanizma pretvorbe u zlato.
“Nafta i tržište zlata u obujmu nisu usporedivi. Stoga, ako bude moguće pretvoriti naftu u zlato, to neće biti samo u fizičkom zlatu, jer ga naprosto nema dovoljno, već u određenim derivatima zlata”, uvjeren je Hohrin i tvrdi da je ovo vrlo složen, da vjerojatno neće biti izvediv.
Međutim, on se slaže da dolar očito gubi svoj status glavne valute u trgovinskoj razmjeni. Pojava eura, brzi rast kineskog gospodarstva, jasni planovi brojnih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, Bliskog istoka i Azije da se prebace na trgovinu u nacionalnim, a uskoro možda i regionalnim valutama, učinili su od dolara mjerilo vrijednosti, iako se s njim ne provode valutne transakcije.
“Osim toga, neprekidni rast duga u mnogim državama će samo ubrzati gubitak monopola dolara”, rekao je analitičar.
Dedolarizacija je trend koji traje tek nekoliko godina, praktično od 2014. Veliku pažnju ovom procesu posvećuje skupina BRICS, neformalni klub Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, ali i zemlje poput Irana, Venezuele i onih koji ne žele imati nikakvih veza sa Sjedinjenim Državama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio kako Rusija dijeli zabrinutost zemalja skupine BRICS zbog nepravdi u globalnom financijskom i gospodarskom sustavu, koji ne uzima u obzir rastuću težinu ekonomija u nastajanju.
“Spremni smo s našim partnerima raditi zajedno kako bismo promicali reformu međunarodne financijske regulacije i prevladali pretjeranu dominaciju ograničenog broja rezervnih valuta”, istaknuo je Putin.
Nova inicijativa, osim izračuna bilateralnih trgovina u nacionalnoj valuti i brze pojave novog naftnog tržišta, jest prijedlog stvaranja jedinstvenog sustava trgovanja zlatom unutar BRICS-a.
“Tradicionalni sustav koji u cijelosti prolazi kroz London, djelomično kroz švicarske gradove, gubi svoju važnost, a nastaju novi centri zlatne trgovine, prvenstveno u Indiji, Kini i Južnoj Africi. U okviru BRICS-a i na razini bilateralnih kontakata raspravljamo o mogućnosti organiziranja jedinstvenog sustava jednog tržišta koje će se temeljiti na zlatu”, rekao je nedavno Sergej Švecov, prvi zamjenik Elvire Nabiulline, guvernerke Središnje banke Rusije.
Banka Rusije je već potpisala memorandum s kineskim kolegama o razvoju međusobne trgovine zlatom. Prvi koraci u stvaranju novog sustava trgovanja zlatom se mogu napraviti već 2018. Iako sve ove inicijative neće preko noći promijeniti status dolara, podsjetimo da Kina u svojoj povijesti nikada nije poduzimala kratkoročne korake.
Potezi koje SAD i EU poduzimaju kroz WTO su očajnički koraci da se pokuša zaustaviti uspon Kine. Međutim, proces je pokrenut i gore navedeno je samo dio procesa dedolarizacije s kojim će se, prije ili kasnije, Washington morati pomiriti. Ako ne bude tako, jedino preostaje apokaliptični scenarij u kojem će SAD potkopanu financijsku, ekonomsku i vojnu hegemoniju pokušati očuvati ratom.
logično
