Rusija želi kratkoročni sporazum s Ukrajinom ‘kako bi kupila vrijeme’ prije nego ju izbaci iz igre

Rusija želi sklopiti kratkoročni sporazum s Kijevom o tranzitu plina u Europu kroz Ukrajinu, kada krajem godine istekne postojeći desetogodišnji sporazum, kako bi kupila vrijeme i dovršila plinovode koji će zaobići Ukrajinu i učiniti je suvišnom u ruskoj opskrbi Europe plinom, navode za Reuters četiri izvora bliska Rusiji.

Trenutni sporazum s Ukrajinom ističe krajem 2019.

Stajalište Moskve jako je daleko od onoga što žele Kijev i njegovi europski saveznici. Oni traže jamstva da će Ukrajina nastaviti i dalje biti tranzitna ruta za ruski plin na putu prema Europi.

“Ukrajina traži dugoročni, desetogodišnji sporazum. To nama nije korisno, jednogodišnji sporazum bi bio u redu da možemo ojačati i pokrenuti sve ‘tokove’ (Sjeverni tok 2 i Turski tok)”, rekao je za Reuters jedan od četiri izvora.

Izvor iz Europske unije i dva ruska izvora upoznata s Gazpromovim razmišljanjima potvrdila su ruski plan.

Gazprom i rusko ministarstvo energetike odbili su pak komentirati navode.

Izostanak napretka u pregovorima Rusije i Ukrajine uznemirio je tržišta, a Europa gomila zalihe plina kako bi se obranila od mogućeg remećenja redovnih isporuka na zimu.

Uz političke nesuglasice Moskve i Kijeva, rat u istočnoj Ukrajini i potpora Rusije tamošnjim separatistima te spor ruskog dobavljača plina Gazproma i ukrajinske kompanije Naftogaz neke su od prepreka sporazumu.

Uz to, Moskva je rekla da se Ukrajina mora završiti formiranje novog parlamenta i vlade da bi započeli pregovori.

EU, koja dobiva trećinu potrebnog plina iz Rusije, je medijator između Moskve i Kijeva, a potpredsjednik Europske komisije Maros Šefčovič rekao je Reutersu da je pozvao Rusiju i Ukrajinu na novi krug pregovora u rujnu.

Prethodno je između EU, Rusije i Ukrajine održano više krugova pregovora koji nisu uspjeli dovesti do dogovor prihvatljivog svima.

“Vjerujem da trenutno imamo na stolu pravedan prijedlog koji sam predstavio u siječnju. On sadrži glavne parametre budućeg tranzita plina iz Rusije, kroz Ukrajinu, u Europsku uniju”, rekao je.

Direktor Naftogaza Jurij Vitrenko, rekao je Reutersu da Ukrajina još uvijek računa na Šefčovičev prijedlog.

Ukrajina, jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, dobiva godišnje 3 milijarde dolara kao tranzitna zemlja ruskog plina.

Projekt Sjeverni tok predviđa izgradnju dvaju usporednih cjevovoda s ukupnim kapacitetom od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke, a nositelj projekta je ruska državna naftna tvrtka Gazprom.

Plinovod će vjerojatno biti izgrađen do kraja godine, ali možda će doći do kašnjenja jer se čeka odobrenje Danske, a promjene u europskoj regulativi također bi mogle poremetiti rokove.

Izgradnja Sjevernog toka 2, na čemu inzistira Njemačka, izazvala je negodovanje većine članica EU-a, a pogotovo baltičkih zemalja i zemalja Višegradske skupine, no Europska komisija je početkom godine odobrila projekt nakon što je Francuska u zadnji čas stala na stranu Berlina.

Prvi krak cjevovoda Turski tok, namijenjen turskom tržištu, također bi trebao biti gotov do kraja godine. Pravac drugog kraka kojim se ruski plin želi dostaviti u južnu Europu još uvijek nije definiran.

poslovni

1 comment

  1. Mrze Ruse, a ovise o transportu ruskog plina. Ako su toliko samostalni i okrenuti kontra Rusije, trebali bi pozdraviti Sjeverni tok 2 i zauvijek se riješiti međuovisnosti.

Odgovori