Ekonomski institut: Hrvatsko gospodarstvo ponovno je u recesiji

Hrvatsko gospodarstvo u recesiji

ZAGREB – U četvrtom je tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo međugodišnji pad BDP-a od 0,4 posto. Kako raspoloživi podaci za prvo tromjesečje 2012. ukazuju na dodatno usporavanje aktivnosti, čini se da je hrvatsko gospodarstvo ponovno ušlo u recesiju, navodi Ekonomski institut Zagreb (EIZ) u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

 

EIZ je stoga revidirao svoju raniju prognozu kretanja BDP-a te sada procjenjuje da će se BDP u 2012. godini smanjiti za oko 1,0 posto. Nešto povoljnija kretanja u zemljama eurozone i prvi efekti poduzetih reformi u domaćem gospodarstvu trebali bi omogućiti blagi oporavak u 2013. uz rast BDP-a od 1,2 posto. Uz ove su prognoze povezane značajne neizvjesnosti zbog kojih postoji mogućnost ostvarivanja pesimističnijih scenarija u pogledu rasta i oporavka gospodarstva. Neizvjesnosti se odnose na brzinu provođenja strukturnih reformi te posebno na ostvarenje planirane fiskalne konsolidacije. I dalje su prisutni rizici povezani uz stabilnost ekonomija eurozone koji bi mogli utjecati i na stabilnost hrvatskog gospodarstva.

 

BDP je u četvrtom tromjesečju prošle godine smanjen za 0,4 posto na međugodišnjoj razini, dok je u prosjeku u 2011. ostao na razini iz 2010. To je djelomično rezultat i revizije podataka o izvozu i uvozu prema kojoj je robna razmjena u 2011. bila za desetak posto snažnija, s deficitom u razmjeni koji je sada 6,5 milijardi kuna veći nego što je ranije bilo objavljeno. U 2011. godini domaća je potražnja bila relativno slaba, ponajprije zbog snažnog pada investicija, dok je neto izvoz imao blagi pozitivan doprinos ukupnom rastu.

 

Raspoloživi mjesečni pokazatelji o kretanjima u realnom sektoru početkom ove godine ukazuju na daljnje smanjenje aktivnosti (izvoz, industrijska proizvodnja, trgovina na malo, građevinarstvo). Povrh toga stopa nezaposlenosti je osjetno povećana. Na temelju tih podataka procjenjuje se da je u prvom tromjesečju ove godine ostvaren pad BDP-a te je time hrvatsko gospodarstvo ušlo u novu recesiju nakon kratkotrajnog oporavka sredinom prošle godine. Zapravo, može se reći da ovime hrvatsko gospodarstvo ulazi u četvrtu uzastopnu godinu smanjenja gospodarske aktivnosti.

 

Prognoze EIZ-a navedene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly ukazuju da bi u ovoj godini moglo doći do pada ukupne aktivnosti od 1,0 posto dok se blagi oporavak uz rast BDP-a od 1,2 posto očekuje sljedeće godine. Smanjenje zaposlenosti, pad raspoloživog dohotka zajedno s negativnim raspoloženjem potrošača i višim cijenama zbog porasta stope PDV-a mogli bi dodatno smanjiti realnu potrošnju stanovništva. Očekuje se i osjetno smanjenje državne potrošnje. Investicije bi i u ovoj godini mogle zabilježiti pad. No, za razliku od prognoze od prije tri mjeseca kada se očekivao pad od 2,0 posto, sada se očekuje nešto blaži pad (1,1 posto) zbog najavljenih investicija u javnom sektoru. Do njihovog oporavka ove godine još uvijek neće doći jer je za pripremu i provođenje najavljenih projekata potrebno određeno vrijeme. Investicije bi trebale značajnije ojačati iduće godine uz rast od 3,5 posto.

 

Vanjskotrgovinski je sektor suočen sa značajnim problemima, a privatizacija i restrukturiranje brodogradnje će zasigurno imati negativne posljedice na izvoz. Stoga se predviđa pad i izvoza i uvoza, ali uz smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 0,6 posto BDP-a s prošlogodišnjih 1 posto. Inflacija će nešto porasti zbog promjena u poreznom sustavu, rasta cijena goriva kao i administrativno određenih cijena struje, plina, vode i gradskog prijevoza te bi se ove i iduće godine mogla zadržati na oko 2,5 posto. Na tržištu rada ove se godine očekuje nastavak negativnih trendova usprkos najavljenim mjerama aktivne politike zapošljavanja. Stopa nezaposlenosti mogla bi na razini prosjeka godine iznositi 18,3 posto, što je više od prošlogodišnjih 17,8 posto. Ako se ostvari prognozirani rast BDP-a u 2013., to bi moglo dovesti do poboljšanja situacije na tržištu rada i smanjivanja nezaposlenosti.

 

Posebno naglašavaju neizvjesnosti i rizike povezane uz navedene projekcije. Povećanje stupnja nestabilnosti ekonomija eurozone moglo bi ugroziti i izglede oporavka hrvatskog gospodarstva. Značajne nepoznanice postoje oko dinamike i dubine strukturnih reformi nove Vlade. Njihovo izbjegavanje ili odgađanje imalo bi nepovoljne dugoročne učinke na gospodarstvo. Neizvjesnosti oko realizacije planova i ciljeva fiskalne politike povećane su s obzirom na najavljeni ljetni rebalans proračuna koji bi mogao donijeti i nove elemente u pogledu provođenja fiskalne konsolidacije i njezinih učinaka na ukupna gospodarska kretanja.

 

Preuzeto s portala www.seebiz.eu

Odgovori