Stvorovi s predrasudama pored nas

BuvljakIma ljudi koji su upravo ponosni na svoje zablude i predrasude. Radije se odriču kandidature za simbolične i neprestane đačke pohvalnice, općeprihvaćenih društvenih konvencija, političke korektnosti, nego samih sebe zaglibjelih u blatu neprihvatljivih odnosa spram drugih i drukčijih, zapleteni u mreži pogrešnih uzajamnosti, stečenih kao naučeni otpor pritiskajućim oprugama dominantnih homogenizirajućih vrijednosti, ili, nasljeđenih na čuvanje i izvršenje od svojih predaka. Dosljednost na spasavanju od propadanja krivih pretpostavki, uvjerenost u ispravnost vlastitih stavova koja ima rušilački učinak na međusobnu povezanost ljudi- to su karakteristike njihovog psihološkog profila. Tu su pored nas. Ne manjka ih, kako bi rekli novinari štreberi s lokalne dalekovidnice, kad žele posebno istaknuti da nečega ili nekoga ima više nego dovoljno. Orbitiraju oko svojih velikih uzora ili sljedbenici oblijeću oko njih.

Jednog takvog sreo sam na buvljaku na gradskoj tržnici u Slavonskom Brodu, gdje su najbrojniji trgovci Romi. Prodaje se tamo krama koja još uvijek ima uporabnu vrijednost. Iznošeno ne znači da je za baciti u smeće. Staro još uvijek ima važnost za nekoga. Zarađuju na taj način trgovci, pristigli tko zna od kuda sve. Uglavnom, u potrazi za knjigama, dolazim s obližnje, od buvljaka jedva razdvojene, zelene tržnice. Prije nekoliko dana uputio sam se prema buvljaku iz Gundulićeve ulice. Ispred mene muškarac u pedesetima objašnjavao je svom, desetak godina mlađem, prijatelju:

– Sad ćeš vidjeti kakva Cigani govna prodaju, a vidi vozni park ispred nas. Pogledaj, molim te, u čemu su dovukli svu tu robetinu. Koje su to pile. Obrati pažnju, sve je to njihovo. Kurac su oni to zaradili od prodaje stareži. Lopine su to! Bili i ostali. Oduvijek. Meni oni ne mogu. Smrdljivci. Bagra.

Pričekam da dvojac prođe, pa snimim parkirana kola (iza njih je buvljak) koja se mogu kupiti za par stotina eura, najviše za dvije tisuće. Krš, više manje. Ali, u očima ponosnog bijelog čovjeka radi se o luksuzu, kupljenom za ukradene novce. On misli da ako se prodaje krama da se onda mora dovesti konjima i kolima, na biciklima, u prikolicama, u zavežljajima na leđima. On je uvjeren da su Romi niža bića sklona muljaži, prijestupima. Ne libi se bez ijedne činjenice tvrditi da se radi o sumnjivom nesrazmjeru između onoga što imaju i količine koje prodaju. On sumnja u poštenje svih njih.

Predrasude tog stvora, opsesivne po svojoj naravi, izlaze iz njega kao konačni sud, zapravo osuda odavno donešena, bez dokaza i svjedoka. On je srditi znalac stanja stvari, opasan po namjerama, neumoljivi zastupnik svjetonazora o potrebi nemješanja s tamnijim svijetom, o čistoći rase, on je hodajući idiot bez moralnih obzira i suosjećanja. Mnijem da je svoju uzbuđenu netrpeljivost pretvorio u ritalnu galamu, u huškanje. On je uvrijeđen kako ljudi ne razumiju o kakvoj se opasnosti radi.

Čini mi se da sam čistunskog kretena nešto kasnije vidio kako kupuje polovne radne cipele. Skakao je sebi u usta, doprinosio voznom parku ispred buvljaka, kako bi ga valjda opet mogao isticati kao “ciganska posla”.

 

5 comments

Skip to comment form

  1. Krele vjerojatno ne podnosi ni ostale manjine.

  2. Prilično agresivan članak, nisu ni Romi sveci, znaju biti vrlo neugodni, kao, uostalom, sve skupine koje djeluju po vlastitim kodeksima u odnosu prema onima koji joj ne pripadaju.

  3. Prihvatimo li sve ljude kao ljude, kao pojedince, a ne pripadnike neke skupine, onda je svaka generalizacija pogrešna. Kao što je odvratna generalizacija “svi su Romi dobri”, tako nije dobra ni generalizacija “svi su Romi dobri i pošteni”.

    Jednostavno, dobronamjernim ljudima generalizacije ne služe ničemu.

    U tom smislu ovaj tekst daje fin primjer svakodnevnih ljudskih zabludfa i zastranjenja. Događaju se one svima, nitko od nas nije na njih imun. Ponavljam, nema veze radi li se o “negativnoj” (svi Romi su smeće) ili “pozitivnoj” (svi Rusi su krasni) generalizaciji. Treba priznati, ljudi smo sa svojim slabostima.

    Ono što mi se ne sviđa u tekstu jeodlomak koji počinje s “Predrasude”, jer je kontradiktoran i zanemaruje činjenicu da svi griješe:

    “bez dokaza i svjedoka. On je srditi znalac stanja stvari, opasan po namjerama, neumoljivi zastupnik svjetonazora o potrebi nemješanja s tamnijim svijetom, o čistoći rase, on je hodajući idiot bez moralnih obzira i suosjećanja. Mnijem da je svoju uzbuđenu netrpeljivost pretvorio u ritalnu galamu, u huškanje. On je uvrijeđen kako ljudi ne razumiju o kakvoj se opasnosti radi.”

    Radi se o autorovim pretpostavkama, bez dokaza i svjedoka koje se temelje na jednoj, dvije izrečene rečenice koje se dižu na razinu svakodnevne rabote, pravila. Radi li se o potencijalnom čuvaru i dželatu iz konc. logora ili je možda čovjek samo trenuitno zastranio? Možda inače uopće nije tako loš kako ga je autor prikazao?

    U svakom slučaju, nikada nećemo to saznati, jer radi se o novinarstvu, kojemu su generalizacije i površnost inherentne. Nakon toga, obično slijedi od strane čitatelja ili drugih autora podsjećanje na iste ili slične događaje, podupiranje jednog stava o našim sugrađanima, pričama o tome kako ima mnogo takvih te konačnoj osudi o uznapredovaloj fašizaciji društva.

    Bez tog odlomka, tekst bi bio puno, puno bolji. Ne bih mu našao niti jedne zamjerke.

    1. Tko je generallizirao? Stvor ili autor. Stvor je sve Rome proglasio lopinama, a autor je neke ljude i NJEGA. Čovječe, možda stvor nije loš prema svojoj djeci, majci i nekom “privatnom” Romu, ali njegovi stavovi koej je izrekao sušta su predrasuda, sterotipija. I čuvari logora i nacističke glavešine plakali su kad bi im uginuo kanarinac, a u smrt su slali na stotine Židova. Možda su oni, po tebi, ipak dobri ljudi?!

      U tom smislu, odlomak koji izdvajaš i koja ti ne paše daje smisao tekstu. Bez nje članak je vijest, bez stava i smjera. Ne generalizira autor u smislu prišivanja karakteristika stvorova s predrasudama mnogim u društvu, on je izdvojio stvora i neke ljude u uvodu.

      A što se tiče fašizacije društva o tome pitaj Židove koji NE IDU u Jasenovac u kome su i Romi platili kao, postvorovima, niža rasa

      1. Eto, dogodilo se što sam predviđao. Našao se u istoj rečenici sa čuvarima logora i nacističkim glavešinama. Znamo kako to bildanje ide dalje.

        Što se židova tiče, pitam koje židove? Znam samo jednog, a on nije išao ni prije. Je li istina da ni prvi sin antifašista nikada nije posjetio Jasenovac?

Odgovori