Uhljebi ubijaju Hrvatsku puno temeljitije od koronavirusa

Ovaj dugogodišnji omiški gradonačelnik i negdašnji saborski zastupnik HDZ-a, prije nekoliko je godina postao ravnatelj županijskog Doma za starije i nemoćne osobe u Splitu. U njegovoj je zoni odgovornosti i splitski dom u kojem je sinoć i danas registrirano nekoliko desetina osoba, mahom starijih, zaraženih koronavirusom. Ne prejudicirajući njegovu odgovornost za to kako je i zašto virus ušao u spomenuti dom za starije osobe, opet se valja podsjetiti na biografiju ovog tipičnog hrvatskog uhljeba.

Kad su novinari Slobodne Dalmacije Ivana Škaričića priupitali je li istina da će baš on, bez ikakvih kvalifikacija, bez ikakva iskustva i bez ikakvog natječaja, biti novi ravnatelj Doma za starije, mega ustanove s više od 300 korisnika, ponudio je znakovit odgovor:

– Pa, moram i ja negdje raditi, dosta sam bio bez posla.

I to je zapravo poanta čitave priče o uhljebljivanju, osobito na lokalnim razinama vlasti. Jer, nije tome bilo dugo, potkraj prošle godine, kad je objavljena analiza docentice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Danijele Rabar i studenta Andreja Grbina, a koja je obuhvatila usporedbe izravnih i neizravnih pokazatelja fiskalnih performansi županija tijekom četrnaest godina počevši od 2002. a koji su povezani s njihovim neravnomjernim gospodarskim rastom.

Zaključak njihove analize objavljene u časopisu Hrvatskog društva ekonomista je jasan: niti jedna hrvatska županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost, a najveća kočnica za to je prevelik broj zaposlenika, rezultati su empirijskih istraživanja koja se temelje na četrnaestogodišnjem praćenju, a objavljeni su u časopisu Ekonomski pregled.

Grad Zagreb i Varaždinska županija bili su efikasni u šest, Međimurska u pet i Krapinsko-zagorska u tri promatrane godine. Šest županija efikasnost je dostiglo u samo jednoj godini, dok je preostalih 11 županija kontinuirano neefikasno.

Podsjetimo se i istraživanja Ekonomskog instituta od prije nekoliko godina koje je pokazalo da bi trebalo ukinuti 250 općina i 77 gradova, a kao kriterij je uzeta činjenica da sva ta gomila birokracije ne može funkcionirati bez državne pomoći.

Također, više od polovice općina i gradova u Hrvatskoj 50 posto proračuna troši na plaće, što znači da im je glavna funkcija zapošljavanje lokalnih službenika, a ne pružanje usluga građanima.

Zato je aktualna koronakriza prilika za posvemašnji reset u načinu razmišljanja u Hrvatskoj. Ova priča samo je jedna od mnogih čije tragične posljedice vidimo ovih dana.

Uhljebi ubijaju Hrvatsku puno temeljitije od koronavirusa. Budimo dovoljno hrabri da vjerujemo kako je ova kriza označila početak kraja tog procesa.

seebiz

3 comments

  1. Vrijeme je da se po ugledu na civilizirane zemlje regulira pitanje uhlleba i parazita.
    Danas jedno računalo mijenja najmanje 5 takvih. ŽIVJELA RAČUNALA!

  2. Miševi, nikad se nećete riješiti uhljebničkih mačaka. Žderat će vas zauvijek.

  3. “… niti jedna hrvatska županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost …”.

    To je stvarno stanje u Hrvatskoj, a nikoga to ne interesira!

Odgovori