Alarmantno: Truje li ozon Brođane?

Ponovno ozon Slavonski Brod

Ovih dana, i to već od sredine ožujka, pored nerijetkih visokih temperatura, Brođanima prijeti i nedaća s ozonom. Dok se prošle godine tek od početka srpnja osjetio u zraku poseban smrad, tipičan za visoku koncentraciju ozona, ove godine, unazad skoro dva mjeseca, ponovo smrdi u gradu. Jedino za vrijeme remonta (u prvoj polovici travnja) nije bilo loših mirisa u zraku, kao ni loših pokazatelja kvalitete zraka. Da budemo točni: prošle godine dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona prvi put 8. srpnja  promašila je 120 µg/m3 (mikrograma u kubnom metru)!

 

Truje li ozon Brođane – pitali smo tada i nekih pedesetak dana kasnije, krajem kolovoza 2011. godine, kada je na mjernoj postaji Jelas izmjerena satna koncentracija ozona od 193,3 µg/m3(!) i kada je skoro svaki dan dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona dobrano promašila120 µg/m3. Trebamo spomenuti i to da u prvih šest mjeseci 2011. godine niti jedan jedini put količina ozona nije prešla 80 µg/m3. Također, niti pretprošle godine, ni za vrijeme najvećih vrućina takvo nešto s dnevnom osmosatnom srednjem vrijednosti ozona nije se događalo.

 

Konkretnog i kompletnog odgovora na postavljeno pitanje tek smo dobili krajem trećeg mjesec ove godine iz DHMZ, kada je objavljeno Godišnje izvješće o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu za 2011. godinu. Iz Godišnjeg izvješća može se isčitati i slijedeće: „Zrak je na mjernoj postaji Slavonski Brod – 1 bio… III kategorije (prekomjerno onečišćen zrak) za O3 (ozon), H2S (sumporov vodik) i PM2.5 (lebdeće čestice).  Mjerenja ozona, sekundarnog polutanta u troposferi koji nastaje složenom fotokemijskom reakcijom uz emisiju plinova prekursora (dušikovi oksidi, hlapivi organski spojevi i ugljik monoksid) … imaju tipični godišnji hod s niskim zimskim satnim vrijednostima u razini od oko 40 μg/m3 i znatno višim ljetnim vrijednostima od oko 120 μg/m3 kada je povećano sunčevo zračenje koje sudjeluje u procesu stvaranja prizemnog ozona. … Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona proračunata iz satnih mjerenih koncentracija ozona prekoračila je propisanu dozvoljenu tolerantnu vrijednost od 120 μg/m3  27 puta, što je više od dozvoljene učestalosti koja iznosi 25 puta, čime je zrak karakteriziran kao treća kategorija s obzirom na ozon.“

 

Ove godine dosada već jedanaest puta dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona bila je iznad 120 μg/m3. U ožujku 4 puta (17., 18., 23. i 24.), u travnju 2 puta (29. i 30.) dok u svibnju evo već 5 puta (1., 2., 10., 11. i 12.). Posebno je zabrinjavajuće da je dana 12. svibnja dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona bila oko (nevjerojatnih) 140 μg/m3(!), ili možda da drugačije pokušamo objasniti tu situaciju, jer je riječ o trinaestosatnoj srednjoj vrijednosti ozona iznad 120 μg/m3! Također, riječ je o rijetko viđenoj velikoj koncentraciji koja već 30 sati traje s prosjekom iznad 100 μg/m3. Ako znamo da je upozoravajuća razina za ozon: 180 µg/m3, sve ovo je, kao i to da je najveća satna koncentracija ozona u ovoj godini dogodila je još u ožujku i to: 161,7 µg/m3, zaista zabrinjavajuće!

 

Što je ozon čiji smrad pomalo ljude tjera na kašalj, ponekad i teže dišu, a nekima stvara i glavobolju(?) – pitate me sigurno nakon ovih podataka.

Ozon je otrovan plin blijedo plave boje, neugodna mirisa i vrlo snažno oksidacijsko sredstvo. U velikim koncentracijama je vrlo nestabilan. Nastaje u prirodi pod djelovanjem UV zračenja koje dolazi sa Sunca. Pod tim djelovanjem, molekula kisika O2 koja je stabilna uzima još jedan atom kisika i nastaje ozon O3. Kako je ozon nestabilan, on se vraća u prvobitno stanje i otpušta atom kisika koji je u prvom trenutku nevezan i na tom se i zasniva vrlo snažno oksidacijsko djelovanje. Inače u atmosferi se nalazi ozonski sloj koji je, baš zbog već spomenutog, uvijek u ravnoteži; koliko se ozona raspadne, toliko ga se opet stvori. Prizemni ozon u manjim količinama iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne putove. Izloženost ozonu rezultira negativnim učincima na ljudsko zdravlje kao što su: astma, bronhitis, srčani udar i drugi kardiopulmolarni problemi i s mogućim smrtnim posljedicama. Posve je izvjesno da dugotrajna izloženost ozonu povećava rizik smrti od respiratornih bolesti i da ozon u velikim koncentracijama može biti smrtonosan.

Na kraju postavlja se pitanje, što Brođani mogu očekivati u svezi spomenute problematike?. Uz povremene probleme s kancerogenim kemijskim spojem, benzenom, kao i sumporov vodikom i lebdećim česticama, istina rjeđe u ljetnim nego u jesenskim i zimskim mjesecima, u nadolazećim ljetnim mjesecima izgleda da će emisija ozona biti puno zabrinjavajuća. Ako smo za ova nepuna dva mjeseca imali jedanaest puta dnevnu osmosatnu srednju vrijednost ozona bila iznad 120 μg/m3, onda do stvarnog početka ljeta sigurno možemo očekivati još možda nekoliko takvih dana, da li 5-6 ili više? Dok za ljeto, koje može dugo potrajati, ponavljanje brojke 27 puta od prošle godine, nije nemoguće.

Odgovori