Ivan Balogh: Model impulsne ekonomije – za važan reformski iskorak gospodarstva

Napomena uredništva:

Model je ponuđen Stranci s imenom i prezimenom kao dio njezinog programskog paketa.

Model IE već postoji u RH u jednom posebnom obliku – u industrijskim zonama, tehnološkim parkovima i inovacijskim inkubatorim. U tim oblicima lokalna zajednica je investirala u zemljištima/parcelama, infrastrukturi, a ponegdje i objektima određena sredstva kao pripremu za brz i jednostvan ulazak potencijalnh investitora.  

Autor je stalni posjetitelj portala SBPeriskop.

__________________________________________________________

Opisani model može se smatrati izvjesnim hibridom planske ekonomije i ekonomije slobodnog tržišta, a u suštini predstavlja usmjereno investiranje (S. Šterc). Model se također može smatrati i postupkom državne intervencije. Podsjetimo se da su SAD, koje su najveći zagovornici slobodnog tržišta, više puta provodile postupak državne intervencije. Model se sastoji u slijedećem:

Gospodarska ekspertna skupina (GES) koju odabire Vlada, radi na utvrđivanju komparativnih prednosti za moguće gospodarske aktivnosti pojedinih mikro regija.

Paralelno sa naprijed navedenim aktivnostima definiraju se gospodarske djelatnosti koje su u trendu i koje su u nastajanju, a koje imaju perspektivu uzlaznog trenda.

Nakon utvrđivanja kompatibilnosti, odnosno sukladnosti pojedine specifične gospodarske djelatnosti s određenom mikro regijom treba pristupiti izradi studije izvodivosti, ekonomske isplativosti i ekološke prihvatljivosti.

Ukoliko naprijed navedene studije pokažu opravdanost moguće investicije u određenoj mikro regiji, tada bi trebalo raspisati nagradni natječaj za idejno rješenje takve investicije. Treba planirati moguće investicije pretežito na zemljištima ili nekretninama koje su u nespornom vlasništvu RH.

Nakon toga, kada se definira mogući projekt, treba ga ponuditi na svjetskim burzama za prikupljanje dioničarskih uloga. Ukoliko se prikupi dovoljno dioničarskih udjela, tada treba osnovati dioničarsko društvo u kojem će RH imati samo udjel u naprijed spomenutim pripremnim projektnim troškovima i zemljištu, tj. nekretninama te nakon pokretanja cijele investicije svoj dioničarski udjel prodati-prepustiti ostalim dioničarima. Nadalje, takvo dioničarsko društvo funkcionira po principu klasičnog dioničarskog društva na slobodnom tržištu.

Prilikom izrade studija treba poštivati najviše standarde ekološke održivosti, visoko učinkovitih i samodostatnih energetskih građevina (poput standarda pasivne kuće) i najnaprednija tehnološka rješenja. U mogućim projektima treba predvidjeti i modele koncesionarstva.

Gospodarsko-ekspertnu skupinu (GES) treba ustrojiti bez ideoloških i političkih predznaka, od priznatih gospodarstvenika i ekonomskih stručnjaka.

OBRAZLOŽENJE

Bez obzira na pozitivne statističke pokazatelje o porastu izvoza, porastu BDP-a, smanjenju javnog duga, Republika Hrvatska nema kvalitetnih i dovoljno zastupljenih investicija, kako domaćih tako i inozemnih investitora. Neki od razloga zašto nema više investicija su ti što potencijalni investitori ne žele, nemaju vremena da ulaze u nepredvidive i beskonačne pripreme dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Navedenim modelom se omogućava potencijalnim investitorima-ulagačima da relativno brzo uđu u postupak investiranja. Prilikom pregovora s potencijalnim investitorima, treba pokazati maksimalnu fleksibilnost koja će mu omogućiti brzo i kvalitetno investiranje.

Predloženi postupci imaju određenu cijenu, a koja sigurno neće biti veća od pripremnih troškova za projekat HE OMBLA.

Realizacija modela moguća je od strane vlade s vizijom, hrabre vlade i vlade koja želi napraviti reformski iskorak u gospodarstvu.

NEKOLIKO  PRIMJERA

  1. Projekt “Second residence home” – koji je promovirao dr. Nikica Gabrić, a sukreator je i gosp. Edvin Jurin. Riječ je o tome da stanovnici Skandinavije investiraju i imaju u svome vlasništvu stotine tisuća stambenih jedinica u mediteranskom krugu u kojima provode dobar dio godine. Kod nas je za takav projekat primjeren cjelokupni jadranski pojas sa mogućim područjima izgradivosti u zonama kontinentalnih toplica.
  1. Izgradnja objekata FORMULE 1 u zoni Grobnika. Investicija koja se isplaćuje u relativno kratkom roku, a visoko je konjukturna.
  1. Organiziran uzgoj ovaca u području Krbavskog polja i Gacke doline, s pratećom prerađivačkom industrijom, a za potrebe islamskog stanovništva kojima je to posebno zanimljiva namirnica (u Republici Njemačkoj živi cca 2 mil. stanovnika turskog porijekla, a većinu ovčjeg mesa uvoze iz Australije).
  1. Projekt izgradnje komercijalnog multifunkcionalnog sportskog centra u području Like, moguće i u široj zoni Bjelolasica, a za sve moguće sportove i za pripreme inozemnih i domaćih sportaša (sportski grad).

Hrvatska ne razvija poljoprivredu, već održava postojeće stanje. U Njemačkoj i Austriji živi danas više od 15 milijuna korisnika halal i košer hrane, a ovčetinu, janjetinu i govedinu ili teletinu uvoze iz Australije, s Novog Zelanda ili iz Rumunjske. A mi, gdje smo tu mi? Hrvatske planine ljeti su puste, dok Austrija u Alpama ljeti ima veće prihode nego mi na Jadranu. O Velebitu, Kapeli, Plješevici, Kamensku, Biokovu, ne razmišlja se kao o kapacitetima koji bi Hrvatsku pretvorili u cjelosezonsku destinaciju ili se razmišlja skromno i “odozdo”. Od izvora Une do Bihaća, sa bosanske je strane nacionalni park, dobro iskorišten, a s naše strane – šikara, iako je riječ o prostoru jedinstvene ljepote. Rasterećenje Plitvica prema prirodnim retencijama ekološki je, ekonomski i turistički imperativ. Hrvatska je početkom prošlog stoljeća bila jedan od prvaka u izvozu ljekovitog bilja (skupocjeno smilje, gospina trava, itd), a sad smo na začelju. Uzgoj stabala kratke ophodnje, topole, paulovnije i sl, zadržao bi dosta ljudi u ruralnim područjima koja se ispražnjuju nevjerojatnom brzinom, kao i plantažni uzgoj borovnice, šljive, maline, kupine, lješnjaka i sličnih kultura. Hrvatska vlada trebala bi, za svako od ovih područja, osmisliti operativne razvojne planove po ministarstvima.

15 comments

Skip to comment form

    • Lara on 20.05.2020 at 08:25

    Model je ponuđen Stranci s imenom i prezimenom… I meni je Janko ponudio brak, ali sma ga odbila. Kolike su šanse da se Model prihvati?

  1. Primjer 5. Slavonija? Nema!

  2. Interesantno. I obrazloženo. Balogh razmišlja i predlaže na temelju neuspjeha u postojećem.

    • grey on 20.05.2020 at 08:36

    Kako ovo operacionalizirati? Bila bi dobrodošla podrška lokalnih političara. U protivnom, sve će ostati samo članak na internetu.

    • Maki on 20.05.2020 at 09:35

    Poljopriverad je jedino rješenje za Hrvatsku. Tko to ne vidi, ili je budala ili plaćenik onih koji ju sabotiraju.

    • Goli on 20.05.2020 at 11:36

    Instant rješenje. Kao margarin u odnosu na maslac. I što kaže Oreškovićka i društvo?

  3. Recept je tu, ali gdje su namirnice, pećnica i volja kuhara?

  4. – Organiziran uzgoj ovaca u području Krbavskog polja i Gacke doline

    Na Krbavskom polju neprotiv Turka, nego s Turcima protiv ovaca!

    PODRŽAVAM ideju!

    • Frog on 20.05.2020 at 18:07

    Tunja,točno tako. I ja sam primijetio da nema primjera iz Slavonije,ali ni iz SZ Hrvatske ,pa sam zato nazvao Balogha. Za SZ Hrvatske kaže da se oni već za sebe dobro brinu,ali da ima prostora i kod njih. Za Slavoniju mi veli da je to vrlo kompleksno pitanje,pa mi je nabacio par misli. Neriješene zemljišne knjige kao preduvjet za ozbiljnije predlaganje,neriješeno navodnjavanje,nepostojanje zadruga koje bi objedinila zajedničke interese više poljoprivrednika,lutanja u traženju najboljih programa proizvodnje,pregolemi uvoznički lobi i u na kraju,a zapravo na početku totalna nebriga i nezainteresiranost države za Slavoniju. Nabrojio mi je Balogh još toga,ali sada nemam vremena o tome pisati

      • Lara on 21.05.2020 at 08:02

      Bilo bi dobro kad bi javnost bila obaviještena o stavu Stranke s imenom i prezimenom. Izbori su uskoro, tako da se stranka trebavrlo brzo izjasniti.

        • Maki on 21.05.2020 at 09:31

        Bila bi to velika potvrda valjanosti Impulsne ekonomije.

        1. Sumnjam da će prihvatit ovaj fenomenalni model. Oreškovićka ne razlučuje dobro vrijednosti, , osim toga, mnoge je preveslala. Bude i ovaj put.

    • Frog on 20.05.2020 at 20:57

    Zar nije bolje i instant rješenje nego li nikakvo? Čini mi se da je ovaj model jedini suvisli i konkretan prijedlog za kvalitetan napredak u gospodarstvu. Sve drugo su općenita politikanska laprdanja.Meni je bolji kruh sa margarinom od suhog kruha. Maslac sam je apstraktan pojam . To je ok u Švicarskoj, ali mi smo svjetlosne godine daleko od njih.

    • Frog on 20.05.2020 at 20:59

    Mala korekcija: maslac nam …

Odgovori