Novi Zakon o sjemenu potaknuo javnu raspravu zbog odredbe o korištenju starih sorti

Mali poljoprivrednici strahuju da zbog novog zakona neće moći proizvoditi sjeme. Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da će se ograničenja primjenjivati samo za prodaju sjemena. No tekst nacrta zakona kritiziraju i stručnjaci.

Ovaj tekst naknadno je proširen i nadopunjen mišljenjem dr.sc. Maje Žulj Mihaljević, sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te mu je promijenjen naslov. Izvorni naslov je glasio “Novi zakon o sjemenu ne ograničava korištenje starih sorti sjemena za vlastitu potrebu”.

Vlada je u saborsku proceduru uputila Nacrt prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Vlada, točka 7.). Taj zakonski prijedlog još je tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću izazvao burne reakcije udruga ekoloških proizvođača i malih poljoprivrednika. Izrazili su bojazan da bi novi zakon mogao dovesti do zabrane proizvodnje sjemena malih proizvođača i OPG-ova za vlastite potrebe, odnosno da bi Hrvatska mogla ostati bez mnogih autohtonih sorti povrća. Pritom se navodi i da prijedlog novog zakona ne uvažava načela ekološke proizvodnje (Slobodna Dalmacija, RTL, biovrt.com).

Stare sorte poput raštike i dalje će se proizvoditi

Hoće li Hrvatska ostati bez starih sorti poput rajčice volovsko srce, raštike, matovilca i je li novi zakonski prijedlog doista „posljednji udar“ domaćim malim poljoprivrednicima i „frapantna odluka“ kojom se „zabranjuje hrana sa hrvatskog sela“ kao što su pojedini tekstovi sugerirali, zanimalo je i našeg čitatelja. Odgovor kojeg smo dobili iz Ministarstva poljoprivrede demantira takva razmišljanja.

„Novim Nacrtom prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja ne ograničava se korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje“, ističu iz Ministarstva poljoprivrede. Kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, dodaju, Zakon o sjemenu uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“.

Poljoprivredni proizvođači će, dakle, i dalje moći koristiti vlastito sjeme na svojim poljima. Ograničenja se primjenjuju samo ako požele prodavati svoje sjeme na komercijalnom tržištu.

„Takvo sjeme morat će proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, bolesti i korova. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište“, objašnjavaju iz resornog ministarstva. Dodaju pritom kako je „Tilletia spp. odnosno snijet“ jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica (prave ili strne žitarice poput pšenice, ječma i drugih) koja se širi zaraženim sjemenom.

„Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade ‘sjemena s poljoprivrednog gospodarstva’ usuglašen stav struke“, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Dorada sjemena za komercijalnu upotrebu

Dorada sjemena podrazumijeva sušenje, čišćenje, kalibriranje, piliranje, tretiranje sredstvima za zaštitu bilja, pakiranje, plombiranje i označavanje. Taj postupak može raditi pravna i fizička osoba koja je upisana i registrirana za doradu u Upisniku dobavljača sjemena, a to bi za male poljoprivrednike predstavljalo dodatni trošak.

No svi proizvođači neće biti obavezni dorađivati sjeme. Naime, resorno ministarstvo, koje je tijekom elektronskog savjetovanja o prijedlogu novog zakona zabilježilo 466 primjedbi na njegove odredbe, odlučio je neke od njih prihvatiti.

„Mali OPG, proizvođači te ekološki proizvođači bit će izuzeti odredbi dorade“, navode iz ministarstva, dodajući kako će se tijekom 2021. godine na nivou Europske unije donijeti odredbe o proizvodnji heterogenog materijala u ekološkoj proizvodnji te će početkom 2022. godine stupiti na snagu odredbe o proizvodnji ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala.

„Podzakonskim aktom propisat će se izuzeća od obveze dorade sjemena, ovisno o veličini obradive površine na poljoprivrednom gospodarstvu upisanoj u ARKOD i količine korištenog sjemena s poljoprivrednog gospodarstva. Odnosno, oni koji proizvode male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu“, objašnjavaju iz resornog ministarstva.

Pritom iz Ministarstva poljoprivrede navode kako odredbe Direktive 2008/90 (o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća) propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.

Stavljanje na tržište je, kako objašnjavaju iz ministarstva, „prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje, osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom“.

Svako postupanje sa sjemenom „namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište“.

Ekološki proizvođači, OPG-ovi i mali poljoprivrednici

Drugim riječima, mali poljoprivrednik koji proizvodi necertificirano sjeme za vlastitu upotrebu, takozvanu tavanušu, neće biti obavezan to sjeme dorađivati. To sjeme neće moći prodavati, ali će od njega moći proizvoditi i te proizvode prodavati.

Međutim, da je tekst nacrta zakonskog prijedloga i nakon nekih usvojenih dopuna od strane resornog ministarstva i dalje sporan mišljenja je dr.sc. Maja Žulj Mihaljević, sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Ona se slaže s tumačenjima i inzistiranjima udruga ekoloških proizvođača.

“Zbog njihovih primjedbi na javnom savjetovanju je, primjerice, u obzir uzeta Uredba (EU) 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda”, navodi Žulj Mihaljević ističući kako je prije samog izglasavanja “apsolutno potreban” dodatni dijalog udruga i ministarstva.

“Članak 16. u Nacrtu prijedloga Zakona zaista jest sporan s obzirom da će imati posljedice koje je Zakonodavac možda u dobroj namjeri ipak predvidio. Da bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal mogao stavljati na tržište mora pripadati sorti koja je registrirana, odnosno upisana u neku od sortnih lista, a cilj upisa u sortne liste je omogućiti jasnu identifikaciju sorti. Da bi se sorta registrirala, odnosno upisala u sortnu listu, mora proći određena testiranja koja provode nadležna tijela. Ova namjera Zakona i Ministarstva poljoprivrede uopće nije sporna”, navodi Žulj Mihaljević.

Međutim, sporan je članak 16. i njegov prvi stavak kako je trenutno sročen “jer je njegov utjecaj dalekosežniji od same komercijalne proizvodnje sjemena”.

“Naime, iako bi se zakon trebao baviti uređenjem tržišta sjemenja, ovim se prijedlogom zakona uvodi pojam ‘sjeme s poljoprivrednog gospodarstva’ za sjeme koje poljoprivrednici uzgajaju za uzgoj svojih proizvoda i to sjeme ne smiju stavljati na tržište”, navodi Žulj Mihaljević dodajući kako se u spornom članku prijedloga zakona ograničava upotreba sjemena na vlastitom imanju samo na registrirane sorte – odnosno sorte koje se nalaze na nekoj od sortnih listi.

Prema odredbama Nacrta prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, izuzeća od obaveze dorade sjemena propisat će se pravilnikom. No već su u sam zakonski prijedlog unesena određena izuzeća. Tako se izrijekom navodi da su od dorade izuzete „poljoprivredne biljne vrste upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao ‘čuvane sorte’ ili ‘sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima’, sorte upisane u Zajednički katalog sorata Europske unije ili sortnu listu u jednoj od država članica Europske unije.

Sortna lista je popis sorti biljnih vrsta koje su priznate u Hrvatskoj. Upisom sorte u Sortnu listu „poljoprivredni reprodukcijski materijal te sorte može se proizvoditi, prijaviti za službeni nadzor, te uvoziti i/ili staviti na tržište“.

Prema podacima s aktualne Sortne liste Hrvatske, neke od čuvanih sorti u Hrvatskoj su vukovarska lubenica, kao i varaždinski, čepinski, ogulinski kupus, luk turopoljski, kao i istarski ljubičasti i žuti, benkovački češnjak, češnjak šokac, rajčice – brački jabučar, šibenski šljivar.

Osim toga, odredbe dorade ne odnose se na „poljoprivredne proizvođače upisane u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi“. U tom upisniku je gotovo šest tisuća subjekata u ekološkoj poljoprivredi.

Kako upozorava Žulj Mihaljević, “izuzeće od ovog se predviđa samo za ekološke proizvođače, dok za većinu ostalih registriranih poljoprivrednih proizvođača ne”.

“Iako je zakon predvidio izuzeća malih gospodarstava od dorade sjemenja, on ne predviđa izuzeća za mala gospodarstva za upotrebu registriranih sorti i to je sporni dio na koji upozoravaju udruge”, ističe Žulj Mihaljević objašnjavajući kako je posljedica toga da se poljoprivrednicima onemogućava da prodaju proizvode dobivene iz vlastite neregistrirane sorte koju su naslijedili od svojih djedova ili dobili kroz razmjenu s drugim proizvođačima.

“Dakle, postavlja se pitanje kako da poljoprivredni proizvođač, na primjer, proda na tržnici rajčicu u tipu jabučara uzgojenu iz sjemena kojeg skuplja već godinama s vlastitog imanja, pošto je to u njegovom slučaju neregistrirana sorta, a njegovo vlastito sjeme nije certificirano? Odgovor je trenutno – nikako!”, navodi Žulj Mihaljević napominjući kako se tu ne radi “o tome da poljoprivredni proizvođači žele na tržište stavljati, tj. prodavati dotično sjeme neregistrirane sorte”.

“Pitanje je mogućnosti prodaje proizvoda nastalog iz vlastitog neregistriranog sjemena/sorte, koja je nemoguća ako je onemogućena proizvodnja samog tog sjemena na vlastitom gospodarstvu. Tako da ovakav prijedlog Zakona ipak ograničava upotrebu neregistriranih starih sorti za vlastitu upotrebu, jer sigurno nisu sve niti na nekoj od lista, niti pohranjene u banke gena. Ovakvo ograničenje krši i nekoliko međunarodnih zakona na koje upozoravaju udruge”, ističe Žulj Mihaljević.

Drugim riječima, i ona iz načina kako sada to pitanje regulira zakonski prijedlog ne vidi mogućnost da mali poljoprivrednik proda proizvod kojeg je uzgojio iz necertificiranog sjemena za vlastitu proizvodnju. Resorno ministarstvo, naime tvrdi, da poljoprivrednici neće moći trgovati necertificiranim sjemenom za vlastitu proizvodnju, ali će od njega moći proizvoditi i te proizvode prodavati.

Autohtone, tradicionalne sorte u banci biljnih gena

Jedna od kritika na sam zakonski prijedlog navodi i kako bi njegova primjena mogla dovesti do gubitka domaćih sorti koje nisu prikupljene u Nacionalnoj banci gena, odnosno bazi podataka o biljnim genetskim izvorima.

„Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, Zakon o sjemenu propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz koji će se definirati detaljne aktivnosti koje će provoditi sudionici navedenog Nacionalnog programa“, navode iz Ministarstva poljoprivrede. Dodaju i kako su trenutno u banku gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora.

Nacrt prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u saborsku je proceduru upućen u redovnom postupku. Stoga je moguće da će u postupku donošenja doživjeti dodatne izmjene. Da su one potrebne jasno je i iz mišljenja Žulj Mihaljević koja navodi kako “ima načina da se prava nikome ne zakidaju i da se usput preveniraju bolesti na našim poljima, ali su za to potrebne dorade zakonskog prijedloga i dijalog s udrugama”.

“Štiti oplemenjivačka prava ne smijemo raditi na način da (nenamjerno) kršimo prava poljoprivrednika da uzgajaju kulture koje su naslijedili od svojih djedova ili dobili kroz razmjenu s drugim proizvođačima”, ističe Žulj Mihaljević.

faktograf

Odgovori