Koliko bi uvođenjem eura porasle cijene?

Povećanje cijena i pad standarda najveći su strahovi građana povezani s ulaskom Hrvatske u eurozonu. Tako gotovo polovina građana, odnosno 48 posto ispitanika, strahuje od povećanja cijena i pada standarda. Odnosno, oko 40 posto građana misli da će se cijene s konverzijom kune u euro znatno povećati, dok ih dodatnih 40 posto očekuje blago povećanje cijena, a svega 16 posto ispitanika smatra da će utjecaj na cijene biti neutralan, odnosno da će se smanjiti.

Pokazalo je to zadnje anketno ispitivanje građana u sklopu javne rasprave o uvođenju eura koju su pokrenuli Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) objavom “Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj“. Anketa je do sada provedena u kolovozu prošle godine te u veljači ove godine, a plan je da se nastavi provoditi dva puta godišnje.

Za uvođenje eura 52 posto građana

Unatoč strahu od porasta cijena i težeg života, oko 52 posto građana smatra da bi Hrvatska trebala uvesti euro. Pritom 17,7 posto građana misli da to treba učiniti što prije, petogodišnji period prihvatljiv je za 20,8 posto građana, a 13,2 posto misli da se to treba dogoditi najranije za 10 godina. Udio građana koji smatraju da se kuna nikada ne smije zamijeniti eurom iznosi 40,4 posto i to najčešće smatraju ispitanici u dobi od 30 do 45 godina života. Svi ti rezultati slični su onima iz kolovoza prošle godine.

Za ulazak u eurozonu Hrvatska će se pripremati godinama, a predsjednik Vlade Andrej Plenković nedavno je izjavio da rasprava o tome može trajati „najmanje sljedećih tri, četiri, a možda i pet godina“. Kako bi građane zaštitila od rasta potrošačkih cijena Vlada će kada za to dođe vrijeme, naveo je Plenković, uz istodobno obavezno isticanje cijena i u kunama i u eurima, osigurati i primjerene mjere praćenja procesa konverzije.

Sami građani, njih 57 posto, smatraju da bi objava imena onih koji su povećali cijene prilikom konverzije mogla potaknuti trgovce na korektno preračunavanje cijena. Istodobno, 53 posto ih misli da bi dobra mjera bilo dvojno iskazivanje cijena (šest mjeseci prije i šest mjeseci nakon konverzije), a oko 44 posto ispitanika smatra da bi korektnom preračunavanju cijena koristile pojačane mjere zaštite potrošača.

Zbog konverzije cijene bi mogle rasti 0,37 postotnih bodova

Današnja zabrinutost građana je opravdana, iako je pitanje u kojoj mjeri će doći do rasta cijena zbog konverzije kune u euro. Iskustva starih, ali i novijih članica Europske unije, pokazuju da  je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu bio blag i jednokratan.

„Tako je prema ocjeni Eurostata učinak konverzije nacionalnih valuta u euro u siječnju 2002. na ukupni HIPC (harmonizirani indeks potrošačkih cijena) za europodručje kao cjelinu iznosio između 0,1 i 0,3 postotna boda. Nadalje, gornja granica učinka konverzije na ukupni HIPC u novim zemljama članicama, prema ocjeni Eurostata, također nije prelazila 0,3 postotna boda“, navodi Andreje Pufnik, u znanstvenom radu „Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj“.

Procjene za Hrvatsku, a na osnovu iskustava ostalih zemalja, kazuju da bi učinak konverzije u Hrvatskoj mogao iznositi oko 0,20 postotnih bodova na povećanje indeksa potrošačkih cijena (IPC), odnosno oko 0,37 postotnih bodova na HIPC u periodu od pola godine prije i nakon konverzije.

„Konverzija bi mogla imati izraženiji učinak na ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om, ponajviše zbog većeg udjela usluga smještaja u tom indeksu“, navodi Pufnik ističući kako se ocjenjuje da bi najveći doprinos ukupnom porastu cijena zbog konverzije mogle dati usluge smještaja i ugostiteljske usluge (u slučaju HIPC-a), odnosno rekreativne i kulturne usluge te ugostiteljske usluge (u slučaju IPC-a).

Košarica će biti skuplja onima s višim primanjima

Pritom, uvođenje eura moglo bi više pogoditi građane s višim dohotkom jer je „udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti, poput ugostiteljskih usluga, rekreativnih i kulturnih usluga, vozila – u njihovoj potrošačkoj košarici veći. S druge strane, konverzija u euro u manjoj bi mjeri mogla utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka, primjerice umirovljenici ili nezaposleni“. Tako bi prosječnom kućanstvu euro doprinos porastu cijena iznosio 0,19 postotnih bodova. No, ako je nositelj kućanstva fizički radnik doprinos bi bio 0,18 postotnih bodova, nefizički radnik – 0,25 postotnih bodova, samozaposleni – 0,21 postotni bod, nezaposleni ili umirovljenik – 0,16 postotnih bodova.

Prelazak s nacionalne valute na euro u najvećem broju članica EU najčešće je potaknuo rast cijena u restoranima i kafićima, ali i uslužnim djelatnostima poput frizerskih usluga i usluga centara za uljepšavanje. Značajniji mjesečni rast cijena u restoranima nakon konverzije zabilježen je u većini starih zemalja eurozone, a najizraženiji je bio u Nizozemskoj (3,5 posto), Njemačkoj (2,2 posto) i Finskoj (2 posto), dok su te cijene u Austriji, Belgiji i Grčkoj rasle blago – od 0,2 do 0,5 posto.

Susjednu Sloveniju prelaskom na euro, osim ugostiteljskih usluga, najviše je iznenadio rast postolarskih usluga, servisa kućanskih aparata, prijevoza, ali i rekreativnih i sportskih usluga. U Slovačkoj su, pak, najviše rasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, prijevoza, medicinskih proizvoda, usluge pomoći u domaćinstvu, popravci i održavanje stambenih objekata. Finska je, primjerice, jedina zemlja u kojoj su, među ostalim, rasle cijene voća te odvoza smeća, dok je specifičnost Litve rast cijena u kantinama te najma stanova…

Građani Hrvatske, baš kao što su to i građani drugih članica Europske unije, osjetit će, dakle, na kućnim budžetima ulazak na zajedničko monetarno tržište. Hoće li se sadašnje projekcije pokazati točnima i kakvi će biti inflatorni učinci, tek će se vidjeti s uvođenjem eura.

Za plaće, cijene, kredite ključan iznos fiksnog tečaja konverzije

Što će se događati s plaćama – za sada procjena nema. No, kao i u slučaju cijena usluga i dobara i tu će ključan biti tečaj po kojem će se konverzija obaviti, odnosno nužno je da tečaj konverzije odražava stvarne tržišne odnose. On će biti određen šest mjeseci prije uvođenja eura kao službene valute. Plaće, kao i cijene usluga i dobara preračunavat će se prema tom fiksnom tečaju zamjene valute. To vrijedi i za sve kredite, kao i depozite, odnosno štednju u nacionalnoj valuti. Pritom, postojeće ugovore koje građani imaju s bankama neće trebati mijenjati. Prihvaćanje eura kao valute anulirat će valutni rizik, smanjit će se kamatne stope i nestat će transakcijski troškovi poput mjenjačkih troškova koji sada postoje u zamjeni kuna za eure i obrnuto.

Nestanak mjenjačkih troškova dovest će i do zatvaranja dijela radnih mjesta. Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova ima 1.256 tvrtki, odnosno toliko mjenjačnica radi. Podataka o tome koliko radnika mjenjačnice zapošljavaju nema, ali pod pretpostavkom da svaka zapošljava najmanje dvije osobe u dvije smjene, u tim tvrtkama radi najmanje 2,5 tisuća radnika. Većina mjenjačnica s uvođenjem eura će nestati, a zaposleni ostati bez posla. Nakon ulaska Slovenije u eurozonu dvije trećine mjenjačnica je zatvoreno, a pretpostavlja će da će u Hrvatskoj taj broj biti i veći.

faktograf

Odgovori