Outsourcing će biti skuplji za državu

sindikati“Teško je zamislivo da bi izdvajanje neosnovnih djelatnosti trebalo biti dobro za radnike”, smatra Krešimir Rožman, urednik časopisa “Radno pravo” Foto: t.o.

Izdvajanje neosnovnih djelatnosti iz javnog sektora je štetno, neće dovesti do povećanja standarda i kvalitete usluga, odnosno “prebacivanje” 26,5 tisuća radnika iz javnih službi u prvatni sektor u konačnici bi za državu moglo biti skuplje.

Istovremeno, radnicima će primanja pasti i upitno je koliko će ih brzo nakon privatizacije završiti u nezaposlenosti. Sukus je to okruglog stola što ga je organizirala Matica hrvatskih sindikata o izdvajanuju pratećih, neosnovnih djelatnosti iz javnih službi uoči sindikalnog prikupljanja potpisa za referendum na kojem bi građani trebali odlučiti o tome hoće li se outsourcing u javnim i državnim službama zakonom zabraniti. Poseban pogled na namjeru izdvajanja spremačica, kuharica, domara i svih ostalih neosnovih djelatnosti u javnim službama dao je sociolog Ivan Burić, s Hrvatskih studija. On ukazuje na negativne društvene posljedice izdvajanja neosnovih djelatnosti te ističe kako će taj proces dovesti do smanjenja intergeneracijske mobilnosti.

“Teško je zamislivo da bi izdvajanje neosnovnih djelatnosti trebalo biti dobro za radnike”, veli Krešimir Rožman, urednik časopisa Radno pravo. On iznosi podatak jednog istraživanja prema kojem je 43 posto poduzeća u Hrvatskoj obavilo izdvajanje

neosnovnih djelatnosti, ali tek je svako deseto tim procesom zadovoljno. Cijeli postupak izdvajanja neosnovnih djelatnosti od najave u listopadu prošle godine poprilično je avanturističan, konfuzan, nepripremljen.

“Da nema izdvajanja spremačice bi vjerojatno u ustanovi radile do mirovine, a s izdvajanjem im se radno mjesto jamči ‘pune’ tri godine”, veli Rožman. Ističe i kako ustanove, a ne Vlada, po zakonu trebaju donijeti odluku izdvajanju neosnovnih djelatnosti jer to pitanje nije statusna promjena. Vlada, naime, može odlučivati o statusnim promjenama.

Nije to jedina pravna nedoumica cijelog postupka. Radnici koji su danas zaposleni u javnim službama i rade, primjerice u kuhinji ili na poslovima čišćenja i sutra će na tim istim poslovima raditi pod nadzorom ustanove u kojoj rade, ali će biti radnici privatne tvrtke. “Što bi učinila inspekcija u privatnom staračkom domu da u njemu nađe kuhara koji je zaposlen u nekoj drugoj firmi? Kaznila bi ga”, veli Rožman. Podsjeća i kako dosadašnja iskustva izdvanjaja neosnovnih djelatnosti pokazuju da se troškovi prebacuju na ustanove, a zarada na privatnu tvrtku.

Prema važećem pedagoškom standardu spremačica u srednjoskolskom sustavu danas čisti 160 kvadrata prostora više no što bi trebala. I taj posao, ističe Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola, radi za 62,25 kuna po kvadratnom metru (nakon 25 godina staža) što je dvostruko niži “trošak” od onog što ga iznosi Milanka Opačić, potpredsjednica vlade. Izdvajanje neosnovnih djelatnosti, ističe Mihalinec nije put za povećanje kvalitete i efikasnosti, već je to jedna od mjera za smanjenje deficita. Podsjeća on i da privatni poslodavci u tom sektoru ne poštuju niti zakon o minimalnoj plaći te se pita je li “nepoštivanje zakona ideal” kojem teži Vlada.

Izvor: h-alter

 

Odgovori