Sumamed je izum Socijalističke Republike Hrvatske

Sumamed je rezultat uma Slobodana Đokića, Gorjane Radoboja-Lazarevski, Zrinke Tamburašev i Gabrijele Kobleher. Sumamed je izum Socijalističke Republike Hrvatske!

„Najveći preokret u povijesti medicine u kontekstu koronavirusa, može pokrenuti kombinacija lijeka protiv malarije i Sumameda“, napisao je na društvenim mrežama predsjednik SAD Donald Trump. Kada Donald Trump objavi svoju poruku ona se pomno analizira u svakom kutku svijeta, a posljedica ove izjave je i to da su narudžbe Sumameda drastično porasle. Stoga su i mnogi hrvatski političari dočekali ove Trumpove riječi kao melem, kao da su u najmanju ruku njima upućene pohvale i za samu činjenicu postojanja Sumameda, očito želeći pripisati i sebi dio slave što se taj lijek uopće i pojavio i to baš u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji još 1979. godine.

Lijek kojeg spominje Donald Tramp – Sumamed je antibiotik Azitromicin, koji predstavlja jedno od najvećih dostignuća hrvatske znanosti kojeg je PLIVA, farmaceutska tvrtka iz Zagreba patentirala 1979. godine, tako da je tadašnja Jugoslavija, a time i Hrvatska ovim Plivinim izumom svrstana među 9 zemalja svijeta koje su vlastitim znanjem i umijećem proizveli antibiotsku supstancu. I ne samo to, taj lijek je i danas jedan od popularnijih antibiotika, a i mene samog je poslije 2,5 mjesečnog ležanja s upalom pluća prošle godine vratio u žive. Iza svakog izuma i patenta stoje konkretni ljudi sa svojim umijećima, koji su ulagali godine svoga rada i znanja odričući se užitaka i raznih drugih prilika, da bi ostvarili ovakve rezultate.

Svoj Istraživački institut Pliva osniva 1952. godine., a do 90-tih godina se, kako navode stručne osobe Doroteja Kirhmajer-Vujčić i Matko Utrobičić toliko razvio da je samo oprema vrijedila više stotina milijuna EUR-a.  Oni iznose podatak da se u 10 godina od 1976. godine do 1986. godine „uvode u proizvodnju 132 nova lijeka od čega je njih 58 razvijeno na osnovi vlastite sirovine i recepture, uz napomenu da 90% svih proizvoda predstavlja rezultat vlastite tehnologije“.

No, pored opreme najveće bogatstvo Istraživačkog instituta su bili ljudi, njegovi stručnjaci i znanstvenici, a svake godine su se zapošljavali mladi istraživači, netom završeni farmaceuti, kemičari i tehničari. Do epohalnog izuma Sumameda, u kojem danas spas čovječanstva kroz suzbijanje koronavirusa, najvećeg svjetskog izazova nakon II. svjetskog rata traži i sam predsjednik Donald Trump i to gotovo 40 godina poslije njegova izuma u zagrebačkim laboratorijima, doveo je tim znanstvenika na čelu sa dr.sc. Slobodanom Đokićem.

Dr.sc. Slobodan Đokić je porijeklom iz Danilovgrada, Crna Gora gdje je rođen 30.11.1926. godine, a umro je u Zagrebu 6.10.1994. godine. Gimnaziju je završio u Beogradu 1944. godine, studirao je u Pragu i Zagrebu, da bi diplomirao 1952. godine i doktorirao 1957. g. u Zagrebu. Profesor je zagrebačkog Sveučilišta i direktor Istraživačkog instituta od 1971. g. do 1990. godine. Autor je i suautor više od 300 patentiranih prijava.

Pored Slobodana Đokića, kao vođe tima, u timu izumitelja Sumameda su bili dr.sc. Gorjana Radoboja-Lazarevski rođena u Omišu 13.1.1946. godine, dr.sc. Zrinka Tamburašev rođena u Sisku 22.9.1921. godine, a umrla u Zagrebu 25.4.2003. godine  i mr.sc. Gabrijela Kobrehel.

Ovaj kvartet zagrebačkih znanstvenika je izumio Sumamed i on je proizvod njihova uma.

I nitko u Republici Hrvatskoj danas nema pravo dičiti se izumom Sumameda, a da se ne spomene ovih četvero znanstvenika koji su svojim izumom, svojim proizvodom spasili milijune ljudi diljem svijeta u ovih 40 godina primjene toga lijeka koji je i danas među najprodavanijima.

Ovaj je izum omogućila i činjenica što su živjeli i stvarali u vrijeme samoupravljanja, kada su oni sami vodili i upravljali izuzetno uspješno, kako Institutom, tako i cijelom Plivom, osjećajući je kao svoje čedo, kao vlastito ne samo materijalno već i duhovno bogatstvo, svoje poduzeće i „brand“ koji su znali podići na sam vrh svjetske farmaceutske industrije. I ova 4 velikana, kao i desetine tisuća zaposlenika Plive odricali su se viših osobnih primanja kako bi se solidarno u samoupravnom socijalističkom uređenju međusobno pomagali izgradivši 1.400 stanova za svoje radnike i 11 restorana kako se tada zvalo društvene prehrane, te dva hotela u Supetru i Novom Vinodolskom.

Takva Pliva 1985. godine ima 200 milijuna EUR-a izvoza, a paleta obuhvaća 2.500 proizvoda. Nakon prodaje licencije za američko i zapadno europsko tržište svjetski poznatom Pfizeru, prihodi Sumameda sa tog tržišta rastu na 3 milijarde dolara. Početkom 90-tih Pliva zapošljava 7.500 radnika.

No 1993. godine tek stasala Republika Hrvatska, u vrijeme rata otima iz ruku samoupravljača koji su stvorili Plivu i njen Institut, otima njihovo čedo i kaže Pliva je sada imovina RH, dozvolivši da radnici otkupe tek 20 % dioničkog kapitala društva, iako su prije pojave HDZ-a bili praktično apsolutni vlasnici i upravljači kroz formu društvenog vlasništva. Republika Hrvatska dakle nacionalizira, otima, uzima iz ruku radnika i znanstvenika do jučer njihovu imovinu, šaljući kao novi titular svoje politički podobne kadrove, koji će nešto kasnije otići u Veronu kako bi uz zvukove, note i arije iz opere Cavalleria rusticana skladatelja Pietra Mascagnia Ivo Sanader i ekipa dogovorili da američka skoro nepoznata kompanija iz New Jerseya BARR sa 1.000 radnika koju su posprdno zvali „tabletarom“ preuzme farmaceutski gigant Plivu sa 7.5 tisuća zaposlenika, za smiješnih 2.2 milijarde dolara s obzirom na prihode i potencijale Plive.

Tako je ono što je hrvatska pamet stvarala 80 godina, HDZ-ov um rasplinuo uz par taktova Cavallerie rusticane, u prijevodu uz par nota „Seoskog viteštva“.

I kao da su uzalud naših 4 spasitelja ljudskih života iz Plivinog instituta, naših 4 vrhunskih svjetskih znanstvenika koji su cijeli svoj život posvetili znanosti, napretku i zajednici, kao da se tisuće radnika Plive uzalud odricalo dijela primanja da bi izgradili jedan od najprestižnijih svjetskih farmaceutskih Instituta, jer je „Seosko viteštvo“ HDZ-a dolaskom Republike Hrvatske postalo važnije od znanja, odricanja i brige za zajednicu.

To je bilo istinsko seosko viteštvo, oteti od onoga tko je to 80 godina stvarao, uzdizao i nadograđivao, prodati jeftino i tako omogućiti da njih nekoliko postotaka živi bezbrižno i ugodno hraneći se pohlepom i sarkastično se predstavljati zaštitnikom hrvatskih nacionalnih interesa koje su dobro znali unovčiti, tražeći u stilu veronskog „Seoskog viteštva“ priznanje i za sebe za postojanje Sumameda.

Ne gospodo.

Sumamed je rezultat uma Slobodana Đokića, Gorjane Radoboja-Lazarevski, Zrinke Tamburašev i Gabrijele Kobleher.

Sumamed je izum Socijalističke Republike Hrvatske!     

tacno

 

1 comment

  1. I priča o Plivi je priča o otimačini nove narodne vlasti onoga što su stvorili radnici. Sršen podsjeća i na to, ali i na večičantveni trenutak kreacije domaćeg antibiotika.

Odgovori