«

»

tra. 12 2018

Niski troškovi rada, niske plaće

Foto: AFP / Stringer

Hrvatska se u 2017. godini nalazila među zemljama Europske unije s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka Europske unije, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda Eurostata. Rezultat je to dugogodišnjih sistemski provođenih reformi poput fleksibilizacije radnih odnosa, deregulacije, snižavanja poreza, ograničenja sindikalnog organiziranja i općenito političkog konsenzusa svih stranaka oličenih u favoriziranju poduzetništva.

Ove strategije istovremeno nisu bile popraćene stvarnim planovima razvoja ekonomije u zemlji, osim turizma – čiji je uspjeh također više posljedica mediteranskih geopolitičkih i socioekonomskih okolnosti nego planskog razvoja turističkog sektora. U konačnici je ovakva nekoordinacija dovela do toga da ljudima u Hrvatskoj jednostavno postaje neisplativo raditi. Često užasni radni uvjeti – koji u turizmu gotovo u pravilu uključuju i iživljavanje šefova i/ili gostiju nad uslužnim radnicima – u kombinaciji sa niskim plaćama, čine i ovaj nekad poželjan radni sektor sve nepoželjnijim. Shvativši da hrvatski radnici možda nisu spremni raditi za plaće koje su poslodavci spremni dati, potonji su se okrenuli uvoznim radnicima, mahom iz BiH. Mamljenima ugodnim radnim uvjetima koji na papiru prečesto ne odgovaraju stanju na terenu.

“Budalaste” ideje

Stoga iseljavanje. Rad u Hrvatskoj više jednostavno nije garancija osigurane egzistencije, dapače, često je uzrok narušenih zdravstvenog stanja čije saniranje je onda potrebno platiti, pošto ni zdravstvo više nije u potpunosti javnofinancirano. Pitanje koje se neprestano postavlja u komentarima u medijima, u kuloarima i u neslužbenim kanalima je zašto bi itko ostao ovdje raditi kad u drugim EU zemljama mogu biti višestruko plaćeni i pronaći posao u struci, jer u Hrvatskoj, osim konobara, kuhara i spremačica, dojam je, ni ne otvaraju se druga radna mjesta.

Poslovni.hr tako danas u svojoj povremenoj rubrici najtraženijih poslova ističe da su najtraženiji sezonski radnici, konobari, kuhari i drugi turističko ugostiteljski poslovi. A manjak radnika rezultirao je rastom plaće u turizmu i do 20 posto. Dok vas Poslovni.hr pokušava uvjeriti da se situacija progresivno poboljšava, a Večernji list smatra “budalastom” ideju povećanja plaća radnicima kao demografske mjere, treba imati na umu da je potrebno povećati broj novostvorenih radnih mjesta koja također moraju biti raspoređena po svim strukama, posebno po onima koja spadaju u poslove koji proizvode visoku dodanu vrijednost, a ne tek po turizmu.

Pitanje za hrvatske političare koje mora uključivati i pozivanje na odgovornost za donesene politike je dakle dosta jednostavno: kako je moguće, s obzirom na proklamirano, da zemlja s jednim od najnižih doprinosa na troškove rada u EU istovremeno nema plaće dostatne za prosječan život (tzv. living wage)? Zanimljivo je, kao dopuna pitanju političarima, informacija da su ekonomski najrazvijenije zemlje istovremeno one s najvišim doprinosima na troškove rada, poput Francuske i Švedske.

bilten

 

 

8 comments

Skip to comment form

  1. Boki

    ‘Rezultat je to (niski troškovi rada po satu) dugogodišnjih sistemski provođenih reformi poput fleksibilizacije radnih odnosa, deregulacije, snižavanja poreza, ograničenja sindikalnog organiziranja i općenito političkog konsenzusa svih stranaka oličenih u favoriziranju poduzetništva.’ – ma ovo je kandidat za bull-shit of the week, definitivno.

    Provedene fleksibilizacije…pa donedavno je bilo fleksibilno kao kreda.
    Ograničenja sindikalnog udružavanja…obična laž. Ljudi su prozreli sindikate kao beskorisne parazite.
    Favoriziranje poduzetništva…retardiran argument, ne znam da bi se neki poduzetnik, pogotovo onaj manji, ili obrtnik, složio s ovom tezom. Uostalom, što bi trebali favorizirati? Neradništvo, parazite?

    1. du auch

      Znači, članak/kritika je kurton? Znači, sve je u redu s gospodarstvom u našoj domaji?

      1. Boki

        Da. Ne.

        To ti je kao kada auto koji veselo i snažno vergla, ali neće da kresne, idu paliti na guranje, jer su vidjeli kod komišije da je tako upalio kada mu se ispraznio akumulator – elementarno nepoznavanje uzročno-posljedičnih veza.

        1. Vagabundo

          Uz to autor ovog teksta navodi članak u Večernjem kao budalaštinu, a u samom članku u Večernjem sve ide njemu u prilog. Nije ni čudo što tekst nije potpisan punim imenom.

  2. Boki

    Cijeli zadnji pasus je…ajme majko. Ne znaš da li se autor zajebava, ili je usitinu tako neuk. Recimo…’ekonomski najrazvijenije zemlje istovremeno one s najvišim doprinosima na troškove rada, poput Francuske i Švedske’. Pa ajde da vidimo:

    HRVATSKA (brutto/netto): 1.032€ / 754€ – država uzela 27%
    FRANCUSKA (brutto/netto): 2.874€ / 2.157€ – država uzela 25%
    ŠVEDSKA (brutto/netto): 3.265€ / 2.465€ – država uzela 24%

    Pojednostavljeno, podjednak postotak od PUNO donosi više nego od MALO.

    https://ipfs.io/ipfs/QmXoypizjW3WknFiJnKLwHCnL72vedxjQkDDP1mXWo6uco/wiki/List_of_countries_in_Europe_by_monthly_average_wage.html

    1. Vagabundo

      Jesi vidio tu neto moćne rusije 460 i neto izrabljivačke amerike 3100?

      A obo je tek biser:

      “treba imati na umu da je potrebno povećati broj novostvorenih radnih mjesta koja također moraju biti raspoređena po svim strukama, posebno po onima koja spadaju u poslove koji proizvode visoku dodanu vrijednost, a ne tek po turizmu.”

      Ne znam što je ovdje gluplje: to da turizam nema poslova s visokom dodanom vrijednošću ili to da trebamo otvarati takve poslove en general?

      Pa dušice drage, gdje su nam radnici za takve poslove?
      Jesu možda na birou ljudi sposobni za obavljanje poslova s visokom dodanom vrijednošću? Imamo takvih nezaposlenih?

      Moramo ići u kurac dok je ovako pametnih novinara i “stručnjaka”.

      Nikako da ljudi shvate da moraju biti u stanju pretrčati 100 metara da bi išli u utrku za neko pristojno mjesto u poretku. No, kod nas ogroman broj ljudi nije u stanju pretrčati ni 50 m, ali bi htjeli kolajnu, htjeli bi živjeti kao Usain Bolt. Ne ide to tako drugovi, nije išlo ni dok ste bili na pucu 🙁

      1. Boki

        Taj dio o radnim mjestima raspoređena po svim strukama, baš bih pročitao jednu suvislu rečenicu o tome kako će namiriti umiruće struke, za čije proizvode ili usluge kupci više neće dati novce? Što ćemo s njima?

  3. Boki

    Dodatno, bitno je za napomenuti, gornji podatak o prosječnoj bruto i neto plaći za HR je djelomičan, jer je to BRUTO 1, bez zdravstvenog, koji cijeli iznos povećava za cca 1100kn konkretno. I još su to one idiotarije za HZZ. Naime, da bi se isplatilo tih 5.600kn neto plaće, poslodavac daje 9.200kn bruto. Država uzme 40% iznosa.

    Nisam siguran da li je u drugim državama (Francuska, Švedska) slična situacija, ili je to neka ‘naša’ izmišljotina.

Odgovori