Zašto je inflacija najgora moguća vijest za današnju ekonomiju?

 
 
Trenutna razina inflacije u Hrvatskoj, ali i najrazvijenijim zemljama svijeta, šok je za ekonomiju. Zapadne ekonomije rijetko svjedoče inflaciji iznad dva posto, a strah od nepoznatog je velik
 

Posljednjih tjedana svjedočimo brojnim analizama inflacije. Možda nismo ni bili svjesni važnosti ove teme u razvijenom svijetu, sve dok posljednjih nekoliko mjeseci ona nije zakucala i na naša vrata.

Generacije rođene u bivšoj državi navikle su na jugoslavensku inflaciju, onu koja je u pojedinim razdobljima dosegla tisuće, pa i milijune posto, pa se čini da ova današnja inflacija, čija je stopa tri, četiri ili pet posto, i nije neki izazov.

Zar ne? Nije baš tako.

Zašto je inflacija važna?

Trenutna razina inflacije u Hrvatskoj, ali i najrazvijenijim zemljama svijeta, šok je za ekonomiju. Zapadne ekonomije rijetko svjedoče inflaciji iznad dva posto, a strah od nepoznatog je velik. Pogotovo zato što je europsko, a još više njemačko kolektivno sjećanje povezuje s uzrocima uspona nacizma i kasnijeg izbijanja Drugog svjetskog rata. Stoga će fenomen inflacije i pitanje njegove dugovječnosti biti jedno od glavnih ekonomskih pitanja iduće godine.

Činjenice o inflaciji danas

Predviđanje inflacije jedna je od najrizičnijih mogućih prognoza. Još jednom oba tabora – oni koji vjeruju da je prijelazne prirode i oni koji vjeruju da smo ušli u razdoblje duljih razdoblja više inflacije – daju vrlo jake argumente. Činjenice su sljedeće: labava monetarna politika s ubrzanim tiskanjem novca i niskim kamatnim stopama osnova je za višu inflaciju. Novca ima previše i lako se tiska, osobito u posljednje vrijeme; s robom je situacija dosta kompleksnija. Ali kada i kako se to očituje, ostaje otvoreno pitanje.

Od financijske krize 2008./2009. godine prošli smo više od desetljeća labave monetarne politike, ali inflacije nije bilo.

Koronakriza i inflacija tome je dodala logističke izazove te zatvaranjem javnog života uzrokovala neravnoteže i nedostatak sirovina, poluproizvoda i finalne robe u pojedinim segmentima. Potražnja međutim ostaje ili se povećava zbog promijenjenih potrošačkih navika. To dovodi do viših cijena.

Više cijene zbog inflacije

Zbog nesigurnog okruženja tvrtke koče nove investicijske cikluse i šire proizvodnju, što opet ne dovodi do popunjavanja dodatne potražnje. Vladine intervencije i mjere kao nuspojavu donose rast cijena mnogih ulaznih sirovina i finalnih proizvoda.

Inflacija je dakle teško uhvatljiva ‘životinja’. Dolazi kad to nitko ne očekuje; jednom kad se pojavi, još ju je teže kontrolirati. Kad se inflacija ugradi u očekivanja ljudi i poduzeća, borba protiv nje još je teža. Europska središnja banka provela je, podsjetimo, više od deset godina u pokušaju kontrole deflacije kada je inflacija bila vrlo skromna.

Treba li danas štedjeti ili trošiti?

Ljudi nisu željeli trošiti, već samo štedjeti. Stoga je u ovom trenutku za štedišu ili investitora važno da ga inflatorna razmatranja ne zavode pretjerano u jednom ili drugom smjeru. U trenucima neizvjesnosti potrebna je disperzija ulaganja, a time i klađenje na obje strane.

Visoka inflacija može brzo progutati bankovnu štednju, a znamo su da su depoziti u Hrvatskoj i regiji još uvijek na visokim razinama.

S druge strane u okruženju (pre)visokih valuacija jednako je nerazumno ulagati sva sredstva u rizičnu imovinu koja bi pružila barem djelomičnu zaštitu od inflacije. Jednostavno je teško procijeniti kako će se stvari odvijati. Sigurno je samo to da će inflacija nastaviti rasti i u idućim mjesecima.

tportal

Odgovori